Foto: Mateo Levak/NL
Na prihodovnoj strani proračuna imamo 24,9 milijardi eura, a na rashodovnoj 26,7 milijardi eura. Imamo dakle deficit od 1,8 milijardi eura, i u sljedećoj ćemo se godini zadužiti za pokrivanje tog deficita.
Najznačanije stavke na rashodnoj strani su povećanje plaća u javnom sektoru, za javne i državne službe, potom i mirovine, a značajni su i rashodi za investicijske projekte, na kojima i planiramo temeljiti rast koji očekujemo, istaknuo je ministar financija Marko Primorac na znanstvenoj konferenciji Ekonomski susreti, koja je jučer počela u Rijeci, u organizaciji Znanstvenog društva ekonomista i riječkog Ekonomskog fakulteta.
Ministar kaže da se ulaže u energetsku infrastrukturu, obranu itd. te da misli da je državni proračun dobro balansiram, odnosno da »pokušava pomiriti dva suprotstavljena cilja, a to je očuvanje gospodarskog rasta na kakvim-takvim razinama i protuinflatorno djelovanje«.
– S jedne strane morate ulagati kako biste očuvali rast, a s druge ne smijete imati preveliku potrošnju da državna potražnja ne bi dodatno generirala porast cijena, opisao je Primorac.
Vezano za fiskalnu decentralizaciju kaže da su po tom pitanju ostvareni značajni iskoraci.
– Postoje, međutim, i mogućnosti unapređenja, posebno kada govorimo o povećavanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i njihovom motiviranju da iskorištavaju autonomiju koju već imaju, a koja do sada nije u potpunosti iskorištena.
Određenim zakonskim prijedlozima ćemo ih motivirati da je u većoj mjeri koriste. Kada govorimo o upravljanju imovinom, ono se može promatrati s dva aspekta: kroz upravljanje financijskom imovinom, dakle udjelima u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali i kroz upravljanje nekretninama gdje postoje poteškoće i prostor za poboljšanje sustava, prije svega kroz digitaliziranje i općenito uspostavu kvalitetnijih registara imovine.
Mi za sada, osim podataka koje je objavio Državni ured za reviziju 2016., ako dakle govorimo o sveobuhvatnim i cjelovitom podacima, ni nemamo detaljnije podatke o ukupnoj imovini, ukupnom setu nekretnina koji je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, i tu je svakako moguće postići određena poboljšanja, kaže ministar.
Doc. dr. Meri Šuman Tolić s Ekonomskog fakulteta u Dubrovniku rekla je da se u izazovnim trenucima, kao što su ovi posljednje tri godine, ide k centralizaciji jer je stabilizacija financija primarni cilj. No, s normalizacijom gospodarskih ciklusa vjeruje da će se proces decentralizacije nastaviti.
Šuman Tolić veli da je naš administrativno-teritorijalni ustroj prefragmentiran i samim tim, kaže, »imamo dosta razlika u razvijenosti gradova, županija i općina, pa postoji veliki broj općina koji ovisi samo o dotacijama i nije samoodrživ«.
– Tako da definitivno treba ići k racionalizaciji broja jedinica lokalne samouprave, no nema čarobnog broja, već treba uvažavati kriterije. Tko je sposoban raditi, zaraditi i adekvatno pružati javne usluge svojim stanovnicima, taj bi trebao i ostati. Međutim, u javnim financijama je uvijek dosta politike pa je nekad teško primijeniti ekonomska načela, rekla je Šuman Tolić.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO