Glavobolja, kostobolja i razdražljivost dolaze s južinom

Nagle vremenske promjene koje donose drastične razlike u temperaturi tijekom samo jednog dana, a posljedica su globalnog zatopljenja, utječu na sve veće zanimanje građana za vremenske prilike, ali i na razvoj nove grane meteorologije – biometeorologije koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke.
I dok su se u davnija vremena kod promjene vremena na zdravstvene poteškoće poput kostobolje ili glavobolje žalile uglavnom starije osobe, danas je sve više meteoropata koji "pate" zbog vremenskih (ne)prilika, pa se stječe dojam da je više meteropata nego onih na čije zdravlje vrijeme nema utjecaj.

Unaprijed osjete promjenu vremena
Dugogodišnji zadarski meteorolog Duško Kraljev u šali potvrđuje kako vremenske prilike utječu i na umišljene i na stvarne meteoropate, a na pitanje koliki je doista utjecaj meteorologije na zdravlje i raspoloženje ljudi, te koje osobe ovaj suvremeni fenomen najčešće pogađa, kaže:
– Vremenske promjene brzo se događaju i kada se određeni meteorološki elementi spoje, a to su najčešće nagli pad tlaka zraka s kombinacijom vlage i temperature, kod nekih osoba to nepovoljno utječe na zdravlje. Najčešće se javlja glavobolja, bol u kostima, razdražljivost, umor i sl., ističe Kraljev i dodaje kako posljedice naglih vremenskih promjena najčešće osjećaju kronični bolesnici. Osobama s težim i ozbiljnijim kroničnim bolestima vremenske prilike mogu i ozbiljno pogoršati zdravstveno stanje.
– Nepovoljne vremenske prilike kod nekih ljudi na zdravlje i raspoloženje utječu u manjoj mjeri, dok je kod drugih to izraženije, a ima i onih kojima meteorološke prilike ne izazivaju nikakve promjene, dodaje još zadarski meteorolog, te navodi kako meteoropati mogu unaprijed osjetiti dolazak promjene vremena jer se simptomi meteoropatije manifestiraju obično 24 do 48 sati prije promjene vremena, posebno kod osjetljivijih osoba.

Ublažavanje simptoma
Vremenski faktori koji utječu na ljudski organizam su najčešće temperatura, vlaga, vjetar, tlak, UV zračenje, efekt ionizacije i dr. Naime, vremenske promjene uzrokuju elektromagnetski valovi koji utječu na hipotalamus u mozgu i indirektno pojačavaju izlučivanje hormona stresa, smanjujući hormon sreće endorfin što izaziva anksioznost, glavobolju i druge simptome meteoropatije. Također, pad atmosferskog tlaka sužava žile što dovodi do rasta krvnog tlaka, dok povećanje atmosferskog tlaka širi žile i uzrokuje pad krvnog tlaka. Sličan pritisak se događa i u kostima i zglobovima zbog čega se na tim mjestima javlja bol. Za razliku od južine, vjetrovi sjevernog kvadranta izazivaju bolje raspoloženje i ne stvaraju probleme meteoropatima.
Tijekom trajanja nepovoljnih biometeoroloških prilika meteorolozi meteoropatima savjetuju da izbjegavaju velike fizičke napore, a za ublažavanje simptoma kao što su glavobolja, umor, loša koncentracija ili razdražljivost uzimanje biljnih preparata poput čajeva. Preporuča se zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine vode i dovoljno sna. Meteoropati bi, također, trebali redovito pratiti biometeorološku prognozu da se na vrijeme mogu pripremiti za promjenu vremena u skladu s uputama liječnika.
Za ublažavanje negativnih posljedica vremena dobro je što više boraviti u prirodi, na otvorenom i na svježem zraku bez obzira na vremenske prilike. Neki stručnjaci smatraju, naime, da sve više osoba pati od „bolesti vremena“ i zbog suvremenog načina života koji čovjeka sve više udaljava od prirode zbog čega se ljudski organizam slabije prilagođava vremenskim promjenama.
Osim kroničnih bolesnika i osoba s invaliditetom, među onima na koje promjena vremena najčešće nepovoljno utječe su i osobe srednje životne dobi, i to češće žene.