Gotovo pet tisuća osoba zatražilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj

U nešto više od dva mjeseca ove godine, već je gotovo pet tisuća osoba izrazilo namjeru za  međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, a u istom razdoblju lani to ih je učinilo svega 576, što je porast od 730 posto, rekao je u srijedu u Saboru državni tajnik MUP-a Žarko Katić.

Državni tajnik MUP-a taj je podatke iznio u saborskoj raspravi o dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Naveo je kako je broj stranaca i osoba bez državljanstva koje traže međunarodnu zaštitu lani povećan za više od četiri puta, oko 12.800 osoba izrazilo je namjeru za međunarodnu zaštitu, od čega značajan broj žena.

Žena je bilo 5.200 ili 40,5 posto, pa nije točno da dolaze isključivo muškarci, dolaze i žene i djeca, maloljetnici bez pratnje, istaknuo je.

Katić: Ne dolaze samo muškarci, dolaze i žene i djeca

Najbrojniji su bili državljani Iraka (19 posto), Rusije, Burundija (po 16 posto), Turske (12 posto) , Afganistana (11 posto).

U 16 godina, od kako je odobren prvi azil, u Hrvatskoj su 1042 osobe dobile međunarodnu zaštitu.

Privremena zaštita, prvo na godinu dana, a sada se produžuje na još dvije, odobrena je za 20.432  Ukrajinaca.

Katić kaže da se zbog rata u Ukrajini, promijenila struktura tražitelja azila, ove je godine najviše Rusa (31 posto), pa  Afganistanaca, Kubanaca, Turaka, Iračana.

Očekuje li se veći broj tražitelja azila iz Turske nakon potresa”, zanimalo je HDZ-ovog zastupnika Nikolu Mažara.

To se sada ne može znati, no moguće je, odgovorio je Katić.

Različiti su razlozi zbog kojih se traži međunarodna zaštita. Tražitelji se najčešće pozivaju na određene vidove proganjanja, nestabilnosti i nemire, ali i na pripadnost određenim etničkim, vjerskim rasnim skupinama.

Zaštita se ne odobrava za ekonomske razloge 

S afričkog kontinenta bilo je pritužbi na prisilne brakove, spolno sakaćenje, odgovorio je Katić Nadici Dreven Budinski i naglasio da se međunarodna zaštita ne odobrava za ekonomske razloge.

S obzirom da se izmjenama spomenutog Zakona, uz ostalo, sa devet na šest mjeseci skraćuje rok za stjecanje prava na rad tražitelja zaštite, Urša Raukar Gamulin (ZLB) drži da bi bila dovoljna dva mjeseca da ih se pusti na tržište rada. Nedostaje nam kadrova, naglasila je.

Osobe s međunarodnom zaštitom idu praktično u sve veće gardove, ali i manje sredine, odgovorio je Katić na pitanje Martine Vlašić Iljkić (SDP) o njihovom stambenom zbrinjavanju.

Sabor je raspravio i dva akta koja se tiču statističkih aktivnosti, pri čemu je istaknuto da su provedene sve 293 statističke aktivnosti planirane za 2021., a da je ove planirana provedba njih 297.