Dombrovskis upitan kad će plaće u Hrvatskoj dosegnuti razinu zapadne Europe: ‘Teško mi je to reći…’

Ranije je izjavio kako je oko 70 posto mjera krivo izraženo, a sad je pojasnio da se to odnosilo na sve države članice i način na koji podupiru domaćinstva oko visokih cijena energenata.

“Doista, 70 posto mjera nisu ciljano strukturirane, zbog toga smo vodili pregovore s državama članicama. Želimo bolje, ciljane mjere. Puno smo fleksibilniji u tome da države mogu podupirati poduzeća i tvrtke, to je bio odgovor na koronakrizu, a onda i rat u Ukrajini. Sve se svodi na pronalazak prave ravnoteže, kako državne intervencije ne bi utjecale na konkurentnost i sprječavale razvoj tvrtki i poslovanja. Očito da to nije slučaj i da su potrebne intervencije u vremenu krize”, dodao je.

Prema Eurostatu, Hrvatska je na dnu po prosjeku plaća, a na vrhu EU-a po iznosima poreza koji se plaćaju. Dombrovskis kaže kako je važno vidjeti što se događa po pitanju konkurencije i produktivnosti.

“Rast plaća mora ići pod ruku s produktivnošću. Razvoj produktivnosti je manji u EU-u nego u SAD-u i drugim velikim ekonomijama. Moramo vidjeti kako to povisiti. Vidimo da dolazi do procesa konvergencije, da u nekim državama Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, dolazi do rasta produktivnosti u odnosu prema Zapadu Europe.

Kad će Hrvatska dosegnuti razinu zapadne Europe? Teško je to predvidjeti, jer to ovisi o brojnim faktorima. Hrvatskoj su dostupni novci iz EU-a i Hrvatska je jedna od najvećih korisnica instrumenta”, dodao je.

Uspješno tehničko uvođenje eura i povećanje cijena su dva odvojena pitanja, smatra.

“Prelazak na euro događa se u kontekstu visoke inflacije. Važno je odvojiti to je li povećanje cijena opravdano inflacijom ili je netko iskoristio to za neopravdano dizanje cijena”, kaže.

Što se tiče minimalne plaće u zemljama članicama, Dombrovskis kaže kako EK donosi preporuke, a provedba ostaje na svakoj pojedinčanoj članici koja će sama odlučiti o tome, piše N1.