Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Nizak ili umjeren

Malo "zdravog" stresa pogodovalo bi razvoju našeg pamćenja

Autor: Šarlota Brnčić

07.01.2023. 08:20
Malo

Foto: Pexels

U "malim dozama" mogao bi imati neočekivane dobrobiti za naš mozak



Svi smo mi bili studenti (neki od nas to još uvijek jesu) i svi smo barem jednom u životu iskusili psihološki pritisak koji proizlazi iz ispita, zadaće, teškog pitanja, grupnog projekta koji treba ispuniti.


Ovaj oblik stresa mogao bi se pokazati korisnim za poboljšanje funkcionalnosti kratkoročnog pamćenja (tzv. “radnog pamćenja”), pamćenja kojim obavljamo jednostavne dnevne aktivnosti poput pamćenja telefonskog broja, uputa, dogovorenog sastanka i slično.


To potvrđuje i nedavno istraživanje koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Georgiji, koji ipak upozoravaju: pozitivni učinci stresa mogu se osjetiti samo ako je nizak ili umjeren.




Jednom kada razina stresa poraste iznad umjerene razine i postane stalna, stres postaje toksičan i štetan.


Brojna su istraživanja proučavala negativne učinke stresa na naše zdravlje, a posebno na funkcioniranje našeg mozga.


Visoke razine stresa koje traju tijekom vremena uzrokuju povećanje bijele tvari u mozgu, na štetu sive tvari.


Nadalje, kronični stres čini nas osjetljivijima na mnoge bolesti – čak i one ozbiljne, poput visokog krvnog tlaka i bolesti srca.


Nasuprot tome, učinci povremenog, kratkotrajnijeg stresa još nisu iscrpno proučeni, a s ovim novim istraživanjem, autori su pokazali da malo stresa može biti čak i korisno i dovesti do važnih prednosti.


Umjereni stres bi pomogao ljudima da razviju otpornost i smanjio rizik od razvoja mentalnih poremećaja, kao što su depresija i antisocijalno ponašanje.


Istraživanje je također pokazalo da ograničena razdoblja stresa mogu pomoći ljudima da nauče kako se nositi s budućim stresnim situacijama.


Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači su pomoću magnetske rezonancije analizirali mozgove više od 1000 ljudi različite dobi i nacionalnosti.


Nadalje, vodili su intervjue s tim osobama, postavljajući pitanja o njihovom načinu života i stresnim situacijama u kojima su bili protagonisti.


Otkriveno je da su ljudi koji su rekli da su pod malim stresom također bili oni koji su imali više aktivnosti u dijelovima mozga koji uključuju radnu memoriju.


S druge strane, ljudi koji pate od visoke razine kroničnog stresa pokazali su pad aktivnosti u tim područjima.