Utorak, 29. studenog 2022

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

VINARI I ENOLOZI

Vinari traže oštrije borbe protiv patvorina

Autor: Hina

29.10.2022. 11:09
Vinari traže oštrije borbe protiv patvorina

Foto: Pixabay



Hrvatski vinari i enolozi unatoč suši koja ih je pratila gotovo cijelu vinogradarsku godinu očekuju visokokvalitetna vina, osobito crna, a upozoravaju i na potrebu strožih kontrola kakvoće i oštrije borbe protiv patvorina.


Velike suše tijekom ljeta zabrinule su hrvatske vinogradare i vinare. Tada još uvijek nisu znali kako će sve proći i utjecati na njihov krajnji proizvod. Suša je napravila štetu, to uopće nije upitno, ali manju nego što se to očekivalo. Vinari stoga očekuju da bi ovogodišnja bijela vina mogla biti standardne kvalitete, a crna – nakon što odleže, vrlo visoke.


“Bilo je dosta neizvjesno, bojali smo se suše, ali na kraju je sve dobro ispalo, godina je bila relativno dobra i uspješna. Pogotovo bi crna vina mogla biti dobra”, rekao je za Hinu vinar Ivica Matošević.




“Na kraju mogu reći da je godina bila uspješna, pogotovo za crne sorte. Vjerujem da ćemo imati atraktivna crna, odnosno crvena vina”, istaknuo je Matošević.


Ovogodišnju vinogradarsku sezonu usporedio je s 2012. godinom kada je na istarskom području također vladala velika suša.

“I 2012. godine imali smo sušu i tada smo se bojali zbog uroda, strahovali što će biti s grožđem, kakvo će biti vino. Danas su, međutim, crna vina iz te godine itekako tražena na hrvatskom tržištu, znači sve je ispalo u redu”, kaže taj istarski vinar, jedan od ljudi koji su zaslužni što je malvazija izvučena iz zaborava i što sada ima jaki imidž na našem tržištu i šire. Matošević je i među onima koji su vukli i promovirali sada vrlo jaku i cijenjenu izložbu Vinistru.


Smatra da će i ovogodišnja malvazija u potpunosti zadovoljiti nepca vinskih znalaca.


Suša je, kaže, ipak naštetila vinogradima na strmijim područjima na kojima su prinosi manji od očekivanih. Grozdovi na tim pozicijama stradali su tijekom ljeta, u dane najvećih suša. Na ostalim područjima, kaže, berba je bila dobra.


“Na kraju smo imali lijepu kvalitetu grožđa i vino će biti dobro”, kaže Matošević.


Borba s patvorinama


Upitan kako komentira patvorena vina koja se po mizernim cijenama pojavljuju na hrvatskom tržištu, Matošević kaže da država mora pojačati nadzor.


“Svi mi koji radimo pošteno, radimo puno i naporno da bi nam proizvod bio dobar, osupnuti smo tim postupcima”, kaže Matošević i dodaje da su interesne grupe uzele maha, a da je cijela priča oko patvorenih vina previše obavijena velom tajne.


“Država bi trebala pojačati nadzor i ozbiljno se uhvatiti u koštac s problematikom patvorenja. Ovo ne vodi nikamo”, zaključio je.


Sinovi uglednoga, pokojnog vinara Zlatana Plenkovića, “Prometeja s otoka Hvara” Marin i Nikola, vlasnici hvarskog Zlatnog otoka te njihov glavni enolog Davor Šestanović, također ocjenjuju da je berba na koncu bila dobra.


“Zadovoljni smo kako je na kraju ispalo u odnosu na ono kako je moglo biti”, kažu prvi ljudi proizvođača vina s bazom u Svetoj Nedjelji, koji desetljećima produciraju neka od najboljih hrvatskih crnih vina.


Kažu da su zbog suše i toplinskih udara najviše stradale rane sorte, no plavac je, srećom, prošao neokrznut.


“Ovogodišnji plavac bit će odličan, imat ćemo odlično vino”, kažu iz tvrtke Zlatan otok.


Uvozi se svašta, ali i domaći patvore


Poput Matoševića, žustro reagiraju na spomen patvorina koje se već dugo pojavljuju u hrvatskim trgovinama.


“U Hrvatsku se uvoze velike količine svega i svačega, patvorena su vina sramota za vinarstvo. Ponekad se čini da je nestala državna kontrola, nerijetko se prodaju vina upitne kvalitete. Nažalost vina ne patvore samo stranci, pa to vino prodaju hrvatskim građanima, već i neki naši ljudi. O tome se ne priča. Inspektorat ne daje nikakve informacije, ne spominju se imena, međutim neke se stvari znaju, znamo da među ‘lošim’ igračima ima i naših  – hrvatskih momaka”, tvrde u Upravi Zlatnog otoka.


“Resorno ministarstvo to treba odraditi, isto kao i Državni inspektorat, treba nam jači nadzor onoga što se pojavljuje na tržištu. Onima koji patvore vina treba zabraniti rad. Svašta se prodaje, a s druge strane imamo rapidan pad vinogradarsko-vinarske proizvodnje. Ovakvim se stvarima uništavaju proizvođači, svi ljudi koji vrijedno i mukotrpno rade da bi zaradili svoj kruh”, zaključuju iz te tvrtke.


Zaista, nije li malo čudno da ljudi koji nemaju vinograde i ne kupuju grožđe prodaju svoje vino. Ima li toga samo kod nas, pitaju se mnogi?


Pozitivno je, kažu Hvarani, što će uskoro nadležne službe, odnosno nadležni inspektorat nabaviti uređaj kojim će lakše otkriti patvorena vina. Uređaj će, kažu nam, raditi na bazi izotopa, a njegova nabavka olakšat će život i kontrolorima kvalitete, ali i vrhunskim vinarima koje primjeri patvorenja užasavaju.


Ćuk: Patvorine smjesta povući iz prodaje


Glavni enolog Badela 1862 Dubravko Ćuk smatra kako je dobro da se otkrivaju patvorena takva vina, no napominje da je ta tema vrlo kompleksna.


Vidi se, kaže, da ljudi koji su zaduženi za kontrolu kvalitete vina rade svoj posao te da se sve više vina kontrolira kroz organoleptiku, a zadnje dvije godine pojačane su kontrole.


Zalaže se da se sva otkrivena patvorena vina istog trena povuku s trgovačkih polica.


Upitan treba li objaviti imena tvrtki za koje se otkrije da na tržište stavljaju patvoreno vino, a budući da niti dan danas nismo doznali tko proizvodi, odnosno distribuira patvorine, kazao je da prvo treba sve jasno definirati.


“Ako govorimo o zdravstvenoj ispravnosti ta vina, koliko znam, nisu bila zdravstveno neispravan proizvod, ali su bila patvorina. Po mome sudu, međutim, u krajnjem slučaju trebalo bi objaviti imena svih njih koji se bave takvim poslovima. Svi bi voljeli kupiti najkvalitetnija vina, ali potrošačka moć naših ljudi pada, a ljudi vole vino”, kaže glavni enolog Badela 1862.


“Vinu nije mjesto u plastičnoj ambalaži. To treba zabraniti, vino ne podnosi plastiku. Ako se zabrani prodavanje vina u plastici riješit ćemo i dio problema s plasmanom i prodajom najlošijeg vina na tržištu”, zaključio je Ćuk.


Kada je riječ o aktualnoj vinskoj godini, kaže da je suša naštetila ovisno o lokaciji. Badel 1862, naime, ima vinograde na više pozicija u Hrvatskoj, a neka su im vina, poput linija Korlat i Ivan Dolac, u samom vrhu domaće vinske proizvodnje.


“U nekim sortama, naravno vezano uz poziciju, imamo minus do desetak posto, u drugim oko pet. To, recimo, znači da od kilograma grožđa nećemo dobiti šest, nego 5,5 decilitra vina”, kaže Ćuk uz napomenu da Badel ima dosta mladih vinograda.


Procjenjuje da će bijela vina iz ovogodišnje berbe biti standardne kakvoće te da su sladori vrlo dobri. Napominje, međutim, da ekstra visoke temperature, a Hrvatska im je obilovala ljeti, znaju naštetiti aromatici bobe.


I on smatra da crna vina iz ovogodišnje berbe imaju izvrstan potencijal, pogotovo ako odleže tri do četiri godine.


“Sve upućuje na to da bismo mogli imati fenomenalna crvena vina, potencijal je prvorazredan”, kaže Ćuk.