Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Zelenski: “Ovo je bila godina patnje i tuge, slijedi godina pobjede”

Autor: Hina

24.02.2023. 09:37
Zelenski: “Ovo je bila godina patnje i tuge, slijedi godina pobjede”

Foto: Reuters



Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obilježio je u petak prvu godišnjicu ruske invazije na njegovu zemlju prkosnom porukom u kojoj je naglasio da će Ukrajinci na kraju pobijediti.


U videu objavljenom u medijima i naslovljenom “godina nepobjedivosti”, 45-godišnji predsjednik sjedio je za stolom i prisjetio se kako se obratio Ukrajincima prije godinu dana, u trenutku kad su Kijev i svijet uzdrmani zbog ruskog pokretanja invazije.


Prije godinu dana na današnji dan, s ovog istog mjesta oko sedam ujutro, obratio sam vam se kratkom izjavom, u trajanju od samo 67 sekundi, rekao je u 15-minutnom govoru, uz svečanu glazbu u pozadini.




“…mi smo jaki. Spremni smo na sve. Pobijedit ćemo svakoga. Ovako je počeo 24. veljače 2022. Najduži dan u našim životima. Najteži dan u našoj novijoj povijesti. Rano smo se probudili i od tada nisam spavao.”


Zapadni vojni dužnosnici procjenjuju žrtve na obje strane najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata na više od 100.000 ubijenih i ranjenih. Deseci tisuća civila također su poginuli, dok su milijuni pobjegli pred prijetnjom borbi.


“Gotovo svatko ima barem jedan kontakt u svom telefonu koji više nikada neće podići slušalicu”, rekao je Zelenskij. “Onoga tko neće odgovoriti na SMS ‘Kako si?’. Ove dvije jednostavne riječi dobile su novo značenje tijekom godine rata.”


Ukrajinske snage spriječile su brzu rusku pobjedu početkom 2022., a sukob, koji Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”, pretvorio se rovovsku bitku na istoku i jugu zemlje. Budući da čelnici obiju zemalja ne pokazuju znakove povlačenja, izgledi za skori kraj borbi izgledaju sumorno.


Zelenskij, koji je odigrao ključnu ulogu u prikupljanju financijske i vojne pomoći iz cijelog svijeta za održavanje ukrajinske obrane pred mnogo većom vojskom, pohvalio je svoj narod.


“Postali smo jedna velika vojska … u kojoj svi daju svoj doprinos”, rekao je. Opisao je 2022. godinu kao godinu otpora, hrabrosti, boli i jedinstva.


“Glavni je zaključak da smo preživjeli. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine!”


Rusija izolirana u UN-u


Rat u Ukrajini ušao je u petak u drugu godinu i ne vidi mu se kraj, UN je izglasao rezoluciju kojom traži “trenutačno” povlačenje  ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja, a svjetski čelnici su spremni povećati pomoć Ukrajini i uvesti nove sankcije Moskvi i zemljama koje ju podržavaju.


I dok su na istoku i jugu Ukrajine borbe u punom jeku, na prvu godišnjicu ruske invazije saveznici diljem svijeta izrazili su potporu Kijevu.


Tako je pariški Eiffelov toranj osvijetljen bojama ukrajinske zastave, a razdragana gradonačelnica Anne Hidalgo je održala govor u kojem je poručila da će “biti života poslije rata jer će Ukrajina pobijediti”. U Londonu se održalo bdijenje s porukom “Ako ste za slobodu, onda ste za Ukrajinu”.


Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemlje rezoluciju kojom traži “trenutačno” povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.


Za rezoluciju kojom se traži “sveobuhvatan, pravedan i trajni mir” glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući “protiv”.


Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu. Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.


Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južnoafrička Republika (JAR), Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.


Ruski veleposlanik pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu. “Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse”, rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.


Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u Dimitrij Poljanski je rezoluciju UN-a ocijenio “beskorisnom”, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio ishod glasovanja.


“Ova rezolucija je snažan signal nepokolebljive globalne potpore Ukrajini”, napisao je na Twitteru.


Istovremeno, ukrajinska vojska javila je o pojačanim ruskim vojnim aktivnostima uoči godišnjice, s najmanje 25 gradova i sela u tri sjeverne oblasti koje su pod ruskom vatrom. Reuters dodaje da ne može potvrditi izvješća s bojišta.


Rusija kontrolira petinu Ukrajine


Rusija trenutno kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija, a rat, kojeg Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” za zaštitu svog suvereniteta, pretvorio se u zamornu rovovsku bitku, iscrpljujuće ratovanje sa sve većim gubicima na obje strane, posebice oko istočnog grada Bahmuta.


Zapadni dužnosnici procjenjuju ruske žrtve na 200.000 poginulih i ranjenih, no krajem godine je jedan od vodećih američkih generala procijenio broj žrtava na obje strane na više od 100.000.


Milijuni Ukrajinaca su pobjegli pred ratom, a deseci tisuća civila su ubijeni. Zapad i Ukrajina optužuju Rusiju za ratne zločine, no Moskva odbacuje te optužbe i tvrdi da ne napada civile.


Rat je naštetio svjetskom gospodarstvu, a u međunarodne odnose se uvukao duh Hladnog rata.


Izgledi za skoro okončanje rata su gotovo nikakvi, što je potvrdio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Ne znamo kada će rat završiti, ali znamo da kada završi moramo sve učiniti da se povijest na ponovi”, rekao je Stoltenberg i dodao da se mora spriječiti ugrožavanje europske sigurnosti.


Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak na video konferenciji s čelnicima G7 i Zelenskijem kako bi objavio sankcije svima koji pomažu Rusiji. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je rekao da će SAD Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od dvije milijarde dolara.


Rekao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.


“Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva”, rekao je Sullivan.


Kina i dalje službeno neutralna


Francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je da financijski čelnici G20 moraju na sastanku u Indiji osuditi rusku agresiju i najavio novi europski paket sankcija Rusiji.


Indija, koja trenutačno predsjeda skupinom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ “rat” za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu.


Službeno neutralna, Kina poziva da se poštuje suverenitet država, uključujući i Ukrajinu, pozivajući međunarodnu zajednicu da uzme u obzir zabrinutost Moskve u pitanju sigurnosti.


No sve je jači pritisak Zapada na Peking, koji nikad nije javno ni podržao ni kritizirao rusku ofenzivu, izrazivši nekoliko puta podršku Moskvi suočenoj sa zapadnim sankcijama.


Posljednjih dana američki državni tajnik Antony Blinken rekao je tako da se boji da bi Kina mogla razmišljati o mogućnosti slanja oružja Rusiji – što je Peking oštro opovrgnuo.


Putin je u međuvremenu za odnose s Kinom rekao da su “dosegnuli nove horizonte” te da su rusko-kineski odnosi “stabilizator međunarodne situacije”. Također je rekao da na proljeće očekuje posjet predsjednika Xi Jinpinga.


Stajalište Pekinga je da su pregovori i dijalog jedini način rješavanja sukoba.


Dodatno podižući tenzije, Putin je u utorak u svom obraćanju parlamentu objavio da Rusija obustavlja sudjelovanje u Novom START-u, sporazumu sa Sjedinjenim Državama koji ograničava strateške nuklearne arsenale dviju strana.