Dino Žilić podiže prvi nasad tartufa u Dalmaciji

Kada se spominju tartufi prvenstveno se pomisli na Istru Luisa IV  – kralja Sunce i Mariju  Tereziju koji su bili veliki ljubitelji tartufa. Osim u Istri tartufi  rastu i na drugim područjima  Lijepe Naše. Prije nekoliko godina pronađeni su u slavonskim šumama, a javna je tajna  da ih dugi niz godina ima na  prostoru Ravnih kotara i Bukovice.
Ima tartufa oko Poljica do  Slivnice, zatim prostoru oko  Benkovca do Škabrnje, a poznato je da su na području Krupe i Golubića tartufi traže pomoću koza.

Crni hrast s miceljima  tartufa
Osim što se tartufi pomoću  posebno dresiranih svinja i  pasa traže na prirodnim staništima, hrastovim šumama,  danas se sve više tartufi uzgajaju u plantažnim nasadima  crnog hrasta.
Najveće plantaže su u Španjolskoj i Francuskoj, a podižu  se u svim područjima koja pedološki i klimatski zadovoljavaju uvjete rasta i razvoja tartufa. Plantaže se podižu sadnicama hrasta koje su mikorizirane to jest korijen je nastanjene micelijem tartufa. Tartuf  preferira kamenito bolje reći  škaljevito tlo kao ono koje se  kod nas koristi za podizanje  maslinika i vinograda.
Kako tartufi imaju prirodno  stanište na području Ravnih  kotara poznati zadarski poduzetnik Dino Žilić u svojem rodnom Briševu na predjelu Brig  ovih dana podiže prvu plantažu crnog hrasta mikoriziranog s micelijima crnog tartufa  na prostoru Dalmacije.

Tlo prošlo analizu u  Španjolskoj
 – Kako da oplemenim djedovinu na Brigu, a da po njoj ne  pasu tuđe ovce ili ne sadim  masline što većina mojih  Briševljana radi, razmišljao je  Dino. A tko razmišlja i traži taj  i nađe rješenje. – Putujući svijetom i čestim boravkom u Istri upoznao sam gospodina  Gorana Karlića čija se obitelj  dugi niz godina bavi se tartufarstvom.
Kako su Karlići 2007. godine  zasadili prve nasade tartufa, a  2014. godine su pronađeni prvi uzorci uzgojenih istarskih  tartufa počeo sam razmišljati  dali bi se to moglo uraditi i u  Briševu, kaže Dino i nastavlja:
 – Zašto ne bi mogli rasti tartufi u Briševu uzgojeni na ovaj  način stalno mi se je motalo  po glavi jer tlo je škaljevito, klimatske prilike zadovoljavaju,  a uzgoj tartufa i hrastova šuma  uklapaju se idealno u moj poslovni poduhvat u Briševu na  predjelu Brig. Kao dugogodišnji poduzetnik znam da ne  treba srljati s investicijom koja  nije mala već sve treba detaljno razraditi. Uz pomoć Gorana Karlića upoznao sam brojne tartufare i institucije koje se  bave tartufima u Španjolskoj i  Francuskoj. Uzorke tla iz Briga  nosio sam u institut u Španjolsku i tamo su stručnjaci utvrdili da je tlo iz Briga odlično za  uzgoj tartufa, govori gospodin  Dino Žilić o prvim koracima u  podizanju plantaže hrasta mikoriziranog tartufima.

Sadnice iz Francuske i  pripreme za seoski  turizam    
Kada su bili stvoreni svi preduvjeti u Francuskoj sam naručio 300 sadnica crnog hrasta  mikoriziranog sa micelijima  plemenitog crnog tartufa – Tuber melanosporum Vittadini.  Narudžbu sadnica treba obaviti godinu dana prije sadnje i  upravo ovih dana stigle su sadnice i obaviti će sadnja na  dobro pripremljeno tlo prema  uputama struke i pod nadzorom gospodina Gorana Karlića.
Osim što na predjelu Brig  Dino Žilić podiže plantažu tartufa planira se baviti seoskim  turizmom.
-Počeo sam izgradnju vinskog podruma s kušaonicom  vina i salom za primanje gostiju. Također mi je u planu podizanje četiri smještajnih jedinica u tipu bungalova za  smještaj gostiju. Naravno izgraditi ću i bazen jer bez toga  je nezamisliv turizam na ovom  prostoru.
Ne planiram saditi vinograde, već ću putem kooperacije  osiguravati grožđe s najboljih  vinogradarskih položaja Ravnih kotara autohtonih i vrhunskih introduciranih kultivara.  Posao oko vina prepustio sam  vinariji Kobaj iz Goriških brda  u Sloveniji i njihovom svjetski  priznatom enologu Jeane Michel Morelu.

Šansa za ljubitelje  tartufa
 Početku sadnje neizostavno  je prisustvovao Goran Karlić,  ali i brojni drugi poznavatelji i  ljubitelji tartufa. Svatko tko voli tartufe može posaditi svoju  sadnicu mikoriziranog hrasta i  obveza mu je da nekoliko puta  godišnje je obiđe. Za uzvrat  prvi ubrani tartufi pripadaju  njemu, a u kasnijim godinama  otkopane tartufe „ svojeg“  hrasta moći će kupovati tartufe po proizvodnoj cijeni.
Uz svaku sadnicu stavlja se  kolac s pločicom na kojem je  ime osobe koja je obavila sadnju. Ispod  ovako posađenih  sadnica hrasta oplemenjenim  micelijem crnog tartufa  početak berbe očekuje se za  sedam godina. Puna berba  nastupa nakon deset godina.  Dug period čekanja, ali se isplati i uvjereni smo da će naša  ekipa uživati tada u tartufima  koji će iskopati ispod svojim  rukama posađenog stabla.  Prosječni prinos po stablu je  250 do 500 grama, a ispod pojedinih stabala može se iskopati više od kilograma, svaki  kilogram postiže cijenu i do  500 eura pa ti vidi koji je to posao.

ISTARSKI NASADI
U želji da osigura budućnost istarskog tartufa, obitelj Karlić je 2007. godine nedaleko obiteljske kuće u mjestu Paladini kraj Buzeta zasadila prve nasade tartufa.
Bio je to svojevrstan eksperiment na kojeg je utrošeno puno vremena i sredstava u  pripremi i realizaciji i pokazao se uspješnim. Prvi uzgojeni tartufi nastali su uz sadnice hrasta, kojih je zasađeno više od 1.500 na rubu stare istarske hrastove šume  nadomak jezera Butoniga.
Već 2012. godine obitelj Karlić je proširila svoju plantažu s još 350 mikoriziranih  stabala lješnjaka za tartufe.
U prve dvije godie tlo oko sanica hrasta bilo je spaljeno, što je znak da ispod rastu  tartufi, a 2014. godine su pronađeni i prvi uzorci istarskih uzgojenih tartufa obitelji  Karlić.

ZNAK
Prvi znaci da se ispod  stabala na korijenu  razvija tartuf je  usporeni rast trave  koji poprima oblik  kao da je spaljena.  Razvojem tartufa  trava u potpunosti  nestaje.

Koncesija na  prostoru  Ravnih kotara
Plantažni uzgoj tartufa je  idealan da se opožarene šumske površine oplemene. Umjesto alepskog bora i sličnih šumskih vrsta obaviti sadnju s hrastom kojem je ovo prirodno stanište. Prije toga dati u koncesiju takve površine svima zainteresiranim za uzgoj i proizvodnju tartufa, a prema našim saznanjima zatražena je koncesija  na prostoru Ravnih kotara za  podizanje hrastove šume mikoriziranim sadnicama tartufa.

Zašto crni, a ne ljetni? 
Zašto ste preporučili  crni, a ne ljetni tartuf pitamo gospodina Gorana Karlića, inače  porijeklom iz Škabrnje,  po čijim uputama i nadzoru  se obavlja sadnja u Briševu.
Plemeniti crni tartuf – Tuber melanosporum Vittadini tamne je, crne boje, fine površine pokrivene sitnim spljoštenim bradavicama. U  unutrašnjosti je tamne boje izbrazdan finim bijelim žilicama. Doseže  veličinu jabuke, a skuplja se tijekom cijele zime. Specifičnog je i  jačeg okusa i aromatičnog mirisa i najcjenjeniji je od crnih tartufa koji uspijevaju u Istri što je vidljivo po njegovohj cijeni, a preferira skeletno tlo. Ista vrsta je najcjenjenija u francuskoj pokrajini Perigord.
Za razliku od zimskog ljetni tartuf Tuber aestivum Vittadini gomoljastog je oblika, ponekad podijeljen u režnjeve, sa smeđe-crnom korom koju sačinjavaju tupe bradavice. Manji je od bijelog tartufa, a može doseći  veličinu jabuke. Unutrašnjost mu je svjetlosmeđa izbrazdana bijelim  prugama. Vrsta koja je u Istri najčešća, a sezona mu je gotovo cijele godine. Okus i miris su mu manje intenzivni, kaže Karlić. (mr.sc. Marijan Tomac)