Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

ANALIZA HNB-a Blokada poboljšala saldo robne razmjene

10.08.2020. 11:00


Hrvatska narodna banka u nastavku godine očekuje pogoršanje salda tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja, koje bi moglo biti koncentrirano u trećem tromjesečju zbog snažnog pada prihoda od turizma. Višak na tekućem i kapitalnom računu u cijeloj 2020. tako bi mogao iznositi oko 2 posto BDP‑a, što je znatno manje u odnosu na prošlogodišnji višak od 4,8 posto BDP-a. Istovremeno bi se samo na tekućem računu mogao zabilježiti blagi manjak od oko 0,4 posto BDP-a, u usporedbi s viškom od 2,8 posto BDP-a u prethodnoj godini, navodi se u publikaciji Hrvatske narodne banke »Makroekonomska kretanja i prognoze.« Analitičari HNB-a međutim dodaju da pogoršanje salda proizlazi iz snažnog pada neto izvoza usluga, prije svega turizma, dok bi nepovoljna kretanja moglo ublažiti poboljšanje salda na ostalim podračunima.
– Neto izvoz usluga u 2020. snažno će se smanjiti, što se posebno odnosi na usluge putovanja, pri čemu se pretpostavlja da bi ovogodišnji prihodi od turizma mogli iznositi samo tridesetak posto prošlogodišnjeg. Očekuje se i pad izvoza drugih usluga, ali slabijeg intenziteta, kažu u HNB-u. No, dodaju da za razliku od međunarodne razmjene usluga, kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom u 2020. moglo bi obilježiti smanjenje manjka nastalo zbog izraženije kontrakcije uvoza od izvoza.
– Pad inozemne potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera negativno će utjecati na robni izvoz, a još izrazitiji očekivani pad uvoza posljedica je prognoziranog pada osobne i investicijske potrošnje i pada izvoza. Zbog pada raspoloživog dohotka kućanstava i pogoršanih uvjeta na tržišta rada posebno bi se mogao smanjiti uvoz određenih kategorija luksuznih dobara zbog odgode njihove potrošnje, kao što su primjerice cestovna vozila. Također bi se mogao smanjiti neto uvoz energenata, posebice nafte i naftnih derivata ponajprije zbog izrazitog pada njihovih cijena, tumače u HNB-u.


Strukturni paradoks
Analiza HNB-a dakle potvrđuje jedan od paradoksa strukture hrvatske ekonomije – čim dođe do pada potrošnje, koja je ovaj puta izazvana blokadom ekonomije uslijed koronavirusa, te posljedičnim negativnim očekivanjima, pada i bruto društveni proizvod, no kako u međunarodnoj razmjeni više participiramo kroz uvoz nego kroz izvoz, onda dolazi još i do smanjenja deficita robne razmjene, odnosno on se počne uravnotežavati. Naravno, generalno smo na gubitku, jer je na gubitku turizam, međutim, kada se gleda samo saldo roba, usporavanje ogromnog uvoza pozitivno utječe na krajnji rezultat razmjene. To znači da nam je, prvo, ekonomija dosta ovisna o turizmu, ali i da je poprilično uvozno ovisna, što bi trebalo mijenjati, te bi se kroz ovu krizu trebalo nekako pokušati restrukturirati da se poveća proizvodnja onoga što i sami možemo ponuditi domaćem tržištu. Pada napamet voće i povrće, za koje se domaći proizvođači žale da su prisiljeni viškove i bacati, dok se uvozi strano, koje je ponekad i nekvalitetnije. Drugo, trebalo bi naći načina pomoći izvoznicima, postojećim, ali i traženjem novih prilika u europskim proizvodnim lancima koji su sada u tranziciji prema zelenom i digitalnom. Sredstva iz EU fondova, koja su ugovorena te će nam stajati na raspolaganju, trebala bi dakle pridonijeti oporavku, ali i restrukturiranju cijele ekonomije u pravcu samodostatne, manje uvozno ovisne, a više izvozno orijentirane.


Premalo proizvodimo
U HNB-u nastavljaju da se, »nakon pada u 2020., sljedeće godine očekuje rast viška na tekućem i kapitalnom računu zahvaljujući rastu neto izvoza usluga.« U prijevodu, vraća se turizam. I onda opet o robama: »Ostali bi podračuni mogli nepovoljno djelovati na ukupan saldo tekućeg i kapitalnog računa u 2021., što se posebno odnosi na kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom«, navode u središnjoj banci. Dakle, oporavak u 2021. bit će, bude li ga bilo, opet oporavak usluga, turističkih prije svega, dok s druge strane, čim dakle počnemo bilježiti »oporavak«, robna razmjena napravi svoje – uvoz se intenzivira jer ga povuče domaća potrošnja, čime se odmah produbi i robni manjak jer robe doma dovoljno ne proizvodimo. To onda opet povećava neravnoteže i naglašava strukturne slabosti i ranjivosti hrvatske ekonomije.
U HNB-u naravno navode i da se, u uvjetima pretpostavljenog oporavka svjetske trgovine i inozemne potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera u 2021. očekuje i znatan rast robnog izvoza. Međutim, potvrđuju potom već ranije rečeno: »Istovremeno bi oporavak osobne i investicijske potrošnje mogao djelovati na još brži rast robnog uvoza, odnosno produbljivanje manjka robne razmjene.« U našoj središnjoj banci dodaju još jednu zanimljivu rečenicu: »Prognoziranom rastu manjka na računu primarnog dohotka u 2021. najviše pridonosi očekivani oporavak dobiti banaka i poduzeća u inozemnom vlasništvu.«
 




Priljev EU-sredstava, smanjenje doznaka


U HNB-u podsjećaju i na očekivani daljnji rast neto priljeva iz transakcija s proračunom EU-a, čemu većim dijelom pridonosi korištenje paketa financijske pomoći EU-a za ublažavanje posljedica pandemije. Osim toga, navode, očekuje se primjetno smanjenje dobiti banaka i poduzeća u inozemnom vlasništvu, što bi rezultiralo nižim rashodima na osnovi izravnih vlasničkih ulaganja. Za razliku od toga, neto prihodi od osobnih doznaka, nakon pet godina kontinuiranog rasta, u tekućoj bi se godini mogli smanjiti.
 


Pojačan uvoz lijekova iz Belgije te hrane iz Njemačke i Nizozemske


U prvom tromjesečju, navodi se u publikaciji, došlo je do snažnog usporavanja trgovinskih tokova koja odražava učinke pandemije. No, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom smanjio se za 2,9 posto, nakon rasta od 4,3 posto u istom razdoblju lani, na što je utjecala spomenuta veća godišnja stopa pada hrvatskoga robnog uvoza od robnog izvoza, ali i činjenica da je apsolutna vrijednost robnog uvoza daleko veća od apsolutne vrijednosti robnog izvoza, tumače u HNB-u. Nepovoljna izvozna ostvarenja rezultat su smanjenja izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda u SAD i Italiju, zatim cestovnih vozila u Njemačku i Kinu te proizvoda metalske industrije u Italiju. Nasuprot tome, jedna od rijetkih kategorija koja je zabilježila znatniji rast jest izvoz ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodova, u Luksemburg. Povećao se i izvoz energenata. Godišnjem pak padu robnog uvoza pridonijeli su manji uvoz cestovnih vozila iz Njemačke i Mađarske, proizvoda metalske industrije iz Italije i Kine, te kapitalnih proizvoda, poglavito industrijskih i specijalnih strojeva, iz Italije i Njemačke. Pao je i uvoz energenata, posebice električne energije iz Mađarske. Povećao se pak uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda iz Belgije te prehrambenih proizvoda iz Njemačke i Nizozemske.