Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

kontakti s josipom rimac

Hrvoj Šipek: Dopisivale se jesmo, ali ništa nisam lagala niti prešutjela istinu

Autor: P. N.

11.02.2023. 21:21
Hrvoj Šipek: Dopisivale se jesmo, ali ništa nisam lagala niti prešutjela istinu

Foto: Davor Kovačević



Reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović je razgovorala s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek.


Na upit Krajinović je li lagala – spremno odgovara: “Ne! Nisam lagala. Nisam prešutjela istinu! Ako pogledate SMS poruke, njih sam razmjenjivala s Josipom Rimac, a ja sam bila na položaju prve zamjenice. Logično da se u to vrijeme odvijala komunikacija među nama”, rekla je Hrvoj Šipek.


Dodaje da, ako se pogleda malo bolje, odnosi se na dvije grupe. “Imamo komunikaciju kada sam se ja obratila njoj sa zamolbom da me primi na sastanak vezano za koeficijente. I to ne kako se krivo kaže u medijima – koeficijenti državnih službenika jer to nije nadležnost Ministarstva uprave, nego za koeficijente službenika.




Radilo se o financijskim istražiteljima i informatičarima koje Državno odvjetništvo nije moglo zaposliti. Oglasi su objavljivani, ali se nitko nije javljao zbog izuzetno niskih plaća”, pojasnila je Hrvoj Šipek.


Priznaje da je cijeli dan provela na poslu provjeravajući spomenute SMS-ove. “Izvukli smo predmete koji bi mogli doći u obzir, kontrolirali i gledali evidencije osobe koje su dolazile u kritično vrijeme”, objasnila je. Kaže kako je Josipa Rimac dolazila s provincijalom jer je, prema kako kaže Hrvoj Šipek, vlastitim riječima “bila osoba zadužena za odnose s vjerskim zajednicama”.


Hrvoj Šipek je istaknula da se nije sastala s Rimac, već ju je spojila s Borisom Koketijem. Iako je Rimac tražila da se sastane s njom, Hrvoj Šipek odgovara da je to normalno i uobičajeno.


Na upit Štrbac zašto je u Saboru prešutjela da je komunicirala s Rimac, Hrvoj Šipek kaže da nije bilo riječi o njihovoj komunikaciji, već o temi “vjetroelektrane” o kojoj nisu, kako kaže, razgovarale. “To je krivo interpretirano”, napomenula je.


Iako je oporba glasna i ističe da je Hrvoj Šipek lagala, glavna državna odvjetnica kaže da Grmoja ima tezu već godinama da ona laže. Ističe da joj “ne pada na pamet dati ostavku, jer doista nije učinila ništa što bi bilo u suprotnosti s njezinim radnim obvezama”.


“Ono što mnogima nije jasno, jer percipiraju državno odvjetništvo isključivo kroz kaznene postupke i kazneni progon – u kaznenim postupcima državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetništva nema što razgovarati s okrivljenikom osim u okviru ZKP-a.


Međutim, u zastupanju i zaštiti imovinskih interesa, državno odvjetništvo i zamjenici komuniciraju ne samo s predstavnicima državnih tijela, već sa suprotnom strankom koja postavlja zahtjeve prema državi”, pojasnila je.


Kaže da je prepiska između Rimac i nje zapravo rezultat pretraga njezinog mobitela, a ne mjera koje su provedene nad njom. “Sva dokumentacija koja je skinuta s digitalnih uređaja se mora predati u spis jer bi u protivnom netko mogao reći da je državno odvjetništvo manipuliralo s dokazima”, objasnila je Hrvoj Šipek.


Priznaje da se zbog svega osjeća kao “optuženik kojem je uskraćeno pravo na obranu”. “Bez da se novinarka potrudila zatražiti očitovanje i to je nešto što me jako razočarava. Poštujem istraživačke novinare, ali ovo nije profesionalno ni korektno”, smatra Hrvoj Šipek.


Na pitanje hoće li nakon svega nešto poduzeti, Hrvoj Šipek je kazala da o tome trenutno ne razmišlja. Kaže da joj je dosta afera oko DORH-a i USKOK-a, ali da bez obzira koliko obezvjeđivali njezin rad, pokazuju da se zapravo rezultata njezinog rada – boje.


“Svim silama upiru da me diskreditiraju i na neki način prisile na ostavku. Ne vidim svoju odgovornost. Napokon smo došli do toga kad državno odvjetništvo može raditi posao u punom opsegu kako treba”, rekla je Hrvoj Šipek.


Osvrnula se na probleme s kojima se Hrvatska susrela zadnjih par godina, misleći na potres i koronavirus. Na upit zašto o njima nije javno progovorila, kazala je da s ministarstvom ne komunicira preko medija, već da se organiziraju sastanci i podnose zahtjevi.


“Svjesni smo da smo dio ovoga društva i da u određenom trenutku nema dovoljno novca i da se na neke stvari mora naprosto pričekati”, zaključila je.