EU KOMISIJA ZA PUTOVANJA Hrvatska je prošla najbolje na Mediteranu

Europu je u prvih osam mjeseci posjetilo 68% manje međunarodnih turista nego lani, a u cijeloj 2020. zbog novog vala pandemije i ‘zatvaranja’ očekuje se pad od 60%, a vraćanje putovanja na razine prije pandemije predviđa se do 2024. godine.Domaća će se ipak vratiti već 2022.
To se ističe u novom kvartalnom izvješću Europske komisije za putovanja-ETC (European Travel Commission).

Hrvatski minus najmanji na Mediteranu i 4. u EU
Sve europske destinacije imaju pad iznad 50%, Cipar i Crna Gora čak 85 i 84%. Hrvatska je za prvih osam, odnosno devet mjeseci među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom, od oko 50%. S padom oko 30%, je najbolja Austrija (ali zbog skijanja na prije pandemije). Od Hrvatske tek nešto manji pad stranih noćenja, cca 50 %, bilježe još Danska, Njemačka, Litva i Monaco, a u tzv. ljetnoj izvedbi hrvatski turizam je četvrti, iza Austrije, Belgije i Bugarske.

Spor oporavak prilika za »resetiranje«
Uz restrikcije putovanja, smanjenje kućnih budžeta zbog pada BDP-a imat će presudan učinak na spori oporavak. Traženje karantena i testiranja i strah biti će također značajni. Najnovije zaoštravanje epidemije rezultira snižavanjem procjene oporavka BDP-a u idućoj godini kao i veći ovogodišnji pad, te će dodatno negativno utjecati na oporavak.
Prilika za turističko »resetiranje« naslov je u kojem ETC naglašava kako je posljednjih godina ta niz lokacija najveći problem bio – pretjerani turizam (overtourism) gdje za ilustraciju najopterećenijih gradova uzimaju i naš Dubrovnik više terećen od Venecije, Barcelone ili Amsterdama. Sada vide priliku za »resetiranje« i koncentraciju na raspoređivanje gostiju na šire prostore, Utjecaj prekomjernog turizma na stanovništvo još je gori kad se uračuna i sezonalnost, a Hrvatska je najsezonalnija u Europi sa 66% posla u dva mjeseca.

Zašto ćemo proći bolje?!
Globalno se u svijetu očekuje pad od 64,9% u ovoj, a oporavak od 61,8% iduće godine, ali u Europi svega 34%, no na našu sreću u Južnoj /Mediteranskoj Europi oporavak bi trebao ići po stopi od 53,3% te godinu potom još 35,5%, a to bi tad već bio – rast!
Avio promet je naviše pao i sporo će se oporaviti, a o njemu na sreću previše ne ovisimo. Analiza popunjenosti i katastrofalan rezultat se prvenstveno gleda kroz hotele, a na našu trenutnu sreću, trajno hedikep, takvog je smještaja u nas najmanje. Najveći pad u iskorištenosti hotelskih soba imala je upravo naša Južna/Mediteranska Europa. Iznajmljivački sektor bitno je nadmašio hotelski. Ruralni poglavito, a najviše su stradala urbana gradska tržišta i najsporije će se oporaviti. Bitno sporiji oporavak očekuje se i kod Long-Haul putovanja i dalekih avio gostiju.
Zaključno: Recesija putovanja pruža priliku za preispitivanje turističkih politika, s većim naglaskom na destinacijski menadžment za održiviji rast.
 

Spašavali Nijemci

Nijemci su najmanj pali u Austriji i Danskoj te Hrvatskoj. Francuzi su nam na -70%, slično i Talijani, još gore Brtianci, najgore Nizozemci, Rusi i svi neeuropski gosti, recimo Kinezi preko 90% pada, a Japance i Kanađane nismo ni vidjeli.