Do kraja godine će porasti čak stotinjak tisuća povlaštenih mirovina: Dvije trećine su branitelji

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Inflacija je u prošloj godini u Hrvatskoj smanjila kupovnu moć većine građana, a posebice loše su prošli umirovljenici od kojih njih čak 700 tisuća živi na rubu siromaštva, a ove godine u tom će sustavu osim redovitog usklađivanja biti još nekoliko povećanja mjesečnih primanja.

No, pritom će ipak puno bolje proći oni koji imaju iznadprosječna mirovinska primanja jer se dodatne promjene na koje nitko nije računao odnose na one s mirovinama iznad tri i pol tisuće kuna, odnosno 464 eura.

Uz povećanje obiteljskih mirovina od deset posto od 1. siječnja ove godine, što će umirovljenici osjetiti već s primanjima u veljači, istovremeno su za tri posto rasle i najniže mirovine. Uz to, dio umirovljenika može podnijeti zahtjev za dobivanje dodatka od 21 posto mirovine koja je ostala iza preminulog supružnika ili partnera.

Svi umirovljenici mogu računati i na dva usklađivanja ove godine, prvo koje se računa d 1. siječnja, a isplata počinje u travnju, i drugo koje će uslijediti najesen. S obzirom na kretanje plaća i inflacije, prvo će usklađivanje, iako svi podaci još nisu poznati, biti sigurno veće od pet posto. Ako se ostvare najave o usporavanju inflacije, najesen će one ipak biti manje.

Projekcije u izradi

No, da to ne bude sve i da u mirovinskom sustavu bude još življe, pobrinula se Vlada najavom ukidanja smanjenja mirovina određenih prema posebnim propisima, koje su za deset posto smanjene još 2009. godine. Bilo je to prvo krizno smanjenje takozvanih povlaštenih mirovina i za deset posto su rezane sve mirovine iznad tri i pol tisuće kuna (464,53 eura).

Bili su izuzeti hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i ratni vojni invalidi s oštećenjem organizma od 100 posto, obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, mirovine za umirovljene i nezaposlene radnike Istarskih ugljenokopa Tupljak te mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu.

Kako kriza nije popuštala, još jednom se, 2014. godine, išlo na rezanje povlaštenih mirovina, i to onih većih od pet tisuća kuna (729,98 eura), ali ta mjera je ukinuta, kako je zakon i predviđao, 2017. godine, nakon što je dva puta zabilježen kvartalni rast BDP-a od dva posto.

No, u zakonu ništa nije stajalo o tome kada prestaje i prestaje li ikad smanjenje mirovina iznad tri i pol tisuće kuna i ono se nastavilo sve ove godine, pa se događalo da građani na koje se odnosila ta mjera nemaju baš puno od usklađivanja mirovina, posebice onog posljednjeg od 6,18 posto. Usklađivanje bi »poguralo« njihovu mirovinu, ali bi zakon onda rezao iznos iznad tri i pol tisuće kuna za deset posto. U ovoj godini to bi se trebalo i promijeniti.

Prvo bi u srpnju trebala biti ukinuta polovina tog umanjenja, dok bi se ono dogodine u siječnju, nakon punih 14 godina, trebalo potpunosti prestati primjenjivati. Tako bi mirovine trebale dodatno rasti za više od polovine onih kojima je mirovina određena prema posebnim propisima.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je nešto više od 181 tisuće takvih umirovljenika, a onih kojima će se zakon ukinuti umanjivanje primanja je oko 96 tisuća.

– Projekcije prema pojedinim kategorijama korisnika su još uvijek u izradi, međutim raspolažemo podacima da bi od ukupnog broja korisnika mirovina prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju izmjenama Zakona bile obuhvaćene oko 63 tisuće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane te oko 33 tisuće ostalih kategorija korisnika mirovina prema posebnim propisima (djelatne vojne osobe, policajci, profesionalni vatrogasci, redoviti članovi HAZU-a itd.), odgovorili su nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

No, odgovor na pitanje koliko ova mjera godišnje povećava izdatke iz mirovinskog sustava nismo dobili.

Drukčija struktura

Iako je ukupan broj onih koji su 2009. primali mirovinu po posebnim propisima ostao gotovo nepromijenjen, značajno se primijenila struktura umirovljenika i mnogi koji su godinama primali deset posto manju mirovinu nisu dočekali da se ta mjera ukine.

Očekivano, najviše se smanjio broj pripadnika NOR-a i Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945., a riječ je uglavnom o domobranima te političkim zatvorenicima.

Kad je Vlada krenula u smanjenje mirovina za deset posto, mirovinu je dobivalo 42.678 pripadnika narodnooslobodilačkog rata, dok ih je krajem prošle godine bilo nešto više od šest i pol, tisuća, odnosno šest i pol puta manje. U tih 14 godina smanjio se i broj pripadnika Hrvatske domovinske vojske, i to s 20 tisuća na oko 2.600.

No, u povlaštenoj mirovini je dvjestotinjak bivših zastupnika i članova Vlade više nego prije desetljeća i pol i krajem prošle godine bilo ih je 686.

Najviše je narastao broj branitelja u mirovini, kad su prvi put rezane braniteljske mirovine bilo ih 66.074, a sada ih je 70.820. Uz to, vrijeme za umirovljene dolazi i za one branitelje koji su nakon razvojačenja nastavili raditi i umirovljeni su prema općima propisima, kao i ostali građani, ali imaju određene benefite kod umirovljenja prema Zakonu o hrvatskim braniteljima.

Njih je u mirovini krajem prošle godine bilo oko 52 tisuće. Tako branitelji čine oko dvije trećine umirovljenika kojima je mirovina određena prema posebnim propisima, pa je logično i da čine dvije trećine onih kojima će mirovine rasti nakon što Vlada krene u obustavljanje umanjenja mirovina.

Članovima Vlade i Sabora 100 eura više

Koliko će, nakon prestanaka umanjenja od deset posto, rasti primanja svakog pojedinog umirovljenika ovisi o njegovim primanjima, ali, primjerice, na prosječnu braniteljsku mirovinu više se neće računati umanjenje od oko 35 eura, pa će onda s usklađivanjem i dodatno rasti.

Najveće mirovine među povlaštenima imaju bivši članovi Vlade, Sabora i Ustavnog suda. Njima bi mirovina koja je sada u prosjeku 1.379 eura, a za deset posto se smanjuje iznos iznad 464,53 eura, odnosno umanjuje se za oko sto eura, već od sljedeće godine trebala svaki mjesec biti veća za sto eura plus povećanje koje će donijeti usklađivanja.