Električna energija iz stočne balege

Postrojenje bi služilo za uklanjanje fekalnog ostatka s govedarske farme, dok bi struja bila – nusprodukt
U okolici Zadra uskoro bi mogla započeti izgradnja minielektrane koja bi za sirovinu imala stočni izmet. Ideja koja zvuči kao znanstvena fantastika već je razrađena, a elektrana bi koristila bioplin koji nastaje anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom stočne balege, dok bi ostatak bio pretvaran u prvoklasno gnojivo.
– Elektrane na bioplin predstavljaju rješenje za zbrinjavanje otpada organskog podrijetla iz stočarstva ili peradarstva. Njihov završni produkt razgradnje je bioplin, većinom metan, koji se koristi kao gorivo za dobivanje električne energije. Broj elektrana na bioplin je u kontinuiranom porastu. Postrojenje bi prvenstveno služilo za uklanjanje fekalnog ostatka s govedarske farme, dok bi struja bila nusprodukt, pojašnjava Goran Jelić iz zagrebačke tvrtke Šanac d.o.o., čovjek koji već 30 godina projektira elektrane.
– Ono što mi želimo, možemo i hoćemo je od fekalnog ostatka proizvoditi bioplin, to jest metan, i onda s tim metanom proizvoditi struju bez većih poteškoća. To možemo napraviti, jer smo do sad napravili četrdesetak elektrana, doduše, ne na bio-plin, kazuje je Jelić, dodajući da bi se struja proizvodila od biomase, odnosno iz sadržaja septičke jame sa stočne farme.
Struja kao „otpad”
– Svaka farma goveda ima nešto što se zove laguna, a to je jedan od najgorih otrova koji su vrlo česti i kontaminiraju podzemne vode. Situacija u Dalmaciji je gora budući da je zemlja porozna i otrovi završavaju dolje te dolazi do velikih zagađenja. Iz te se lagune danas ne radi ništa pametno, ni korisno. Može se koristiti kao gnojivo, ali grozno zaudara. Moguće je napraviti postrojenje koje bi uz uklanjanje fekalija i proizvodnju vrhunskog gnojiva, proizvodilo i struju, kaže Jelić i ističe kako su već ostvareni prvi kontakti s nekim od vlasnika farmi.
U Slavoniji su se već počele graditi bioelektrane koje koriste kukuruznu silažu, ali, kako navodi Jelić, silaža je skuplja, a fekalije su gotovo besplatne i njihovom upotrebom nestao bi smrad i ostaci koji truju okoliš. U Dalmaciji još uvijek nema elektrana koje koriste biomasu, prvi korak je napravljen, i iz tvrtke Šanac d.o.o. poslali su nekim farmama svoje podatke i iskazali namjere te uskoro očekuju odgovore.
– Prednosti našeg postrojenja bile bi to što odioznih dijelova na farmi ne bi bilo, otpadne vode ne bi bile kontaminirane dušičnim spojevima. Zadrani su eksperti što se tiče ekologije i upoznati su s poroznosti tla. Naš cilj je ono što preostane od farmi ne bacati natrag u okoliš, već ga primiti i staviti u za to predviđeni prostor te od toga napraviti struju. Ovo u principu nije elektrana, već postrojenje za pročišćavanje fekalnog ostatka, dok struja nastaje kao otpad, kaže Jelić dodajući da je prvenstveni cilj projekta briga o okolišu.
Za ovo postrojenje kao gorivo bi se koristili fekalni ostatci farme krava te bi s prosječnim fekalnim ostacima 1.500 grla bilo proizvedeno 240 kW električne energije, a uz to bi se sanirale otpadne vode i stvarala toplinska energija. Od izlaznih tvari nastajalo bi ekološko gnojivo i tehnička voda koja bi mogla služiti za zalijevanje vrta ili slične poslove na farmi. Procjenjuje se kako bi se kapitalno ulaganje u ovakvo postrojenje, u iznosu od oko 1,65 milijuna eura, trebalo vratiti kroz osam godina.
Porezna i ekološka korist
Za izgradnju jednog ovakvog postrojenja potrebne su naprave za unos fekalnog ostatka u fermentator, fermentator sa spremnikom bioplina, separator bio gnojiva (krutog ostatka), postrojenje za denitrifikaciju otpadnih voda, plinski motor sa sinkronim generatorom i naravno – zgrada upravljanja i električnog postrojenja. Predviđenim unosom od 40 tona fekalnih ostataka bilo bi stvoreno 2.400 metara kubičnih bioplina, te pet do šest tona biognojiva, dok bi ostatak bila tehnička voda. Prednost ovog projekta je osiguran plasman proizvoda, unaprjeđenje poslovne sigurnosti farme, umanjenje ekološke rente, besplatna toplinska energija na lokaciji te povećanje učinkovitosti.
Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Svake godine na zemlji nastaje oko 2.000 milijardi tona suhe biomase. Za hranu se od toga koristi oko 1,2 posto, za papir gorivo 1 posto, a ostatak od oko 96 posto trune ili povećava zalihe obnovljivih izvora energije. Danas u Europi postoji oko 3.000 ovakvih elektrana, a treba im dodati i 450 odlagališta otpada koja valoriziraju bioplin. Najveći dio proizvodi se u Velikoj Britaniji te u Njemačkoj i Francuskoj. Osnovni razlog vrlo visoke zastupljenosti proizvodnje bioplina u razvijenim državama koje nemaju vlastite nafte jest korist koja se ostvaruje u ovoj djelatnosti. Zbog toga mnoge države sufinanciraju ovakve projekte i s do 50 posto u izgradnji, a subvencioniraju i kasniji otkup proizvoda. Porezna korist koja se vraća državi često je i veća od iznosa subvencije, ako su izvođači i isporučitelji opreme domaća poduzeća.