U Hrvatskoj siromaštvo prijeti svakom petom stanovniku

Inflacija će u ovoj godini građanima Hrvatske »progutati« najmanje jednu mjesečnu plaću ili mirovinu, oni s nižim primanjima izgubit će i više, ali već lani inflacija je počela nagrizati životni standard građana i povećao se postotak stanovnika kojima prijeti siromaštvo.

Iako je u prošloj godini prosječna stopa inflacije bila 2,6 posto, ona je rasla prema kraju godine pa je tako u prosincu, u odnosu na isti mjesec 2020. godine, život bio skuplji za 5,5 posto.

Otežalo je to građanima pokrivanje životnih troškova i rezultat je to da je u ovu godinu Hrvatska ušla s većom stopom rizika od siromaštva, pa je tako siromaštvo prijetilo gotovo petini njezinog stanovništva. Stopa rizika od siromaštva na kraju je prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 19,2 posto, što je rast u odnosu na 2020. godinu kad je bila 18,3 posto.

Teška situacija

U riziku od siromaštva lani su tako bile četveročlane obitelji, što uključuje dvoje djece, ako je njihov dohodak bio dvjestotinjak kuna veći od medijalne plaće, odnosno iznosa od kojeg je manja plaća čak 50 posto zaposlenih u državi.

Državni zavod za statistiku ovih je dana objavio studiju Anketa o dohotku stanovništva za prošlu godinu, po kojoj je prag rizika od siromaštva za četveročlanu obitelj u prošloj godini bio godišnji dohodak od 76.568 kuna, što je 6.380 kuna mjesečno.

To je 250 kuna manje od medijalne plaće i obitelj u koju je dolazila jedna takva plaća, a kojoj je to bilo jedino primanje, bila je u riziku od siromaštva. Samac je pak trebao godišnje imati 36.461 kunu, odnosno nešto više od tri tisuće kuna mjesečno, pa je u riziku od siromaštva bio i svaki umirovljenik samac koji je imao primanja nekoliko stotina kuna veća od prosječne mirovine.

Siromaštvo najviše prijeti samcima, starijima od 65 godine i jednoroditeljskim obiteljima s jednim ili više djece i broj onih koji su u tim skupinama došli do ruba siromaštva raste. Tako je broj samaca u riziku od siromaštva porastao s 45,1 na 47,4 posto.

Posebice je teška situacija kad je riječ o samcima starijim od 65 godina, više od polovine, odnosno njih 55,3 posto je u riziku od siromaštva. Povećala se i stopa rizika od siromaštva kad su u pitanju jednoroditeljske obitelji i to s 36,7 na 37,5 posto.

Najuredniji platiše

Osim umirovljenika, među samcima su najugroženiji nezaposleni i oni koji nisu vlasnici stanova u kojima žive, odnosno moraju plaćati najamninu, njih je čak trećina u riziku od siromaštva. No, nije lako ni građanima koji žive u vlastitim stanovima, ali otplaćuju kredite za kupnju tih stanova i često je jedini način da se »izgura« mjesec kašnjenje u plaćanju obveza.

U prošloj je godini u cijeloj populaciji stopa onih koji kasne s plaćanjem režija i kredita za otplatu stana porasla s 14,2 posto na 16,6 posto. To znači da gotovo svako šesto kućanstvo u Hrvatskoj kasni s plaćanjem režijskih troškova i kredita.

Najveći je to problem za jednoroditeljske obitelji koje u čak 38,6 posto slučajeva, pokazala je anketa DZS-a, kasne s plaćanjem kredita i režija.

U prošloj je godini značajno porastao broj takvih situacija jer je godinu dana ranije manje od 30 posto jednoroditeljskih obitelji kasnilo s plaćanjem računa. Problem je to koji muči i samce mlađe od 65 godina i njih više od 21 posto ne može na vrijeme platiti svoje obveze.

Iako su umirovljenici skupina kojoj najviše prijeti siromaštvo i čak trećina njih živi u riziku od siromaštva, ipak imaju najmanje problema s plaćanjem obveza na vrijeme. Osim što ih u većini ne muči otplata kredita za stanove, umirovljenici su poznati i kao najuredniji platiše režijskih troškova, pa je u otplati kredita i režija kasnilo manje od deset posto starijih od 65 godina.

Svako peto dijete u oskudici

Stopa rizika od siromaštva porasla je i među djecom do 17 godina i to sa 16,8 na 17,1 posto, što znači da je gotovo svako peto dijete u Hrvatskoj suočeno s oskudicom, a Vlada će besplatnim obrocima za sve osnovnoškolce pokušati ublažiti tu situaciju.

Među mladima od 18 do 24 godine stopa rizika od siromaštva se povećala s 12,5 posto na 15 posto. Nešto blaže je rasla i u ostalim dobnim skupinama, a najveća je u skupini iznad 65 godina, čak 32,4 posto. Posebice je pak izražena kod žena starijih od 65 godina, i u godinu dana je porasla s 34,6 na 37 posto.