Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita

Ušli smo u zadnji mjesec u kojem je naša službena valuta hrvatska kuna. Za točno mjesec dana postajemo 20. članica europodručja. To je proces koji smo vodili strukturirano, sustavno, organizirano.

Proveli smo niz reformi, ušli 2020. u ERM2 sustav, u bankovnu uniju.

Ulazak u europodručje bitan je za gospodarstvo, građane i cijelu Hrvatsku, jer ćemo, u kontekstu globalnih ekonomskih i financijskih kriza, te energetske krize, biti zaštićeniji nego da nismo u europodručju, rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” koja je u četvrtak počela u Opatiji.

– Činjenica da isti dan ulazimo u europodručje i Schengen je presedan, nismo još našli nikoga tko je to uspio, a to govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve koje smo si postavili, te došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja među 15 država svijeta koji su u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju.

To doslovno znači biti dio jezgre onih koji su najrazvijeniji u Europi i svijetu, poručio je Plenković.

Kaže da sada preostaje dodatni rad na tome da nam država i društvo budu što kvalitetniji i da se, ističe, suočimo ozbiljnije s velikim izazovom, demografskim deficitom koji postaje naš suštinski strateški problem.

Podsjetio je i da je ovo godina realizacije velikih projekata, te godina u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektive, a sve koincidira i s okvirom Nacionalne razvojne strategije.

– Ovo je godina u kojoj smo pod utjecajem brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koja je izmijenila stanje u međunarodnim odnosima i pitanje globalne sigurnosti, te utječe na naše živote svaki dan. Utječe na naše građane i u pogledu rasta cijena energenata, struje, plina, vode, naftnih derivata, prehrambenih proizvoda, inflatornih pritisaka kakve mnogi ne pamte. To zahtijeva ogromne napore na nivou EU-a, te snažne intervencionističke mjere pomoći građanima i gospodarstvu, opisao je Plenković. O politici Vlade je rekao da je u vremenu Covida regirala brzo i sveobuhvatno.

– Osigurali smo tada egzistenciju brojnih hrvatskih obitelji, učinili da se efekti na pad BDP-a mninimiziraju. Hrvatska se ekonomija potom brzo digla i vratila na putanju kojom smo još prije krenuli, a to je putanja konsolidiranja javnih financija i dizanja na razinu investicijskog rejtinga. Sve to dalo je kapacitet za robusne mjere pomoći kakve gotovo nitko drugi na nivou EU-a nema. Mi prepoznajemo kada su intervencije nužne. Njima su efekti globalne krize ublaženi do maksimuma. U ovoj jeseni i zimi cijene struje i plina su fiksne, a možete zamisliti kakve bi okolnosti bile da smo propustili napraviti što smo napravili, rekao je Plenković.

S obzirom na sredstva koja su nam na raspolaganju, Hrvatska, kaže, ima sve poluge koje moraju ubrzati regionalni razvoj. Ističe da se politika regionalnog razvoja vodi tako da se smanje nejednakosti među svim našim regijama.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak govorila je o programu “Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.” Kaže da smo, kada govorimo o kohezijskoj politici za razdoblje 2014. do 2020., u ovom trenutku na 80 posto iskorištenih sredstava.

Nataša Tramišak / Foto: S. DRECHSLER

– Zajedno sa svima vama ponosimo se onim što smo uspjeli postići. Tih 80 posto velika je brojka posebno kada znamo da smo morali puno toga naučiti, a to je da EU fondovi nude brojne mogućnosti, ali nisu samo lista želja, već je bilo potrebno naučiti procese, uredbe, direktive EU, i sada smo puno spremniji ući u novo programsko razdoblje, kaže Tramišak. Ovih 80 posto, istakla je, u biti znači 8,5 milijardi eura iskorištenih sredstava, ili 64 milijarde kuna, što su velike i opipljive brojke.

– Novo razdoblje od 2021. do 2027. u vidu kohezijske politike nudi novih devet milijardi eura i nove veće mogućnosti. Očekujemo još bolju apsorpciju i veću pripremljenost projekata i cijelog sustava. Osnovno je da niti jedan dio Hrvatske ne smije biti zapostavljen, poručila je Tramišak.

Marin Piletić / Foto: S. DRECHSLER

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić govorio je o programu “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.”, s naglaskom na inkluzivno tržište rada i poticanje zapošljavanja i drugim mjerama.