Na početak suđenja hrvatskim pilotima u Beogradu čeka se neobično dugo

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Srbija i Hrvatska nesumnjivo su od početka godine poboljšale političke odnose. O potrebi da oni, u obostranom interesu, budu što bolji, još su jednom u četvrtak, u sklopu konferencije koju su organizirali Zaklada Hanns Seidel i beogradski Centar za vanjsku politiku, govorili šefovi diplomacije dvije države, Ivica Dačić i Gordan Grlić Radman.

Suđenje u Srbiji četvorici hrvatskih pilota, optuženih prošle godine da su počinili ratni zločin protiv srpskih izbjeglica u kolovozu 1995., sigurno ne bi pozitivno djelovalo na zatopljavanje između Beograda i Zagreba koje je inicirao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Ali ovaj postupak nikako da započne, štoviše nije još niti donesena odluka da će se Vladimiru Mikcu, Zdenku Radulju, Željku Jeleniću i Danijelu Boroviću suditi u odsutnosti.

Mikčev odvjetnik po službenoj dužnosti Aleksandar Olenik uvjeren je da je razlog upravo obnovljena želja za suradnjom vlasti u Srbiji i Hrvatskoj.

Sudski pozivi

– Mislim da je ovdje u pitanju izravan utjecaj izvršne vlasti Srbije u svrhu zatopljavanja odnosa s Hrvatskom. To je, kažem, moje mišljenje, ali raspolažem i nekim neslužbenim informacijama koje mi govore da je ovo suđenje stavljeno na čekanje, da je tužiteljstvo dobilo takve instrukcije, rekao nam je jučer Olenik.

Ono što se proteklih mjeseci odvijalo u okviru Višeg sude u Beogradu svakako je odvjetnika moglo uputiti na zaključak da se događa nešto neuobičajeno. Tužiteljstvo za ratne zločine optužilo je hrvatske pilote da su odgovorni za raketiranje dvije izbjegličke kolone na teritoriju BiH u danima operacije Oluja i smrt ukupno 13 srpskih civila.

Ta je optužnica potvrđena krajem kolovoza 2022. Srpsko Ministarstvo pravde dostavilo je hrvatskom Ministarstvu pravosuđa i uprave sudske pozive za Mikca, Radulja, Jelenića i Borovića. No s obzirom na to da je Vlada Andreja Plenkovića u startu zauzela stav da ne priznaje postupak protiv pilota i njima obećala da će ih zaštititi, ministar Ivan Malenica odbio je zamolnicu koja mu je stigla iz Beograda.

Da je to doista tako posve je jasno iz priopćenja objavljenog 23. rujna na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave. »Dosadašnji tijek postupka u Srbiji ukazuje na grubo nepoštovanje prava na pošteno suđenje utvrđeno međunarodnim pravom.

Republika Hrvatska takav postupak i tako podignutu optužnicu ne može priznati s obzirom na to da se ne temelji na međunarodnom kaznenom pravu, već iskrivljenoj univerzalnoj jurisdikciji koju je Srbija unijela u Zakon na temelju kojeg je pokrenula ovaj postupak.

Stoga u skladu s odredbama Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te člankom 9. Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, koji je potpisan u Beogradu 15. rujna 1997. godine, Hrvatska neće postupati po zaprimljenoj zamolnici«, objašnjeno je u priopćenju zašto pozivi za sud neće biti proslijeđeni Mikcu, Radulju, Jeleniću i Boroviću.

Nakon toga se samo, na zahtjev tužiteljstva, moralo u ovom predmetu donijeti odluku o suđenju u odsutnosti. No, to je dosad izostalo.

Službena bilješka

Na ročištu sazvanom za 26. prosinca predsjednik Sudskog vijeća Vladimir Duruz objavio je tek da ovlašteno Krivično izvanraspravno vijeće nije odlučilo o suđenju u odsutnosti. Krivično izvanraspravno vijeće opravdava se, pokazuje službena bilješka tog tijela od 8. veljače, da ne zna što je učinilo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Troje članova ovog vijeća jednoglasno je zaključilo da sudski spis vrate Duruzu jer ne mogu odlučiti o suđenju u odsutnosti te da će se ponovo sastati jedino ako dobiju odgovor iz Maleničinog resora jesu li, sukladno zamolnici, optuženim pilotima uručeni pozivi za sudska ročišta 14. listopada, 16. studenog i 26. prosinca. Uglavnom, vrlo čudna situacija.

– Ne može izvanraspravno vijeće ne donositi odluku. Na njima je bilo da prihvate zahtjev tužiteljstva za suđenje u odsutnosti ili da ga odbiju, to je sve. Protuzakonito je da oni sada čekaju kako bi se utvrdilo hoće li ili neće hrvatsko Ministarstvo pravsuđa i uprave postupiti po zamolnici iz Srbije.

Mojem se klijentu na ovaj način krše sva prava koje ima kao optuženik, bez obzira na to što se on ne nalazi u Srbiji. Ne može se njega i ostale optužene držati u svojevrsnom vakuumu. Prava žrtava pritom neću ni spominjati, naglašava Olenik.

U vrijeme dok još nije pokrenuo inicijativu za odmrzavanje odnosa s Hrvatskom, srbijanski predsjednik Vučić nije imao dvojbi o suđenju Mikcu, Radulju, Jeleniću i Boroviću. »Postupa se po pravomoćnoj optužnici jer suđenje se nije moglo održati pred zagrebačkim sudom, a trebalo je.

Nisu zainteresirani za srpsku djecu, njihovo ubojstvo za njih nije šteta, razumljivo je zato da se za taj zločin sudi pred beogradskim sudom. To su valjda demokracija, pravo i pravda«, komentirao je Vučić 23. rujna odbijanje zamolnice od strane hrvatskog Ministarstva pravosuđa i uprave.