Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE

Vanđelić: Pljačka u Ini se nije mogla dogoditi neprimjetno

Autor:

08.11.2022. 16:09
Vanđelić: Pljačka u Ini se nije mogla dogoditi neprimjetno

Foto: Davor Kovačević



U Saboru se danas održava nova sjednica Antikorupcijskog vijeća, na kojoj će se nastaviti saslušanja oko upravljanja Inom. Iskaz daju Božo Mikuš, bivši član Nadzornog odbora Ine i Damir Vanđelić, bivši šef Nadzornog odbora Ine. Volio bih da ovdje ispišemo povijest borbe protiv korupcije, rekao je na uvodu Nikola Grmoja, prenosi N1.


Nakon Bože Mikuša svjedočio je Damir Vanđelić,


“Došao sam temeljem poziva kao porezni obveznik, branitelj i netko tko je deset godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam u nadi da ćemo otkupiti Inu koja je strateška kompanija.
Smatram osobno da neodazivanje ovakvom tijelu mene smeta, smatram da institucije RH trebamo poštovati i ne mogu prihvatiti da se neki na ovako nešto ne odazivaju”, rekao je na početku.


Američka studija govori koliko je MOL oštetio državu


Iznio je svoje radno iskustvo.




“Bio sam svjedok na suđenju protiv Sanadera, na arbitraži. Iako nismo imali zaštitu države, moj stav oko Ine ostao je isti. U NO Ine imenovala me Vlada na čelu s Oreškovićem.


Da podcrtam koliko je tema važna – svoju imovinu sam javno pokazao, a zbog nedostatka volje za borbu protiv korupcije nisam htio ući u politiku. Za upravljanje Inom potrebno je pročitati dokumentaciju i zakone”, naglasio je i pročitao što treba pratiti da bi se razumjela problematika.


“Postoji studija američke konzultantske tvrtke koja govori da je MOL nakon preuzimanja Ine nepridržavanjem ugovora oštetio državu za 6,2 milijarde dolara.


Upoznali smo Vladu s nepoštivanjem ugovora između MOL-a i RH, a mišljenja smo davali i javno u medijima. Kad sam preuzimao ulogu predsjednika NO-a Ine preko Ministarstva gospodarstva dobio sam izvještaj prethodnika koji je napisao:


‘Moglo bi se kazati da Ina ne djeluje u skladu s hrvatskim propisima.’ To sam dobio ja, Vlada i svim mi u društvu Ina. Hanfa je napravila izvanredni nadzor u Ini tada i zaustavila trgovanje dionicama dok se nadzor ne završi, ne znam zašto to nisu napravili sad.”


“Kako ćemo mi djeci to objasniti?”


“I danas tržišna vrijednost MOL-a i Ine su približno jednake”, rekao je Vanđelić i dodao: “Bio bih za to da RH snizi udio vlasništva u Ini, ali i dalje upravlja strateškim interesima. Kako ćemo mi djeci objasniti kako su vlade donosile odluke o Ini kao stratešku kompaniju koja čini skoro 10 posto hrvatskog BDP-a? Mislim da je tek sad jasno ljudima što je Ina, kad je nastupilo energetsko siromaštvo. Imamo strukturni sistemski problem o kojem Hrvatska nije donosila dobre odluke.”


Vanđelić je potom istaknuo problem zatvaranja Rafinerije Sisak.


“Dopis ministra govori da je zatvaranje Rafinerije protivno interesima Hrvatske. Ina će uložiti maksimalne napore da poveća transport prema Mađarskoj i Slovačkoj, to je suludo.


Po zakonu o trgovačkim društvima, tko god to potpisuje to nije po zakonu. Osim ako je MOL to platio. Mi smo energično reagirali, dobili smo naputak da se čujemo s Vladom, prekinuli smo sjednicu i izašlo smo na konzultacije.


Telefonski smo rekli da se protivimo zatvaranju Rafinerije Sisak jer smo godinu dana ranije dobili dokument s grbom RH gdje se jasno navodi da je to protivno interesu RH.


Dobili smo odgovor da ćemo mailom dobiti suglasnost. Što se tiče Siska, tema je kompleksna. On je problematičan i njegovo postojanje je upitno.


Čudna je također izjava članice uprave Ine koja je rekla da je Sisak uzrokovao velike gubitke godišnje. Prema tome ispada da bi dobit Ine trebala biti puno veća. Ne vjerujem da je Sisak imao takav utjecaj na gubitak, smatram da ga je trebalo modernizirati.


“Ne vjerujem da je ponuda za kupnju Ine postojala”


Ne vjerujem da je ponuda za kupnju Ine postojala, to je rekla i sama Ina. O tome se pričalo, ali Uprava je rekla da nema spoznaje.


Nakon dvije godine 2019., kad smo vidjeli da nije ugovoren ni konzultant na otkupu Ine, napravili smo svoj materijal oko otkupa Ine koji daje odgovore na sva pitanja. Predali smo to ministru Ćoriću uz to da sam prihvatio obavezu da dokument ne dajemo nigdje u javnost, što smo napravili.


Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim. Samo jednom Uredbom Vlada je Ini oprostila 700 milijuna kuna, a ljudi nam spavaju u kontejnerima, siromašni smo…


Ja to nisam mogao razumjeti. Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će Ina otkupiti nakon što MOL kupi OMV Slovenija, Ina će otkupiti 25% pri čemu je Ina odustala od prava prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu. Sve su to nerazboriti potezi i direktno uplitanje Vlade u poslovne odluke Ine.


Postoji video dokaz, kad samo razgovarali o smjeni devet direktora u Ini 2021., pri čemu je Škugor napedovao iako je napravio štetu za Inu. G. Škugor je ponovno promoviran na razinu 4 pri čemu se smjenjuju kvalitetnije osobe. Ova pljačka u Ini se nije mogla dogoditi, a da kontrolni mehanizmi to ne primijete”, istaknuo je Vanđelić.


“Pozvao bih vas, saborske zastupnike, da se pozovete i žešće pobunite protiv svih koji negiraju naše institucije i da odgovaraju tijelma države.


Tražite da javnost dobije na uvid dokumente koji dokazuju milijarde dolara štete. Ako je Vlada u dilemi ili strahu, izglasajte izlazak iz međudioničkog ugovora i da ga proglasite ništetnim – to je isti ugovor zbog kojeg je osuđen Sanader.”


Zekanovićev performans


Hrvoje Zekanović i na ovoj je sjednici Antikorupcijskog vijeća izveo performans. Tražio je saslušanje Bože Petrova i Tomislava Panenića pa je donio i kartonske likove dvojice mostovaca, ali i predsjednika Zorana Milanovića.


“Vi ste došli ovdje napraviti cirkus”, rekao je Grmoja.


“Ne, vi ga radite”, odgovorio mu je Zekanović.


Zekanović je uporno upadao u riječ Grmoji, na što mu je šef Antikorupcijskog vijeća uputio dvije opomene.


Grmoja je predložio da se na saslušanje pozovu Zoran Milanović, Božo Petrov, Tomislav Panenić i Slaven Dobrović, čije je saslušanje zazivao Zekanović.


“Eto, sad ste ispunili svoj cilj i možete ići”, rekao je Grmoja Zekanoviću.


Božo Mikuš: Imam hrpu materijala


Prvi je svjedočio Božo Mikuš, bivši član Nadzornog odbora Ine i predsjednika Sindikata naftnog gospodarstva.


“Nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i mađarskih predstavnika NO-a i nije bilo razilaženja između MOL-ovih i Hrvatskih članova Uprave Ine. Znači, nisam vidio tu neke probleme”, rekao je Mikuš.


“U NO-u sam bio relativno kratko, ali u sindikatu sam bio dugo i mi kao sindikat smo intenzivno i sustavno pratili sve ono što se događalo u Ini i oko Ine i zato bih vam puno više o vašoj temi mogao reći s osnova informacija koje smo imali mi u sindikatu nego s osnova onoga što je bilo na NO-u”, rekao je Mikuš.


Rekao je da njegovo izlaganje neće biti u stilu rekla-kazala, nego će biti zasnovano na argumentima. “Za svaku tvrdnju imam odgovarajući argument”, rekao je Mikuš.


Imam hrpu materijala, rekao je Mikuš pa ga pokazao Antikorupcijskom vijeću.


Ima puno toga i trebalo bi se možda i time baviti, rekao je Mikuš, dodavši da ima prezentaciju koja je dostavljena i predsjedniku Republike, a da je dobio i dopis iz Ureda predsjednika u kojem je odgovoreno da je predsjednik pažljivo proučio tu prezentaciju, ali nije ništa poduzeo.


Kad je pažljivo pročitao prezentaciju, vjerujem da je vidio hrpu protuzakonitih radnji i da ga je to toliko pogodilo da nije mogao ništa poduzimati u vezi toga, rekao je Mikuš.


Možemo ugrubo reći da govorimo o dva dioničarska ugovora, a na jedan i na drugi je bilo puno, puno primjedaba, rekao je Mikuš.


Ja smatram da su ljudi koji su radili na izradi dioničarskih ugovora napravili najbolje što su u datom trenutku mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan ugovor, to se tiče onoga što sam maloprije govorio, koji meni izgleda puno gori. Kao što sam rekao, na NO-u je bilo suglasje između jedne i druge strane, jedino je došlo do malih problema na 12. sjednici na kojoj sam bio, to je bila treća sjednica u 2014. godini, bilo je rečeno da je u upravi bilo trvenja oko nabave nafte, navodno zašto je nabava prebačena iz inter Ine u Londonu na MOL kredit. To ima karakter poslovne tajne i o tome ne mogu govoriti, rekao je Mikuš.


Dodao je da je dobio informacije uz pomoć kojih ga je onda začudilo trvenje oko nabave nafte.


Puno je bilo riječi o modelu upravljanja Ine. Svi istupi ljudi iz politike, pa i nekih stručnjaka, možda i stručnjaka pod navodnicima, išle su za tim da se samo po sebi podrazumijeva da će Ina bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana. Ja mislim da je to pogrešan pristup. Mislim da je važno da Inom upravljaju stručni i sposobni ljudi, a ako takvi upravljaju, onda je manje važno koje su nacionalnosti. To je vrlo važno, rekao je Mikuš.


Grmoja ispitivao Mikuša


Grmoja je Mikušu rekao da ima tri pitanja. “Jeste li ikada kao član NO-a ili predsjednik sindikata javno ukazivali na problem vođenja kompanije koji nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima? Je li ovakvo poslovanje Ine dovelo do toga da je Ina danas jača kompanija nego što je bila 2003. kad je MOL ušao u Inu? Je li po vama Ina u procesu pretvorbe pretvorena u podružnicu MOL-a?, upitao je Grmoja Mikuša.


Mikuš je zamolio da se postavlja jedno po jedno pitanje. “Nemojte mi stavljati u usta nešto što ja nisam rekao. Pazite, vi možete imati svoje mišljenje, ali to mišljenje ne možete meni stavljati u usta”, rekao je Mikuš.


“Vi branite model upravljanja MOL-a”, rekao je Grmoja.


“Ništa ja ne branim”, rekao je Mikuš.


“Jeste li ikada kao član NO-a ili predsjednik sindikata javno ukazivali na problem vođenja kompanije koji nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima?”, pitao je Grmoja.


“Kao član NO-a sigurno ne. Kao predsjednik sindikata ne znam”, rekao je Mikuš.


“Je li ovakvo poslovanje Ine dovelo do toga da je Ina danas jača kompanija nego što je bila 2003. kad je MOL ušao u Inu?”, bilo je drugo pitanje.


“Ako je Ina bila jača kompanija 2003., zašto nije modernizirala rafinerije? Onda bi rafinerije bile moderne, rentabilne i nitko ne bi bio u situaciji da razgovara o zatvaranju rafinerija, ako je ona rentabilna. A sad se vi zapitajte zašto nisu obnovljene”, rekao je Mikuš.


“Je li po vama Ina u procesu pretvorbe pretvorena u podružnicu MOL-a?”, bilo je treće pitanje.


“Ja nikad nisam imao dojam da je Ina podružnica MOL-a. Ja sam imao puno sukoba s predstavnicima MOL-a po raznim pitanjima i mogu reći da se može napraviti, ako znate što želite, ako mislite da je to moguće i ako za to imate argument. Prema tome, prestanite govoriti da ja branim MOL. Ja ne branim MOL, ja govorim istinu. Ako nekome ta istina nije po volji, onda se taj treba zapitati što je s njim. Prestanite mi imputirati nešto”, rekao je Mikuš.


Zašto je zatvorena rafinerija Sisak?


Ja nisam političar da trebam skupljati nekakve poene, da radim predstavu, rekao je Mikuš.


Mislite li da je zatvaranje rafinerije Sisak bilo zbog gubitka?, upitao je Grmoja.


Rafinerija nafte Sisak stvarala je i veći gubitak od 100 milijuna, ali ne mislim da ju je zbog toga trebalo zatvarati. Gospodin Štern je mislio da je treba zatvoriti. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, predložio je da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna rafinerija proda, a novcem koji bi se dobio privatizirala bi se druga, rekao je Mikuš.


Dodao je da MOL nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak.


“Rafinerija u Sisku je u nekom periodu bila subvencionirana od strane Naftaplina temeljem niže cijene nafte. Znači, stvarala je gubitke. I sad se vraćamo na ono pitanje koje sam vam ja postavio. Davno prije je trebalo modernizirati Inine rafinerije. Za to je bilo novca. Davno prije kad govorim to je bilo prije preuzimanja Ine, to se moglo napraviti za puno manje novca i uz puno bolju tehnologiju”, rekao je Mikuš.


“Gospodine Grmoja, vi mene stalno navlačite da rečem nešto što biste vi htjeli čuti. Budite toliko ljubazni pa mi recite što želite čuti”, rekao je Mikuš.


Grmoja mu je rekao da su njegovi odgovori suspektni i da se izvlači od konkretnih odgovora.


“Mijenjate iskaz, ali to je vaše pravo”, rekao je Grmoja. “Ja ništa ne mijenjam”, odgovorio mu je Mikuš.


O “nepodopštinama direktora u Ini”


Znam da se ministar Vrdoljak u ono vrijeme predstavljao da je on glavni pregovarač i da je valjano samo ono što on kaže ili iskaže u pisanom obliku. Nitko drugi nije mogao raditi ništa, pa izgleda ni predsjednik NO-a ni predsjednik Vlade. Eto, to vam je priča o korporativnom upravljanju. Ne bi bilo toliko trvenja, ali političari ne bi imali o čemu pričati, rekao je Mikuš.


“Mi kao sindikat nikad nismo imali problema s ljudima iz MOL-a koji su bili u Ini. Mogu vam reći da su oni bili alibi za mnoge nepodopštine naših direktora. Ja sam to doživio jedanput”, rekao je Mikuš.


Naveo je primjer.


“U Croscu nisu isplaćena prava iz kolektivnog ugovora. Ja sam odlazio do direktora Crosca u nekoliko navrata tražeći da se ta prava isplate ljudima.


Radilo se o neka 4,5 milijuna kuna. Znate koji sam odgovor dobivao? Mi bi isplatili, ali ne daju Mađari. Što bi vi napravili u toj situaciji?”, upitao je Mikuš.


Dodao je da je u jednom navratu upitao člana MOL-a zašto nisu dali da se isplate sredstva. “Kad je došao, znate koliko je trebalo da se riješi problem? Niti tri minute.


Sljedeći dan ja sav veseo idem direktoru da mu kažem, on je bio jako ljut što sad mora te novce isplatiti, a on je to mislio isplatiti za nešto drugo”, rekao je Mikuš.


S ljudima iz MOL-a je bilo teško pregovarati, rekao je. “To su bile teške bitke i trebalo se s time nositi. Međutim, kad je nešto dogovoreno, nisu nikad nijedno pravo htjeli eskivirati. A s našima, nažalost, to nije bio slučaj”, rekao je Mikuš.


“I ja bih se zapitao kako je Ina u gubitku”


“Ina je bila platforma za pljačku od Tita pa očito do danas. 2008. je bila pred bankrotom. To je vrijeme kad su sve druge kompanije u svijetu imale najveće dobiti u povijesti. Kako je to moguće?”, upitala je Karolina Vidović Krišto.


Inu je nazvala dubioznom tvrtkom za koju Hrvatska plaća ogroman ceh.


“Kako su sve naftne kompanije uspješne, a Ina koja dominira tržištem, u gubitku?”, upitala je Mikuša.


“I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ja vam na to pitanje ne mogu dati odgovor, ali se slažem s vama”, rekao je Mikuš.


Mostov Zvonimir Troskot upitao je koliko je ljudi otpušteno iz sektora istraživanja i razvoja u Ini, Mikuš je rekao da suj oni pratili Ina d.d..


“Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite i kojom mi poput vašeg stranačkog kolege stavljate u usta nešto što nisam rekao”, rekao je Mikuš.


Nismo ovdje da bismo se svidjeli jedni drugima, nego da dobijemo odgovore na pitanja, rekao je Troskot.


Mikuš je htio pokazati dvije prezentacije u PowerPointu, ali je Grmoja rekao da za to nema vremena te je zamolio Mikuša da ih u drugom terminu prezentira. Određena je pauza, nakon čega će biti saslušan Damir Vanđelić.