Koncesijska odobrenja se ukidaju, uvode se dozvole na pet godina

Novim zakonom uvode se novosti u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru radi usklađivanja sa zakonom o koncesijama, ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave kroz postupak javne nabave, na rok od pet godina.
Utvrđeni su i pojmovi morske plaže, sidrišta i privezišta, pri čemu se kod plaža vodilo računa o zadovoljavanju javnog interesa tako da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima.Zakonom se utvrđuje i vremenska granica za uređivanje pitanja nasipavanja mora, dok se za sportske luke uvodi obveza koncesionarima da imaju natjecatelje u tri uzrasne kategorije te je time taj zakon usklađen i sa zakonom o sportu.

Državni tajnik Bilaver, na naš upit, kao najvažnije što donosi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, osim usklađenja s drugim posebnim zakonima RH, poput već spomenutog Zakona o koncesijama ističe uređenje postupka određivanja granica pomorskog dobra kao preduvjeta za njegovu zaštitu i stavljanje u funkciju, uređenje pitanja nasipavanja obale na način da je uvedena vremenska granica što dosad nije bilo u zakonu.

Prema ranijim tumačenjima iz Ministarstva mora, sva nasipavanja nakon 2011. godine smatrat će se nelegalnim i bit će uklonjena.

Pritom valja naglasiti da je u prijedlogu naznačeno da se i nasipavanja izvedena nakon 2011. godine mogu zadržati, ali jedino ako ih lokalna samouprava proglasi iznimno važnima i na zakonit način unese u prostorne planove.

Bilaver kao najznačajnije dijelove Zakona navodi i uređenje pojavnih oblika raznih grupa korisnika pomorskog dobra – privezišta, pontonska privezišta, sidrišta i drugo, uređenje pojma plaža i njihov razvrstaj što također dosad nije bilo u zakonu, kao i uvođenje dozvola umjesto koncesijskih odobrenja, a koje se daju temeljem natječaja.

To su, objašnjava, dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru – iznajmljivanje ležaljki, suncobrana, ambulantna prodaja sladoleda, voća, ali i jednostavne građevine – tipizirani kiosci i ostalo za djelatnosti usluživanja pića i hrane.

Lučki redari

Također, navodi Bilaver u svom odgovoru, Zakonom se uspostavlja i sustav lučkih redara radi održavanja reda u javnim lukama kao i redara na pomorskom dobru koji su zaposlenici jedinica lokalne samouprave te čiji zadatak je kontrola pomorskog dobra u općoj upotrebi te obavljanje djelatnosti temeljem izdanih dozvola.

Na upit o izmjenama prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nakon netom provedene javne rasprave, ističe kako je dio prijedloga i primjedbi na prijedlog iznesenih tijekom javne rasprave usvojen u konačnom prijedlogu teksta Zakona.

– Među ostalim, rok na koji se daju dozvole produžen je s četiri na pet godina, izmijenjen je naziv morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja, a brisana je odredba o dvostrukoj naknadi za koncesiju na zahtjev za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta.

Također, objašnjeno je da nije samo davatelj koncesije taj koji odlučuje o jedinstvenoj funkcionalnoj cjelini morske plaže koja se nalazi ispred hotela, kampa i turističkog naselja, već da isto ovisi o Planu upravljanja pomorskim dobrom koji donosi jedinica lokalne samouprave, a za koji se provodi javno savjetovanje.

Ističem kako se novim zakonskim okvirom daju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, također uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava se učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te se štiti javni interes i opća upotreba pomorskog dobra, kaže Bilaver.

Novi Zakon o pomorskom dobru, nakon što je prijedlog usvojen u Vladi, bit će upućen u saborsku proceduru, a njegovo usvajanje očekuje se tijekom prve polovine ove godine, iako, s obzirom na to da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju, valja očekivati dugotrajnu raspravu uz vjerojatno brojne amandmane.

Postojeći je zakon star dva desetljeća, a njegove brojne »rupe«, uz slab nadzor i još neučinkovitije sudsko kažnjavanje prekršitelja dovele su do nebrojenih slučajeva zloporabe i nažalost nepovratne devastacije pomorskog dobra praktički duž cijele obale, čemu su često aktivno ili pasivno, zatvarajući oči, nerijetko kumovale jedinice lokalne i regionalne samouprave, posebno u slučajevima nelegalnog nasipavanja pod krinkom dohrane plaža i javnog interesa kojim su se prikrivali privatni interesi.

Najveći problem nadzor i sankcioniranje prekršitelja

Nadzor i sankcioniranje prekršitelja mogli bi biti najveći problem i u primjeni novog zakona, bez obzira na dobre namjere i bolje ili lošije odredbe samog zakona.

Počevši od nadzora, za koji bi ubuduće trebali biti zaduženi i komunalni i lučki redari, uz lučke kapetanije. Za to su potrebna ogromna ulaganja u opremu, plovila, vozila, kao i u edukaciju redara koji bi zakon trebali provoditi, uz zapošljavanje značajno većeg broja ljudi na tim poslovima.

Još veća zapreka učinkovitom provođenju novog zakona mogla bi biti neučinkovitost i sporost hrvatskog pravosuđa koja je i dosad bila ono na što su računali oni koji su devastirali i nezakonito koristili pomorsko dobro.