Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Artičoke krenule u vegetaciju

01.02.2020. 13:00


Tjedan je započeo kišom i južinom, a nas je put odnio na otok Pašman. Prošlo je pet godina od tečaja o Održivoj uporabi pesticida i sada je vrijeme da se obnovi znanje. Ujedno je to prilika da se rasprave ostale aktualnosti iz poljoprivredne struke. Maslina je dominantna kultura na otoku i najviše ima pitanja vezano uz njen uzgoj.


 


Vrijeme za obnovu




 


Već ispred zgrade Općine Pašman susrećem dugogodišnjeg prijatelja Slavu iz Tkona. Nakon pozdrava odmah me prekorava.


– Mogao si tečaj organizirati uru kasnije jer sam morao prekinuti škaranje maslina. 


-I bolje da si prekinuo jer nije vrijeme od rezidbe maslina, prekoravam Slavu. Sada je maslina u fazi mirovanja i ne treba je nikako uznemiravati. Treba pričekati kada krenu pupovi i tada rezati na rod. Sada je vrijeme za obnovu maslina, a takvih maslina koje naprosto vape za obnovom, a pogotovo smanjenju visine krošnje na otoku Pašmanu ima u izobilju.


 


Polemika o  maslinama


Tijekom predavanja bilo je riječi o gnojidbi maslina, sortama, precjepljivanju i zaštiti od bolesti i štetnika. Naravno bilo je riječi o čuvanju maslina od berbe do prerade u morskoj vodi. Branko iz Pašmana pobornik je prerade maslina odmah nakon što su ubrane, po mogućnosti isto večer. Milan iz Dobropoljane ne želi niti čuti o tome da se masline nakon berbe ne drže neko vrijeme u moru.  Ima Milan svojih teorija, ali još su stari Rimljani rekli onu pametnu: „O ukusima se ne raspravlja“. 


 


Željkovih 2,5 tona krumpira


 


Poljoprivredni radovi na otoku osim maslinarstva većinom su svedeni na vrtove i okućnice. 


-Proizvodio je naš otok nekoliko desetaka vagona mladog krumpira. Bili smo kooperanti poljoprivredne zadruge Nova Zora iz Svetog Filipa i Jakova. Zadruga nam je  osigurala sjeme i gnojivo, a mi smo bili sigurni da sav proizveden krumpir će biti prodan. Cijene također nisu bile loše, prisjeća se starih vremena Guste iz Banja.


Danas tko posadi 20 kilograma sjemenskog krumpira veliki je proizvođač osim Vašeg prijatelja Željka iz Dobropoljane koji je prošle godine posadio 50 kilograma, a izvadio više od 2,5 tona. Na otoku treba krumpir saditi što ranije saznajem od Raste iz Dobropoljane. Raste pamtimo jer sam o njemu pisao kada mu je netko pod okriljem noći ukrao pijevce iz kokošinca koje još do današnjeg dana nije prežalio. Nabavio je Raste kasnije druge, ali nikada kao oni ukradeni. Da nije bio ove kiše posadio bi još dvadeset kilograma. Krumpir treba saditi što ranije jer tada se izbjegne napad krumpirove zlatice, manje je korova, a vrijeme za plamenjaču još ne počinje pa je krumpir gotovo iz ekološke proizvodnje.


 


Nema vrta bez broskve 


 


Nije samo započela sadnja krumpira, već je u tijeku sjetva graška. Šjor Vakula najavio je iznad prosječno topao i bez kiše početak veljače te će radovi na otoku iz dana u dan postati sve intenzivniji. Otočki vrtovi tijekom zime nezamislivi su bez broskve. Broskva se tradicionalno uzgaja na otocima. Lešo broskva i zalbrnak (lungić) posebno je cijenjeno jelo tijekom svinjokolje. Ali danas gotovo da nema svinjokolje pa broskva na lešo može uz bukunić ribe, a nije loša kao salata. Sjeme broskve prenosi se generacijama. 


Tako i Ljubica iz Dobropoljane održava sjeme iz godine u godinu koje je sijala njezina pokojna majka Vinka. 


– Sadila sam glavati kupus i kelj, ali nema do naše broskve. Ona je slatka, a lišće mekano da se topi u ustima, pojašnjava Ljubica razlog uzgoja broskve.  Ove jeseni, a i tijekom zime bilo je problema u proizvodnji broskve. Velike kiše i voda bile su uzrok truljenja biljaka, ali ono što je preostalo sada je izvrsne kakvoće. Broskva se mora pobrati do sredine ožujka jer tada odlazi u prorast, to jest iz korijenovog vrata izrasti će stabljika sa cvjetovima. Nekoliko biljaka će se ostaviti da donesu sjeme za slijedeću sezonu i tako već dugi niz godina. Ono što se ne iskoristi biti će odlična hrana za perad.


 


Artičoka započela vegetaciju


 


Otočki povrtnjaci gotovo su nezamislivi bez artičoka. Artičoka se većinom sadi uz zidove, a za to postoje dva razloga. Prvi što zauzima prostor koji većinom nije namijenjen za drugo povrće, a drugi razlog je da je zaštićen od direktnog udara olujnih vjetrova i posolice. Tijekom zime vanjsko lišće artičoke propadne, ali ove zime koja je izraziti topla i blaga to se nije dogodilo i artičoka je započela vegetaciju. Iznad prosječan topao početak veljače probuditi će kretanje vegetacije. Pojačati će želju za rad na otvorenom. Ipak treba obavljati samo ono što je neophodno i za što su agrotehnički rokovi. Sa svim ostalim radovima treba pričekati jer što do svog završetka veljača donosi teško je prognozirati.


 


Ne palite – kompostirajte!


 


Vrijeme je čišćenja vrtova i okućnica. Brojni je biljni otpad različitog podrijetla. Kuda s njime pitaju se brojni vrtlari.  Najbolje je napraviti kompostište u koje ćemo cijele godine odlagati biljne ostatke našeg kućanstva i u proljeće imati vrijedno humusno gnojivo. Kompost je ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo. Sprema se uglavnom od biljnih ostataka iz uzgoja povrća, od korova i drugih organskih ostataka kućanstva. Može se spremati i od odrezanih grana voćaka i maslina koje se prije stavljanja u kompostište moraju na kratko isjeckati. Za sjeckanje grana postoje razni uređaji koji su u većini cijenom prihvatljivi. Kompostiranje je prirodni biološki proces kojim se organski materijal u kontroliranim uvjetima pomoću mikroorganizama stupnjevito razlaže na jednostavnije dijelove koji se onda složenim procesima transformiraju u humusne spojeve. Svrha kompostiranja da se sirovi organski materijal koji podliježe nekontroliranom raspadu prevede u stabilnije humusne spojeve, a da se pri tome izbjegne neugodan miris, unište sjemenke korova i uzročnici biljnih bolesti. Proces kompostiranja traje nekoliko mjeseci, ovisno o materijalu koji je korišten, a ukoliko je pravilno vođen, dobiva se vrijedno organsko gnojivo tamno smeđe do crne boje karakterističnog mirisa šumske zemlje.