Utorak, 31. siječnja 2023

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Samo pjena?

BBC o konverziji: Euro i kontroverza oko kave

Autor: P. N.

19.01.2023. 19:11
BBC o konverziji: Euro i kontroverza oko kave

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Samo bi se vrlo hrabri – ili vrlo blesavi – usudili stati između Hrvata i njihove kave. Prošećite ulicama glavnog grada Zagreba i čak i u zimskim mjesecima vidjet ćete da su terase kafića prepune mještana koji ispijaju kavu. No, početkom Nove godine neki od njih otkrili su da njihov omiljeni napitak ostavlja gorki okus u ustima.


Hrvatska je uvela euro 1. siječnja, desetljeće nakon što je postala članica Europske unije. A prelazak s kune mnoge je Hrvate uvjerio da kafići, kao i trgovci, iskorištavaju situaciju kako bi podigli cijene, javlja BBC.


Hrvatski mediji od početka godine neprestano pišu o problemu povećanja cijena. A anketa provedena na glavnom zagrebačkom trgu potvrđuje da su građani iznenađeni i ogorčeni zbog porasta cijena, javlja BBC.


Šest eura za dvije kave i kolu


“To je vrlo zbunjujuće”, kaže Vina dok njezine prijateljice Monika i Tonka klimaju glavom.


“Izgleda jeftinije, ali zapravo je jako skupo. Upravo smo platile šest eura za dvije kave i kolu – bila sam šokirana.”


I Zivana misli slično. “Sav taj rast cijena započeo je u lipnju”, kaže ona.


“Sada je još gore. Nismo zadovoljni vladom i načinom na koji su riješili situaciju”.



Zbog ogorčenosti građana i medijskih napisa o poskupljenjima hrvatska vlada smatrala je da treba intervenirati. Upozorila je trgovce da neće tolerirati neopravdano povećanje cijena.


Tvrtke su pak izrazile ogorčenost time jer smatraju da im vlada potkopava ugled.


Međutim, vlasti su očito smatrale kako si ne mogu priuštiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo.


Vlada je naložila trgovcima da osiguraju da cijene ne budu veće od onih koje su vrijedile  31. prosinca.


Državni inspektori navalili su na prijestupnike, podnoseći prijave protiv gotovo 200 “neposlušnih” trgovaca u razmaku od tjedan dana.


“Ljudi prave problem ni od čega”


Ima, naravno, i onih koji smatraju da je velika hrvatska kontroverza oko kave samo – prazna priča. Dok radi s aparatom za espresso u baru na užurbanom zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka kaže kako vjeruje da ljudi prave problem ni od čega.


“Imali smo cijene prikazane u eurima prije nego što je uveden euro”, kaže on. “Sada kažu da smo preskupi – ali to je ista cijena kao što je bila prije Nove godine”, kaže Luka.


Uz svu buku oko poskupljenja – bilo stvarnog ili zamišljenog – bilo bi lako zaboraviti zašto se Hrvatska odlučila za ulazak u eurozonu. Zapravo, pokazala je predanost uvođenju eura kao uvjet pristupanja EU-u 2013. godine.


Druge države članice pokazale su da je predanost jedno, a uvođenje eura sasvim druga stvar. Hrvatska susjeda Mađarska prvotno je imala plan za ukidanje forinte 2007.


Međutim, 16 godina kasnije ostaje čvrsto izvan eurozone. Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka Republika teoretski su obvezne uvesti euro. Ali nijedna od njih to ne planira učiniti. Čini se da će se samo Bugarska pridružiti jedinstvenoj valuti 2024.





Time se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije uvođenja eura čini još impresivnijom. Ona odražava stabilnost brojnih čimbenika – inflacije u zemlji, proračunskog deficita, omjera duga i BDP-a nacije i njezinih dugoročnih kamatnih stopa od ulaska u EU.


Stabilnost tečaja bila je praktički zadana, imajući na umu da je pri stvaranju svoje nacionalne valute 1994. godine Hrvatska kunu vezala za njemačku marku. Euro se pojavio 2002.


Vujčić: Utjecaj krize bio je mnogo manje ozbiljan


Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kaže kako je sve to značilo da su njegova zemlja, njezine tvrtke i njezini građani bili iznimno dobro pripremljeni za usvajanje jedinstvene valute.


“Hrvatska je već bila jako euroizirana”, konstatira Vujčić.


“Dugovi poduzeća, vlade i kućanstava već su bili denominirani u eurima ili povezani s eurima. Sada su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi”, kaže Vujčić kako javlja BBC.


Vujčić smatra da uvođenje eura nije izazvalo poskupljenje, već da je predanost jedinstvenoj valuti poštedjela zemlju najgore inflacije koja je pogodila zemlje izvan eurozone u posljednjih godinu dana.


“Možete vidjeti da je utjecaj krize bio mnogo manje ozbiljan u hrvatskom slučaju, jer su tržišta već uračunala činjenicu da ulazimo u eurozonu”, kaže  Vujčić.


Sada hrvatska poduzeća očekuju procvat zbog uvođenja eura, u kombinaciji s činjenicom da se uvođenje jedinstvene valute poklopilo s članstvom Hrvatske u Schengenskom prostoru bez granica.


On znatno olakšava život europskim turistima koji u zemlju dolaze automobilom ili autobusom, jer se više neće morati suočavati s neizbježnim kolonama na graničnim prijelazima.


A uvođenje eura znači da se posjetitelji neće morati mučiti s tečajevima. Kao rezultat toga, očekuje se kako će hrvatska turistička privreda, koja donosi otprilike petinu hrvatskog BDP-a, dobiti poticaj.



Turisti zadovoljni


Dubravko Miholić, savjetnik Hrvatske turističke zajednice, pratio je komentare na internetskim stranicama za putovanja u zemljama iz kojih dolazi najviše turista, poput Njemačke i Austrije.


“Kažu da je to sjajno, konačno neće morati mijenjati novac”, kaže Miholić.


Stručnjaci također predviđaju blagodat za hrvatske izvoznike, pri čemu će jedinstvena valuta eliminirati posljednji preostali izvor trzavica u prekograničnoj trgovini unutar EU.


“U manje od deset godina članstva u EU izvoz robe se više nego udvostručio”, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.


“Sada tvrtke izvan europodručja koje razmišljaju o lociranju u Europi gledaju na 20 zemalja, a ne na 19. Već smo dobri u logistici zbog našeg geografskog položaja.


Sada bez dodatnih troškova, zahvaljujući Schengenu i euru, tu postoji dodatni impuls”, smatra Šaravanja.


Ako su predviđanja točna, koristi od uvođenja eura bi trebale postati vidljive u sljedećih nekoliko godina. Međutim, za sada su hrvatski potrošači zabrinuti zbog udarca po džepu dok se navikavaju na novu valutu.


Više ne smiju trošiti kunu. Međutim, trgovci na malo i dalje moraju prikazivati cijene u starom novcu do kraja godine, kako bi uvjerili kupce da, iako se denominacija možda promijenila, vrijednost ostaje ista.