Priča o moći, smrti i nadzoru ispričana glazbom i pokretima

»Kugina kuća« Augusta Šenoe u koprodukciji Kazališta lutaka Zadar i Kazališta Virovitica prva je ovogodišnja premijera zadarskih lutkara. Premijeru je najavila Iris Pavić-Tumpa, ravnateljica KLZ-a, koja se sa svojim timom i partnerima uputila u rizičnu, ali vrlo atraktivnu produkciju, čiju režiju potpisuje Ivan Planinić.

Pomicanje granica

– KLZ je poznat po pomicanju granica, tako da nje čudno da smo se upustili u još jednu izazovnu produkciju. Naši su glumci i lutkari ovu predstavu vrlo emotivno doživjeli, čemu svjedočimo na probama. Ivan Planinić prvi put radi s lutkama, te se uz Maju Marjančić upustio u scenski, glazbeno i zvučno vrlo tešku produkciju, kazala je Pavić-Tumpa uoči premijere, koja je na rasporedu u petak.

– Ana Cmrečnjak, Lino Brozić i Dominik Karakašić Šenoino su djelo iznijeli ozbiljno i s poštovanjem. Tema predstave je teška i mučna, te ovime Šenoi odajemo dugo zasluženo priznanje, rekla je ravnateljica zadarskog lutkarskog kazališta i naglasila kako glazba u ovoj predstavi nosi veliki dio predstave, a potpisuje ju Nikša Marinović.

– Zvučni efekti, koje je Luka Gamulin slagao s Ivanom također nosi veliku težinu, dodala je.

Režiser Ivan Planinić istaknuo je kako je razgovor o predstavi počeo još za vremena pandemije, kada je individualna i kolektivna odgovornost bila u prvom planu.

– Iako je samo djelo staro više od 100 godina, dotiče se upravo individualne odgovornosti u dobu kolektivne ugroze. Ovo nije sretna predstava, već obiteljska tragedija od koje nismo htjeli odustati. Željeli smo napraviti priču koja ne ovisi o sretnom završetku. Specifičan je neverbalni spektar ove predstave, koji smo ispričali prvenstveno glazbom. Svjesno smo riskirali kako bi otvorili novo kazališno polje, koje nije uobičajeno u lutkarstvu, poručio je Planinić i rekao kako su sve specifičnosti ove predstave prava pozivnica za premijeru.

Neverbalna predstava

– Specifična je na više načina. Prvo, ispada iz najuobičajenijeg kruga predstava namijenjenih prvenstveno mlađoj publici, a to su sretne predstave. Po samoj je svojoj fakturi tragedija koju smo prihvatili kao takvu. Drugo, odlučili smo se raditi predstavu koja nema verbalno ispričanog teksta. Težina predstave stoga je na drugim scenskim znakovima, kao što su pokreti i glazba, poručio je Planinić i naglasio kako su se svjesno prihvatili produkcije lutkarske predstave koja nije u uobičajenim okvirima.

– Glazba na situacijskom i atmosferskom nivou prati predstavu. Zvučna se podloga stoga sastoji od glazbe i zvučnih efekata koji dočaravaju priču. U samo se par trenutaka pojavljuje tišina. U tehničkom se smislu radi o 40-ak minuta kontinuiranog glazbenog materijala. I bez scenskog vizuala predstava funkcionira i kao samostalno glazbeno djelo, pojasnio je Planinić.

Ovo je prva predstava KLZ-a koja nema govornog scenarija i u kojoj se pojavljuju samo zvučni efekti koji dočaravaju samu priču. Maja Marjančić, profesorica scenskog pokreta na Akademiji dramskih umjetnosti istaknula je kako je scenski neverbalnu predstavu vrlo teško realizirati.

– Ideje moći, smrti i nadzora bilo je pravi izazov iznijeti na pozornicu. Prvi sam se put, kao i Ivan susrela s lutkama. Naši su glumci odmah prihvatili naše neznanje o lutkama i pomogli nam da shvatimo zahtjeve lutkarstva i scenske izvedbe na pozornici, poručila je Marjančić i naglasila kako je predstava emotivno nabijena.

– Osim jedne lutke, morali smo oživjeti dva objekta i antropomorfizirati motive, odnosno ideje smrti, moći i nadzora. Odmah sam se zaljubila u rad s lutkama i vjerujem kako smo se jako dobro snašli u izazovu koji nam je postavljen. Glumci-lutkari prihvatili su naše neznanje o lutkarstvu, te nam dali sve savjete i ideje kako obogatiti predstavu i svoja znanja, poručila je Marjančić te kazala kako im je kod publike važno probuditi jake emocionalne reakcije.

Vraćanje tradiciji

Ani Cmrečnjak ovo je prva predstava u kojoj od početka gradi svoju ulogu.

– Ekipa je mlada i perspektivna, te smo imali prilike učiti jedni od drugih. Predstava ima dvije strane. Za neke je ona tužna, a za neke sretna, poručila je Cmrečnjak, dok je Dominik Karakašić istaknuo kako su najvažnije zakonitosti kazališta iste u dramskom i lutkarskom kazalištu

– Teatar predmeta, tj. objekta zapravo je veći izazov od neverbalnog teatra. Predmeti su ograničeni svojim karakteristikama. Sinergija glazbe, svjetla i predmeta na pozornici recept je koji nas je doveo do uspjeha, poručio je Karakašić, a Lino Brozić je kratko naglasio kako se ekipa uvijek nadopunjavala tijekom rada. »Meni je osobito drago da je ovo predstava za mlade, čime izlazimo iz okvira u koje se lutkarstvo često stavlja«, zaključio je Brozić.

«Kugina kuća« zauzima stožerno mjesto i predstavlja trajnu vrijednost unutar hrvatske književnosti. Suvremenim kazališnim jezikom oblikovana kao neverbalna i lutkarska glazbena predstava još jednom poziva da poslušamo »njenu« priču.

– Ovom se predstavom vraćamo našoj dugogodišnjoj tradiciji lutkarstva za mlade i odrasle, po kojoj smo poznati i koju njegujemo od osnutka Kazališta, poručila je Pavić-Tumpa.

– Zadarsko je kazalište lutaka poznato kao možda i jedino nacionalno lutkarsko kazalište koje njeguje scenu za odrasle, kako uprizorenjem lutkarskih predstava, tako i predstavljanjem drugih scenskih umjetnosti. Ovom se predstavom vraćamo našoj tradiciji i borimo da naši sugrađanima pokažemo da lutke nisu samo za najmlađe. Lutke su ekspresivne i žive, zbog čega su savršeni alati za publiku svih dobnih uzrasta, naglasila je Pavić-Tumpa i 24. veljače sve pozvala na premijeru.

– Cijelu smo prošlu godinu bogatim i raznolikim programom slavili 70. obljetnicu osnutka KLZ-a, a uskoro, točnije za Svjetski dan kazališta lutaka pripremamo i jednu monografiju našeg kroničara Abdulaha Seferovića, najavila je ravnateljica.

Nitko u KLZ-u nema povlašteni položaj

Kao što je Zadarski list, ali i drugi lokalni mediji, već izvještavao, pitanje »Tko je djeci ukrao predstave?«, koje je medijima postavila SDP-ova gradska vijećnica Danijela Vukoša izazvala je veliku buru u javnosti. Podsjećamo kako je Vukoša postavila zašto roditelji čija djeca pohađaju gradsku ustanovu Dječji vrtić Radost ne plaćaju predstave u Kazalištu lutaka, dok su ih roditelji djece koja pohađaju druge dvije gradske ustanove, DV Sunce i DV Latica, obvezni platiti, jednako kao i roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće plaže čijih odgojiteljica subvencionira Grad Zadar.

Pavić-Tumpa je još jednom pojasnila situaciju te izrazila žaljenje zbog činjenice da je priča eskalirala na način na koji jest. Vrtićka djeca su najrevnija publika KLZ-a, koju Kazalište jednako tretira, kaže ravnateljica i poručuje:

– U organiziranim aranžmanima nudimo posebne cijene kako bi Kazalište roditeljima bilo cjenovno pristupačnije, te kako bi naravno s vrtićima ostvarili što prisniju suradnju. Nitko u Kazalištu nema povlašten položaj.

Prema njezini rimečima, Dječji vrtić Sunce najčešće posjećuje kazalište zbog čega ima nižu cijenu karata.

– Oni nam dolaze minimalno pet puta godišnje i naš su važan poslovni partner, zbog čega se trudimo održati što prisniju suradnju, pojasnila je ravnateljica.