Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

PLAVI SVIJET

Riba iz kaveza Hrvatima sve češće na jelovniku

Autor: Branko Šuljić

20.11.2022. 13:56
Riba iz kaveza Hrvatima sve češće na jelovniku

Foto: NL



Na sjednici hrvatske Vlade održanoj prije desetak dana donesen je Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine. Izuzetno važan dokument za ribarsku djelatnost, nadasve u vrijeme kada s raznih strana dopiru upozorenja da se more pretjerano eksploatira, da je živi svijet mora opasno ugrožen.


Ribarski ulovi konstantno se smanjuju, administrativnim mjerama ribarima se nameću sve veća ograničenja, limitiranje ulova, vremenska i prostorna zabrana rada… A hrana iz mora je tražena, više nego nekad. Pritom se uvijek ističe da je budućnost ribarstva u marikulturi, da je treba razvijati i unapređivati.


Sada je ta deklarativnost dobila službeni okvir s najviše razine vlasti. Nacionalnim planom, važno je istaknuti, obuhvaćeni su more i slatke vode.




Do 2027. godine država će u akvakulturu uložiti 666,5 milijuna kuna. U kratkoj informaciji sa sjednice Vlade nije precizirano koliki će dio biti usmjeren u morsku, a koliki u kopnenu proizvodnju.


Navodi se tek da je za ovu godinu osigurano 20 milijuna, dok je za sljedeću i 2024. planirano izdvojiti po 65 milijuna, uz isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.


Više od milijarde


Nacionalni plan, istaknuto je na sjednici Vlade, stavlja težište na četiri posebna cilja, a to su: »povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture; jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva uz unapređenje uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima; te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.«


U prijedlogu dokumenta što je prije nekoliko mjeseci bio na javnom savjetovanju istaknuto je da bi do 2027. godine domaću potrošnju ribe iz uzgoja trebalo povećati za 50 posto, s time što ona sada iznosi 2,5 kilograma po stanovniku.


Ukupna proizvodnja marikulture, dakle u moru, iznosila je prošle godine 22.520 tona, od čega 21.660 tona ribe. Najveću stavku čini bijela riba – iz uzgojnih kaveza lani je izlovljeno 9.039 tona lubena i 7.519 tona podlanice.


Ulov istih plemenitih riba bio je neusporedivo skromniji – 11 tona lubena i 183 tone podlanica. Tako kazuje službena statistika! Ove brojke dovoljno govore o važnosti marikulture, danas a u budućnosti još i više.


Slično je sa školjkama – iz uzgoja je došlo 860 tona, dok je ulov iznosio 211 tona. Iz uzgoja dolaze dagnje i kamenice, dok je ulov školjki nešto raznovrsniji.


Uzgoj slatkovodne ribe znatno je skromniji – ukupno 3.931 tona. Najviše je šarana – 3.675 tona, te samo 256 tona pastrve, na tržištu puno traženije i cjenjenije.


Vrijedi spomenuti i financijske pokazatelje, jer ni ulov, ni uzgoj nisu sami sebi svrha. Ako se ta riba, i ostali morski organizmi, ne proda, uzalud sav trud.


Ukupna vrijednost prošlogodišnje proizvodnje u akvakulturi bila je veća od milijarde kuna, a u prijedlogu Nacionalnog plana stoji da bi do kraja 2027. ta stavka trebala iznositi najmanje 1,2 milijarde. Vrijednost lubena iz prošlogodišnjeg uzgoja bila je 405 milijuna kuna, a podlanica 348 milijuna.


Tune, koje se isključivo izvoze na japansko tržište, donijele su 322 milijuna. S naših farma lani su na tržište otpremljene 4.103 tone tuna, najvećim dijelom iz uzgoja. Vrijednost slatkovodnog uzgoja iznosi 64,5 milijuna kuna.


Dodana vrijednost


Posebni ciljevi Nacionalnog plana utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture.


To su: povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi, unapređenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi, unapređenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona, bolja i efektivnija upotreba instrumenata za upravljanje rizicima, jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude, unapređenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture, poticanje korištenja primjene standarda kvalitete, unapređenje vještina radne snage u lancu akvakulture, unapređenje koordiniranosti i komplementarnosti između intervencija u ruralnim i obalnim područjima, uključujući osnovne usluge, unapređenje javne infrastrukture u cilju modernizacije proizvodnje u akvakulturi, poticanje kapitalnih ulaganja s težištem na tehnologijama i inovacijama (multidisciplinarno), te unapređenje pristupa istraživanju, razvoju i inovacijama uz upotrebu znanja i tehnologija u donošenju odluka.


Svaka od ovih stavki detaljno je razrađena i obrazložena. Uz potrebu povećanja dodane vrijednosti ističe se da su postojeće tehnologije u marikulturi u pravilu djelotvorne, da se u proteklih nekoliko godina povećao broj uzgajališta, a slijedom toga i njihova proizvodnost.


Slatkovodna akvakultura


Nasuprot njima, slatkovodna akvakultura nije na toj razini. Resursi su nedovoljno iskorišteni, a proizvodni sustavi i tehnologije uglavnom zastarjeli i nedovoljno učinkoviti. Posebno se spominju šaranski ribnjaci izgrađeni u prvoj polovini 20. stoljeća.


Da bi proizvodnja akvakulture u cjelini bila uspješnija, potrebno je povećati ulaganja u modernu infrastrukturu, proizvodne sustave i tehnologiju, posebno u podsektorima koji nisu tako uspješni.


Također, neophodno je stručno upravljanje i primjena inovacija. Nedostatak je i ograničena proizvodnja pojedinih vrsta, u slatkovodnoj akvakulturi samo šaran i kalifornijska pastrva, a kod školjkaša europska kamenica i dagnja.


Takvim asortimanom ne može se odgovoriti na promjene tržišnih trendova, pa se naglasak mora staviti na raznolikost proizvodnje i odabir vrsta koje donose visoku dodanu vrijednost.


Strateška grana gospodarstva


Prema riječima Marije Vučković, ministrice poljoprivrede, u nas je akvakultura strateška grana gospodarstva koja proizvodi nutricionistički visokovrijedne namirnice i kvalitetno nadomješta manjak ponude proizvoda ribarstva koji dolaze iz izravnog ulova, zbog sve većih restrikcija u ribarstvu.


Također, znatno doprinosi razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica jer omogućava zapošljavanje tijekom čitave godine, a usto pokazuje i stalni trend rasta. U skladu s takvim stavovima s vrha vlasti očekuje se da će akvakulturna proizvodnja do 2027. godine premašiti 28.000 tona. Predviđa se i rast prerade na 6.500 tona, te povećanje zaposlenosti u tom sektoru za 15 posto.