Preko 12 tisuća novinara svakodnevno riskira život kako bi istina o ratu izašla na vidjelo

Sukob u Ukrajini o kojemu mediji naširoko pišu, zatekao je uredništva, pa i novinare navikle na ratno izvještavanje s terena jer su se morali prilagoditi njegovoj dugotrajnosti i dosad neviđenoj silini te teškoćama u provjeri nekih informacija.

U godinu dana “12.000 ukrajinskih i stranih novinara akreditirano je” za izvještavanje, “što je velik broj”, rekla je Jeanne Cavelier iz Reportera bez granica (RSF), dodajući da je “teren veoma pristupačan za redakcije, osobito europske”.

No pristup je ipak puno teži, pa i nemoguć, s druge strane bojišnice, ističe britanski novinar Tim Judah (The Economist) koji žali zbog toga što se ne može osobno uvjeriti bombardiraju li Ukrajinci civile u Donjecku, kao što tvrdi proruska strana.

“Pokušavamo raditi stvari uravnoteženo, ali istina je da je to teže na ruskoj strani”, istaknuo je reporter Emmanuel Peuchot, koji je došao pomoći AFP-ovoj ekipi u Kijevu.

Novinarski obilasci koje su ruske vlasti sve do ljeta 2022. organizirale za strane medije, bili su strogo planirani i novinari se nisu mogli slobodno kretati. Od tada, a to se podudara s teškoćama ruske vojske na terenu, zapadna se glasila više ne poziva u zonu bojišnice i samo novinari/blogeri koje se pažljivo bira, mogu pristupiti ruskoj bojišnici.

Uz to, uvedene su kaznene sankcije za objavljivanje informacija kojima se “blati ugled” ruske vojske.

Zamor

Godinu dana poslije, Ukrajina je i dalje na naslovnicama, a sukob je donio puno šire gospodarske i političke posljedice na međunarodnoj razini od onoga koji se od 2014. vodi u Donbasu, na istoku zemlje.

Drugi problem, više-manje očekivan, jesu opasnosti povezane s poslom ratnih reportera. Po statistici RSF-a, ubijeno je osam i ranjeno 19 novinara.

I premda ta nevladina organizacija “u zadnjih šest mjeseci nije evidentirala nijedan smrtni slučaj”, opasnost nije ništa manja. Dapače, ona dovodi do “iznimnog psihičkog zamora” u ekipama koje se svaka tri tjedna izmjenjuju na terenu, rekao je urednik informativnog programa TF1 Thierry Thuillier.

Bombardiranja 

Novinar Al-Džazire Hoda Abdel-Hamid rekao je na upit AFP-a da su crte bojišnice “jasne” i da su “opasna područja jasno razgraničena”, iako su “bombardiranja moguća i u gradu”.

“Izvještavao sam iz Iraka i iz Afganistana, gdje su vladali kaos i siromaštvo usred razorene infrastrukture” a rat je takvo stanje dodatno pogoršavao. “Uz to je prijetio terorizam, autobombe, bombaški napadi, lažne kontrolne točke, borbe među pobunjenim skupinama”. U Ukrajini je “javni red osiguran i ustanove funkcioniraju”.

Posebni dopisnik španjolske radijske postaje Cadena Ser, Nicolas Castellano kaže pak da mu je posao “veoma lagan” u usporedbi s iskustvom iz Konga, Somalije i Južnog Sudana.

“Imaš internet u svako doba dana, možeš slati informacije bilo kamo i voziti se vlakom”, rekao je.

Većina intervjuiranih novinara rekla je da će se svakako vratiti u Ukrajinu, gdje će sukob najvjerojatnije “još dugo potrajati”, ocijenio je Emmanuel Peuchot.

“Htjela bih biti ondje kad nastupi mir i pregovori. Ali i kad se zemlja jednom obnovi”, rekla je novinarka France Televisiona Maryse Burgot koja se vratila iz svoje sedme novinarske misije od siječnja 2022.