Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Ganzulić: “Gušenje” veze s Anconom je obezvređivanje Zadra

19.01.2012. 23:00
Ganzulić: “Gušenje” veze s Anconom je obezvređivanje Zadra


To je i apsurdno u vremenu iskoraka Zadra u turističkom smislu – s produženjem sezone, nizom novih sadržaja i planova, ali i u prometnom smislu – s autocestovnom i zračnom valorizacijom te megaprojektom Gaženice
Povod za razgovor s Brankom Ganzulićem vezan je uz prekid vožnje trajekta na relaciji Zadar – Ancona od konca prošle godine do početka travnja što su mnogi proglasili svođenjem ove linije na sezonsku. Branko Ganzulić zamjenik je predsjednika TZ Zadra (predsjednik je po funkciji gradonačelnik) u toj funkciji iznimno angažiran te uime organizacije najčešće istupa, a bio je i pročelnik u Carini, u Gradu Zadru, a istovremeno je i član Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar.
Croatia Airlinesu pohvala, Jadroliniji pokuda
 G. Ganzuliću, višestruko ste uključeni u ovu problematiku?
– Već 15 godina na razne načine i u raznim ulogama, uz sudjelovanje u često oštrim bitkama s Jadrolinijom. Kao što sam bio dužan pohvaliti Croatia Airlines kada je konačno shvatio i prihvatio vrijednost Zadra kao destinacije te se vratio i osnažio ovdašnje zračne letove (Zürich, München, od ove godine i Pariz), tako smo i ja i svi mi danas dužni zamjeriti Jadroliniji na marginalizaciji i obezvređivanju Zadra u međunarodnom prometu. Svi mi znamo što znači nestalnost, odnosno odsutstvo kontinuiteta u trajektnoj liniji za njeno poslovanje. I kod turističkog, a posebice teretnog, poslovnog i svakog drugog korištenja. Otvaranje linije za Uskrs, kada starta turistička sezona u našem području, znači svođenje te linije na sezonsku. Mislim da je taj čin, osim što je štetan za Zadar, nesuvisan i za poslovanje Jadrolinije, jer samo stalnost na dugu stazu osigurava punjenje trajekta.
 Govorili smo već o nizu činjenica, starosti, blizini, vezanosti za Italiju i štetama. No, što učiniti?
– Najstarija linija između dviju obala na Jadranu, u kontinuiranom prometu od 1965., a povijesno o ovom “prelazu” kao daleko najbližem na Jadranu (30 milja kraćem od veze Ancona – Split) da na govorimo.
 Bitnim osim lobiranja u državi prema Vladi, smatram snažan i jasan odgovor Zadra i Zadarske županije. U tom smislu moramo potaknuti suradnju svih institucija i Gospodarske i Obrtničke komore, TZ-a, uz predstavnike vlasti i svi zajedno što prije organizirati skupni i snažni posjet i predstavljanje u Anconi za regiju Marche i Italiju. Nastupiti kao prijatelji i partneri te obnoviti naše povijesne veze prije svega kroz gospodarsko, prometno i turističko povezivanje. Bojim se da smo od 90-ih koje su bile opterećene i ratom te veze zanemarili.
Osnažiti gospodarsku suradnju s Italijom
 Mislite na širi obuhvat suradnje od turizma?
– Naravno da je turizam istaknuto važan, ali je važan promet bez kojeg nema turizma, a na promet svakako valja vezati i pitanje opće gospodarske suradnje. Ipak, imamo ako mogu kazati, preživjeli dio industrije od Maraske, Adrije, Ostree, Cromarisa, odnosno snagu recimo u prehrambenoj industriji kojoj smo pridodali sada već lijepu i moćnu priču s vinarima… Ne zaboravimo da je Zadarskoj županiji Italija prvi uvozni partner s ogromnim suficitom na njihovoj strani, ali i jedna od ključnih izvoznih zemalja. To je samo Zadarska županija, a besmisleno je naglašavati da kada govorimo o ovim vezama na koje se osvrćemo da to nije zadarska priča, već općehrvatska veza iznimno značajna i potentna za mnogo srednjoeuropskih i istočno europskih zemalja. Mislim da u toj delegaciji Zadra i Zadarska županije uz turizam, gospodarstvo uopće važno mjesto mora imati i Sveučilište u Zadru, koje će očekujem, vrlo skoro stasati do “izvoznog proizvoda” odnosno “indirektnog turizma”, gdje će mladi ljudi iz Italije moći naći sebe. I svakako, u toj priči s nama mora biti i Ličko-senjska županija sa svojim turističkim, prirodnim i svim ostalim potencijalima. Taj se posao mora odraditi uz veliki odjek da se ne vraćamo u prošlost i da na moramo svaki put ponovno dokazivati što veza Zadar – Ancona znači.
Zadar i županija u “međunarodnim poslovima”
Član ste Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i tamo pratite napore na gradnji Gaženice kao megaprojekta, uz istovremeno ukidanje jedine međunarodne linije?
– O tome osim epiteta apsurda mogu samo kazati da iza ove odluke Jadrolinije koja je državna tvrtka-prijevoznik ne stoji objektivan pristup i razlozi pa ni elementarna strateška analiza. Luka Gaženica od iznimnog značenja za Zadar, ali i Hrvatsku nije onih pretpostavljenih 1.000 radnih mjesta koje se obično spominje uz njeno dovršenje. Ona za nas otvara perspektive i mogućnosti koje bi čak nazvao danas nesagledivima.
Pitanje je šireg obuhvata od same veze Italije i Hrvatske?
– Luka Gaženica, prometni koridor kojeg smo imali, a sada se “sezonizira”, mora biti predstavljen i populariziran jednako kao turistički i razvojni potencijali cijelog ovog kraja. Znam da su vremena krize i novca nema, ali to nije trošenje već investicija za budućnost. Trebamo oživljavati našu suradnju s gradovima-prijateljima, prijateljskim regijama. Neophodno je već ovog proljeća i vjerujem da će se to dobro odraditi, ići na snažno predstavljanje jednoj Padovi kao prijateljskom gradu bogate regije, unatoč svim problemima, a tu su i sve nama susjedne zemlje. Uostalom, globalizacija s EU i svijetom uopće, upravo nas na to tjera. Gradovi i regije moraju se baviti “vanjskim poslovima”, ako tako mogu kazati, pri čemu mislim prije svega na ekonomske oblike suradnje. Turizam nam tu može biti ulaznica, jer je najglobaliziraniji i naš najsnažniji izvozni proizvod, ali na njemu ne smije stati.


 TRAŽITI I DRUGA RJEŠENJA OSIM JADROLINIJE


Osim pokušaja objašnjenja i predstavljanja šireg problema Jadroliniji, kojoj moramo i zahvaliti za značajne napore i tijekom ratnog vremena i izolacije, i potom obnove i modernizacije dijela flote na našem području, ipak treba kazati da ćemo tražiti i druge zainteresirane subjekte i mogućnosti afirmacije ove linije. Sjećamo se vremena kada smo, istina mahom sezonski, imali četiri linije dnevno za Anconu. To je bilo nedavno. Mislim da je moguće doći do prijevoznika koji logiku ove veze i njen potencijal shvaćaju, tvrdi Ganzulić.




 TURISTIČKO OŽIVLJAVANJE GRADA


U turističkom smislu nismo i nećemo nikad biti zadovoljni, ali neke se stvari događaju. Zadar je turistički živ i izvan samih špica sezone. Imamo i napora i pomaka u gradu koji naizgled nisu veliki, ali simboliziraju i nose trendove i pozitivne promjene, od Art hotela Jadranka Lisice, najave jednog mješovitog hostelsko-hotelskog kapaciteta Turisthotela na Forumu, pojedinaca koji su napravili prostore za smještaj gostiju u gradskoj jezgri do ugostitelja i njihove ponude, najava novih pa i specifične obnove Atrija i slično. Mislim da time Grad postaje atraktivniji i konkurentniji. Time će deseci i stotine poduzetnika, obrtnika i drugih na Poluotoku doći do daha u dužem razdoblju od samog ljeta.


 JAZINE I STARO KAZALIŠTE KAO MULTIMEDIJSKI CENTAR


Na sreću već duže ne govorimo o sezoni od dva ili tri mjeseca i pomaka imamo. Ne zanosim se da će sezona biti cjelogodišnja, ali je već sad na 6, 7 mjeseci, a može biti i 10, naravno, ne s velikim intenzitetom. Stvar oko koje sam vrlo angažiran je Zadar kao grad događanja. Naravno da mi ne možemo u tome biti pandan Zagrebu i Areni s koncertnim, sportskim i sjamovnim sadržajima. No, postali smo i moramo ostati “događajna” destinacija. Veliki napredak moguć je i potreban u kongresnom, sportskom i događajnom pa sajmovnom smislu, čime je moguće značajno proširiti turističku sezonu. Jazine i staro Kazalište lutaka vidim kao prostor u kojem možemo imati sjamove, kongrese, koncerte, sportske manifestacije i koje može postati okosnica snaženja i produženja sezone.