Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Buzetski Schengen

Damir Kajin o brisanju granice: Prvi dan 2023. godine mora biti početak puta u bolji život

Autor: Edi Prodan

24.12.2022. 13:58
Damir Kajin o brisanju granice: Prvi dan 2023. godine mora biti početak puta u bolji život


U izvješću usvojenom s 534 glasa za, 53 protiv i 25 suzdržanih, Europski parlament odobrio je da Hrvatska postane punopravna članica šengenskog područja. Vijeće je 9. prosinca 2021. potvrdilo da je Hrvatska ispunila sve potrebne uvjete za potpunu primjenu šengenskih pravila. Temeljem te odluke, koja je prošla u relativnoj tišini jer je Hrvatska istog toga dana senzacionalnom pobjedom protiv Brazila ušla u polufinale Svjetskog nogometnog prvenstva što je izazvalo opću euforiju, ukidaju se 73 granična prijelaza na granicama sa Slovenijom, njih 57, i Mađarskom. Silno je to priznanje za političko-sigurnosnu odgovornost Hrvatske jer da bi se do toga došlo, trebalo je proći rigorozni evaluacijski proces. S druge strane, kao da nedovoljno shvaćamo što to uistinu sada Hrvatsku čeka, kao da nismo u stanju prihvatiti da nam se u moru problema događa nešto istinski povijesno veliko i značajno, nešto što donosi – dobro.


Povijesni događaj


Ipak u tom popriličnom sivilu nihilizma, ima i razlika. Jedna od njih su prostor i ljudi koji žive na teritoriju Grada Buzeta za koje se može ustvrditi kako im ulazak u šengenski prostor izaziva radost, ne možda onoliku kao nakon pobjede nad Brazilom, ali svakako donosi veliki val optimizma koji bi se prije svega trebao preliti na gospodarske aktivnosti, pomoći stvaranju ljepšeg, lakšeg i bogatijeg života građana. Što o svemu misli Damir Kajin, gradonačelnik Buzeta.


– Da, susret Hrvatske i Brazila je doista bio spektakularan. Mi nismo svjesni koji je to medijski društveni kapital. Pojam Hrvatska je od početka studenoga »guglan« 37 milijardi puta. Tko to može platit’! Svi proračuni turističkih zajednica bili bi premali. Na to se sada nadovezuje i Schengen te uvođenje eura. Golemi tehnički posao oko Schengena odradio je ministar Davor Božinović, još značajniji, onaj politički, premijer Andrej Plenković. On je naime samo 15 dana prije odluke još »lomio« nekoliko EU zemalja. Iznimno je značajno i to što se šalje i dodatna politička poruka – na Bregani će u ponoć 31. prosinca uz premijera Plenkovića biti i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen te novoizabrana predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, kojoj će to ujedno biti prvi službeni posjet nekoj stranoj zemlji. Istina, ako se nešto ne promijeni u zadnji čas, sa susreta će izostati – predsjednik Zoran Milanović. Za Istru je Schengen uistinu prvorazredni povijesni događaj.




 



Industrijski grad


Buzet i Kopar su nakon Drugog svjetskog rata, kad je procesom industrijalizacije do tada dominantno poljoprivredna Buzeština demografski devastirana te je s 18 pala na današnjih 7 tisuća stanovnika, iznimno povezani. Iste su obitelji raseljene na nekoliko adresa, slovenskih, hrvatskih, talijanskih. Schengen bi i u tom smislu trebao biti poticaj novom povezivanju. Koliko će on utjecati na investicije usmjerene prema Buzetu?


– Sve će se od 1. siječnja ubrzati, dinamizirati, posebno transport i turizam. Benefiti su golemi. Jedan od razloga zaostajanja Buzeta, jer mi nemamo mora, je pogranični režim. Točno je i to da je jedna brojna kolonija Buzećana nastanjena u Kopru. Uostalom, govorimo sličnim dijalektom, imamo isti pogled na svijet, od Kopra i Trsta udaljeni smo malo više od pola sata vožnje. Očekujemo i da nam dopuste da granicu nesmetano prolaze kamioni. Buzet će se zahvaljujući i investicijama Vlade i županije, a pogotovo privatnog kapitala krenuti silno otvarati pa i zbog toga što ima još jednu zanimljivu specifičnost: zadnji je istarski industrijski grad! To je dakako pozitivno, ali ne i po pitanju radne snage. U ovom trenutku imamo najmanje 450 radnika iz Turkmenistana, Uzbekistana, Nepala te Indije, odnosno njih 130 iz Ukrajine. Nakon ulaska u Schengen našem gospodarstvu mogao bi se dogoditi veliki odljev stranih radnika. U Cimosu od 650 radnika, njih 60 posto su stranci. Slično je i s graditeljstvom. Od 1. siječnja oni će iz Buzeta slobodno put zapadne Europe. To može biti problem koji moramo strateški rješavati, primjerice gradnjom posebnog privremenog naselja za njih. Plaće su im, uz brojne dodatne benefite, primjerice u prehrani, oko osam tisuća kuna. Omogućimo li im i povoljno stanovanje, razloga za odlazak u Njemačku možda neće ni biti. Ostanemo li bez te radne snage, upitan je opstanak industrije kao i priljev proračunskih sredstava. Moramo tako jer poslove naših otaca i majki neće raditi naša djeca. I nije to problem samo plaća – problem je to i školstva i odgoja i društvene svijesti.



Što će se događati u večernjim satima, 31. prosinca 2022. na 1. siječnja 2023. godine, u noći brisanja granica i uvođenja eura? Saznajemo, sprema se kulturno-zabavni program koji neki simbolički povezuju s onim kad se rušio Berlinski zid!


– Dobro, usporedba s Berlinskim zidom je pretjerivanje, ali ova žilet-žica koja nas okružuje, sada ću ja pretjerati, podsjeća me na neki logor. I ona će se ukloniti, što nas raduje, dok ćemo 31. prosinca organizirati ispraćaj Stare godine i Shengena. Mi ćemo se pridružiti Slovencima, oni nama.


Ponoćna šetnja otvorenom granicom

Iako je Kajin po pitanju novogodišnje fešte samozatajan, od Roberta Marušića, neumornog buzetskog medijskog promotora saznajemo da se na prostoru između Požana i Sočerge, dviju graničnih točki uskoro s pridjevom »nekadašnje«, ipak sprema vjerojatno najveći, od svih 57 graničnih prijelaza sa Slovenijom, »Schengenski ponoćni susret«. Zajedno s njim priprema ga i Valter Miklavčič, predsjednik Društva za slovensko-hrvatsku pograničnu suradnju, inače nositelj odličja Red hrvatskog pletera u znak zahvale za zasluge na jačanju prijateljstva između Slovenije i Hrvatske te razvijanje dobrosusjedskih odnosa.


– Buzet i Kopar su bratske općine, a ako uspijemo u ishodovanju potrebnih dozvola, početak fešte bi bio na našem, graničnom prijelazu Požane. Tu bi nastupili neki od KUD-ova Buzeštine kao i glazbenici koji preferiraju istarsku tradicionalnu glazbu te DJ-i. U ponoć bi organizirana kolona krenula prema slovenskom graničnom prijelazu Sočerga i prvi put prešla granicu bez kontrole dokumenata! Tamo bi nas s kuhanim vinom dočekali slovenski domaćini te bi se uz prigodne zdravice fešta nastavila, ističe Robert Marušić, začetnik Buzetskog novogodišnjeg Schengena.

GerontobusinessProstor bez granica – Buzet, Kopar i Trst – karakterizira i veliki postotak starog stanovništva. U toj demografskoj činjenici, Damir Kajin vidi i nešto drugo.


– Znate i sami koliko je naših žena radilo ili radi na poslovima čuvanja starijih osoba u Italiji. Mi smo u Buzetu u visokoj fazi izgradnje novog krila Doma za starije osobe koji će sa sadašnjih pedeset mjesta udvostručiti kapacitete. Prema kalkulacijama, 25 mjesta bilo bi namijenjeno – strancima, Triještinima posebno. Nema granice, blizu smo, zašto ne. Tim više što je za njih naša puna cijena od tisuću eura povoljna. Nama bi pak priljev takvih sredstava znatno olakšao poslovanje i omogućio još boji standard u domu, pojašnjava Kajin.


S druge strane, ulazak u Schengen sasvim će sigurno značiti, kako ističe Kajin, i kupovanje povoljnijih nekretnina pa i doseljavanje na područje Buzeštine ljudi iz Skandinavije, Velike Britanije, sa sjevera EU-a na njezin od 1. siječnja integralni jug.

Zajedno na vanjskoj granici

Bilo bi dobro da se slovenska i hrvatska policija zajedno brinu o vanjskoj granici EU-a, kao što bi bilo dobro da hrvatska granična policija bude raspoređena na neke druge poslove na području grada. U ovo vrijeme izrazitog migrantskog vala, a Buzet se kao ni jedan drugi grad u Istri nalazi na migrantskoj ruti, građani se osjećaju sigurnije uz njihovu prisutnost, naglašava Damir Kajin.