Subota, 28. siječnja 2023

Weather icon

Vrijeme danas

4 C°

ZANIMLJIVE ČINJENICE

Biljni svijet krije još mnoge tajne

Autor: Jelena Sedlak

19.01.2023. 14:54
Biljni svijet krije još mnoge tajne

Foto: Pixabay



Kada razmišljamo o biljkama, obično su to one oko naših kuća ili one koje jedemo, ali biljni svijet je toliko veći od toga. Prema podacima Kraljevskog botaničkog vrta u Britaniji (Royal Botanic Gardens Kew), postoji 301.000 poznatih vrsta, od kojih za hranu koristimo samo 20.000 vrsta, a svakoga dana se pronalaze nove vrste. No, i za one poznate postoje zanimljivosti koje nas mogu nasmijati. Evo primjera:


Najbrže rastuća biljka je bambus. Postoji više od 1.500 vrsta bambusa. Ova visoka i tanka biljka može narasti 91 cm na dan.





Vrijednost lukovice tulipana je svojedobno bila veća od cijene zlata. Oko 1600. godine je u Nizozemskoj nastala prava pomama za tulipanima koja je prestala tek oko 1637. godine.


Konzumacija banana prelazi 100 milijardi ovih plodova godišnje. One mogu biti ne samo žute, nego i zelene ili čak crvene, a najčešća su korištena biljka za jelo.


Najviše živuće drvo na planetu je sekvoja, koja može narasti do 115 m visine. Porijeklom je iz Kalifornije, a može živjeti čak 2.000 godina. Nastavljaju živjeti čak i primjerci s područja koja su bila zahvaćena požarima.


Boja mrkve je prvobitno bila ljubičasta ili bijela, a koristila se za ishranu još u 10. stoljeću, u vrijeme Perzijskog imperija. Narančasta boja rezultat je genetske mutacije, a danas se mogu kupiti mrkve različitih boja i sve su visoke hranjive vrijednosti.


Plodovi ruža jestivi su, kao i njihove latice. U porodicu ruža spadaju i jabuke, breskve, marelice, trešnje, šljive, jagode i druge jagodičaste vrste. Možda je upravo zato njihov plod slatkog okusa.


Munja nikad ne udara dva puta, ali mogla bi ako stojite ispod hrasta i to stoga što je ovo drvo jako visoko i ima jako duboko korijenje koje opskrbljuje krošnju vodom, pa to čini hrast izvrsnim provodnikom za munju. Zato se nikad ne skrivajte pod hrastom, bolje je pokisnuti.


Jagode su jedino voće koje sjemenke ima izvana, na vanjskom omotaču nalazi ih se čak 200.


Najljuća paprika na svijetu je čili zvan Ghost (duh) jalapeño, koji meksičkoj hrani daje ljutinu. Stalno se istražuju nove vrste koje će biti još ljuće, pa je to danas carolina reaper, hibrid karipske i pakistanske vrste čilija.


Skupocjena vrsta začina, šafran, dobiva se od jedne vrste cvijeta krokusa.



Ljepilo se nekoć dobivalo od cvijeta divljeg zumbula.


Šparoge pripadaju porodici ljiljana.


Voda čini čak 84 posto jabuke, a u krastavcu ima čak 96 posto vode. Glista se sastoji od 80 posto vode.


Rupa u stablu drveta uvijek će ostati na istoj udaljenosti od tla i kada drvo nastavi rasti.


Kikiriki nije orašasti plod, već je srodnik graha i leće.


Vanilija se dobiva od jedne vrste orhideje, Vanilla planifolia.


Brusnice u sebi sadrže male džepiće zraka što ih drži na površini vode ako u nju upadnu.


Krumpir je prvi put uzgojen u Peruu, prije oko 7.000 godina.


Sumporna kiselina iz luka je ta koja uzrokuje suze kada se luk sjecka.


Suncokret izgleda kao jedan veliki cvijet, ali svaka biljka se sastoji od više stotina manjih cvjetića, koji se preobraze u plod kada sazru.


Miris svježe pokošene trave je zapravo poziv biljke da joj se pomogne preživjeti.



Hrana koju ljudi najčešće koriste u 90 posto slučajeva dolazi od 30 biljaka.


Drvo srednje veličine bilo bi dovoljno za proizvodnju 170.100 grafitnih olovaka.


Uništavanje šuma koje su nekoć, prije 8.000 godina dominirale planetom, doseglo je čak 80 posto raskrčenih ili uništenih šuma. To čini četiri petine šuma koje su nestale uslijed čovjekove gramzivosti.


Hranjivost mnogih vrsta biljaka ne ovisi o njihovoj masovnoj proizvodnji, naprotiv, mnoge najhranjivije biljne vrste neće se naći na našem tanjuru samo zato što njihova proizvodnja ne donosi veliki profit.


U medicinske svrhe danas se koristi 70.000 vrsta biljaka, a samo 1 posto biljaka koje rastu u kišnim šumama proučeno je zbog svojih potencijalnih terapeutskih svojstava. Suvremena medicina još ne zna kriju li se u tim šumama lijekovi za danas neizlječive bolesti.


Zaštićeno je samo 10 posto svjetskih područja bogatih biljnim vrstama. Ona su službeno zaštićena kako bi se spriječilo uništavanje pojedinih vrsta.


Stanište više od polovice biljnih vrsta je samo u jednoj državi. Ako se njihovo stanište uništi, velika je mogućnost da one neće rasti nigdje drugdje.


Opasnost od nestanka 68 posto biljnih vrsta danas je realna. Mnoge od njih znanstvenici još uopće nisu proučili, a u skoroj budućnosti možda ih neće ni biti.


Biljke su mnogo ugroženije od životinja što se tiče opasnosti od njihovog izumiranja, jer one se ne mogu seliti kada su ugrožene. Neke vrste izumrle bi bez ljudske intervencije, no brzina kojom one izumiru je alarmantna, čak 5.000 puta brža od očekivane.


Maslačak je u cijelosti jestiva biljka. Njegovi listovi osiguravaju vam dovoljan unos vitamina K za cijeli dan, njegovi cvjetovi mogu se iskoristiti za izradu vina, a od korijena se radi cikorija, slična kavi, ali mnogo zdravija varijanta. Od korijena se mogu raditi i različiti bezalkoholni napici.


Smokve se ne mogu u svakom slučaju smatrati veganskom hranom. Kada ih oprašuje smokvina muha, smokvini cvjetovi koji gledaju prema unutra znaju zarobiti muhu i njeno tkivo se uz pomoć enzima razradi u plodu.


Najteže drvo na svijetu i ujedno najteži pojedinačni organizam na planetu nalazi se u šumi u američkoj državi Utah. To je drvo koje teži 6.000.000 kg. Drvo se zove quaking aspen.


Indijanci su uvijek sadili kukuruz, mahune i tikve zajedno, jer kukuruz je bio dobar potporanj za mahune penjačice, mahune su osiguravale dušik potreban za rast ostalih biljaka, a tikve su se širile po tlu i pokrivale ga sprečavajući rast korova.


Samoobrana nekih biljaka od štetnih insekata vrlo je zanimljiva. Tako neke biljke kada ih napadnu štetni insekti počnu slati kemijske signale parazitskim muhama koje odmah stižu te napadaju i uništavaju štetnike koji su napali te biljke.