Državni tajnik Bernard Gršić: Digitalna Hrvatska nije mrtvo slovo na papiru

Sredinom prosinca 2022. na sjednici Hrvatskog sabora usvojena je Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Riječ je o strateškom aktu čiji je nositelj Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) pa je odmah nakon prihvaćanja Strategije u Saboru državni tajnik Bernard Gršić zaključio kako će rezultat provedbe ove Strategije biti Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom i pozicionirana kao gospodarski konkurentna država na digitalnoj karti Europe.

U razgovoru za naš list Bernard Gršić, koji je na čelu SDURDD-a od 2017. godine, ističe kako je rast broja građana koji posjeduju digitalne vještine jasan znak potvrde odvijanja digitalne transformacije. Pojasnivši temeljnu ulogu SDURDDA-a te ključne ciljeve spomenute Strategije, Gršić kazuje kako je vizija inovativne te digitalno razvijene Hrvatske proces koji se ostvaruje, a ne tek slovo na papiru.

Četiri stupa

– U izradi strategije sudjelovalo je 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja i to je jedna od ključnih i izuzetno važnih stvari za spomenuti jer bez uključenosti svih naših građana i institucija, nema uspješne digitalne transformacije. Stručnu i profesionalnu podršku imali smo kroz konzultantsku tvrtku Deloitte.

Ova strategija Digitalna Hrvatska 2032. naslanja se na Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine (NRS), kojom se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku. Dokument se temelji na konkurentskim gospodarskim potencijalima Hrvatske te na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Za postizanje ciljeva Hrvatske u narednom desetljeću važno je u središte staviti čovjeka, a svi dionici u društvu morat će zajednički djelovati kako bi se ostvarila vizija Hrvatske koja je konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Na kojim strateškim ciljevima počiva Strategija? Možete li ih našim čitateljima približiti podrobnijim pojedinačnim objašnjenjima?

– Naveo sam, između ostaloga, da je strateški cilj da Hrvatska bude konkurentna, inovativna i sigurna, s jednakim prilikama za sve. Ovim dokumentom ostvarivanje toga cilja postavili smo kroz četiri ključna stupa. Svaki od njih pokriva jedno ključno područje neophodno za razvoj digitalnoga društva.

Jedno područje je razvoj i dostupnost mreža vrlo velikih kapaciteta. Kao što autoceste danas povezuju Hrvatsku, tako moramo izgraditi i mreže velikih kapaciteta i učiniti ih dostupnima doslovno svugdje u Hrvatskoj. Drugo se područje odnosi na razvoj kompetencija za život i rad u digitalnom dobu, odnosno planiranim intervencijama očekuje se povećanje stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama kako bi mogli provoditi digitalnu transformaciju. Isto tako, tu spadaju i aktivnosti usmjerene prema digitalnom opismenjivanju naših građana kako bi mogli koristiti nove tehnologije.

Treće područje ili treći stup na kojemu počiva strategija vezano je uz inovativno i razvijeno digitalno gospodarstvo i u tom području pružat ćemo podršku digitalnim inovacijskim centrima te digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima. Cilj je digitalizirati javne usluge za poduzetnike i osigurati dostupnost anonimiziranih podataka, jačati konkurentnost te prilagoditi porezni i administrativni okvir za razvoj. Četvrti stup usmjeren je prema digitalizaciji javne uprave. Korištenjem naprednih softverskih rješenja i jačanjem organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta planiramo digitalizirati sve javne usluge za naše građane.

To su četiri područja, četiri stupa na kojima počiva strategija digitalne transformacije Hrvatske u narednih deset godina.

Sve više e-građana

Pod nadzorom ureda kojem ste na čelu je i portal e-Građani. Koje sve usluge portal trenutačno građanima nudi?

– Portal e-Građani središnji je portal na kojem je niz usluga, ukupno je dostupno 99 usluga. Tako već danas, primjerice, vozačku dozvolu i putovnicu možete zatražiti digitalnim putem i bit će dostavljena na vašu kućnu adresu. Za lakše snalaženje usluge su tematski raspoređene na 12 područja. Dostupnim uslugama građani i poduzetnici mogu elektroničkim putem s bilo kojeg mjesta koristeći digitalne tehnologije rješavati cjelovite životne situacije. Tako se povezuju dijelovi javne uprave i sve usluge se mogu obaviti s jednog mjesta.

Postoji niz usluga za različite životne situacije, od toga da možete upisati novorođeno dijete online, podnositi različite zahtjeve, preuzimati domovnicu, rodni ili vjenčani list, uvjerenje o boravištu ili slično. Isto tako, u dijelu školstva imamo e-Dnevnik na kojem roditelji mogu pratiti ocjene i sve važno u školi, dok u e-Poreznoj možete u svakom trenutku znati vaš porezni status.

Zasigurno pratite i frekventnost služenja građana ponuđenim uslugama s portala e-Građani. Koje usluge građani najčešće koriste?

– Kada pogledamo sve zajedno, ohrabrujuće je da sve više ljudi koristi e-Građani, što znači da ljudi štede vrijeme ostvarujući komunikaciju s javnom upravom preko interneta. Najčešće se koriste usluge iz područja poreznog sustava, e-Dnevnik za roditelje, zdravstvene usluge, usluge vezane za matične knjige i radnu knjižicu.

Danas više od 1,7 milijuna korisnika koristi sustav e-Građani, a obavljeno je više od 119 milijuna transakcija, što znači da su građani toliko puta manje otišli na šaltere. Taj podatak nam govori kako građani postaju sve više osviješteni o prednostima korištenja digitalnih usluga, a stavljajući čovjeka u fokus postavljamo novi standard u komunikaciji građana i javne uprave.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) provodite različite projekte koji su u vezi s digitalizacijom. Možete li nam reći o kojim je projektima konkretno riječ te koji su njihovi ciljevi?

– Od novosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) definirani su budući ciljevi provedbe digitalne tranzicije društva i gospodarstva Hrvatske i više od 20 posto ukupnih sredstava NPOO-a namijenjeno je digitalnoj transformaciji. Niz je projekata koji se provode u različitim institucijama i ministarstvima, a idemo prema tome da sve usluge budu jednostavne za korištenje hrvatskim građanima i dostupne uvijek i svugdje.

Primjerice, u sklopu projekta »Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti« omogućit ćemo građanima da ne šetaju od šaltera do šaltera i kad se jednom podatak dostavi državnoj upravi on će biti dostupan svim institucijama. Do sada su građani morali na svaki posebni obrazac unositi svoje podatke, a sada kad se jednom prijavite u sustav i potvrdite svoj identitet, sve će to biti automatizirano. Tu su i projekti konsolidacije sustava zdravstvene informacijske infrastrukture, mrežne infrastrukture države, modernizacije porezne uprave i državnog oblaka te drugi s ciljem osiguravanja efikasnijeg rada javne uprave. Posebno bih izdvojio investiciju izrade digitalne mobilne platforme kojom želimo omogućiti e-Usluge građanima na jednostavan i brz način na svojim pametnim telefonima, bilo kada i bilo gdje, kao i uspostavu jedinstvenog kontakt-centra za pružanje korisničke podrške kojim će se uspostaviti sustav za pružanje informacija i korisničke podrške građanima i poslovnim subjektima na jednom centraliziranom mjestu.

Dobar napredak

Kakvom vidite budućnost od jednog desetljeća u Republici Hrvatskoj s obzirom na digitalnu transformaciju?

– Jedna od osobina digitalne transformacije je da se sama događa brzo. U skladu s time, teško je previdjeti narednih deset godina i što će nam sve digitalne tehnologije donijeti. Zadovoljan sam da smo procesu digitalne transformacije pristupili sustavno i ozbiljno i time što ova Vlada ima jasan stav o digitalizaciji i razumijevanju o važnosti ovog procesa za budućnost Hrvatske. U nekim područjima jesmo u okvirima EU-a, u nekima smo ispod, a nekima iznad, ali krajnji je cilj u narednih nekoliko godina biti, najmanje u svim područjima digitalizacije, u prosjeku EU-a.

Digitalizacija je danas prisutna u svim sferama života te predstavlja preduvjet za daljnji napredak gospodarstva i društva i to će se odražavati u bliskoj budućnosti sve više i više. Ohrabruje činjenica da se digitalne tehnologije u Hrvatskoj sve se više primjenjuju, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, s ciljem optimizacije poslovnih procesa, uštede vremena i troškova, razvoja kvalitetnih proizvoda i usluga te omogućavanja bržeg i jednostavnijeg pristupa istima.

Uvijek mislim da možemo i trebamo više i bolje i da Hrvatska i njezini građani zaslužuju da imaju usluge državne administracije koje su svima dostupne i jednostavne za korištenje. Na dobrom smo putu i vjerujem da ćemo zajedničkim snagama i djelovanjem ostvariti viziju Strategije digitalne Hrvatske 2032., koja glasi: »Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom«.

Otkako ste na čelu ureda, kojim ste realiziranim projektom najzadovoljniji te realizaciji kojeg od aktualnih projekata se najviše radujete i zašto?

– U zadnjih gotovo sedam godina Hrvatska kontinuirano raste u području digitalizacije. Osobito me veseli što hrvatski građani prepoznaju digitalnu transformaciju, što su naši mladi aktivni i žele razvijati digitalne vještine, pri čemu želim istaknuti naše mlade informatičare koji po cijelom svijetu zadnjih godina osvajaju medalje s međunarodnih natjecanja iz informatike i na čemu im iskreno čestitam.

Kontinuirano raste broj građana s digitalnim vještinama, a to je jasan znak da se digitalna transformacija događa, a činjenica je i da su naši mladi u samom vrhu digitalne pismenosti u EU-u. Sve to govori da Hrvatska dobro napreduje i da vizija koju smo postavili, inovativne i konkurentne, sigurne i digitalno razvijene Hrvatske, nije samo slovo na papiru, nego nešto što se ostvaruje.