Gradski bunkeri više neće biti samo mjesto za odlaganje otpada!

U okviru Festivala znanosti, u srijedu je, umjesto na "trgu" u  Ulici Federica Grisogona, predavanje "Pričajmo o bunkerima" zbog nepovoljnih vremenskih prilika održano u obližnjem caffe baru. Na predavanju je predstavljeno idejno rješenje vizualne prezentacije bunkera u  prostoru korištenjem umjetnog osvjetljenja, a koje je nastalo u okviru ranijeg projekta Atrium+ (Interreg Italija – Hrvatska) kroz koji je napravljen  prijedlog bunkerske pješačke rute.
Oko 230 očuvanih bunkera iz vremena talijanske uprave istražuje se  kroz najnoviji projekt Revival (Interreg Italija – Hrvatska) u kojem uz  brojne druge partnere iz Hrvatske i Italije sudjeluju Sveučilište u Zadru i  Grad Zadar. Riječ je o sustavu bunkera koji itekako privlači pažnju kako  Zadrana tako i turista, no cijelo ovo vrijeme ostao je posve neistražen i  zanemaren.
Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru  pojasnila je zašto je predavanje trebalo biti održano upravo na ovom trgiću.
-S obzirom da je ovodogišnja tema Festivala znanosti "boje", odabrali  smo ovaj trg jer su kuće koje ga okružuju pravi primjer boja u poslijeratnoj arhitekturi. Na ovom trgu kuće su nekada bile ofarbane u crvenu,  žutu i plavu boju i kada bi se one obnovile, tgr bi vizualno bio jedan od  zanimljivijih dijelova grada, kazala je dodavši kako će im, što se tiče bunkera, Grad uvelike pomoći.

Revitalizacija bunkera kod TIZ-a
-Grad će nam pomoći oko sredstva za revitalizaciju jednog od objekata što je dobar početak u afirmaciji bunkera jer oni to zaista i zaslužuju.  Iz razloga što su nastavak zadarske fortifikacije, imali su jako važnu ulogu i u Domovinskom ratu u obrani Zadra i zaista to trebamo pravilno valorizirati da bismo to mogi prenijeti novim generacijama, kazala je Mlikota.
U okviru govora o bojama, na predavanju se više govorilo o novom  projektu "Revival" u kojem sudjeluje Grad Zadar, Sveučilište u Zadru ali i  ljudi koji se iz vlastite znatiželje i ljubavi prema povijesti bave bunkerima, Jurica Vučetić i arhitekt Ante Andrović.
Arhitekt Andrović, inače rodom iz Australije, oduševio se pričom o  bunkerima koji su ga i privukli u Zadar te je njegov kut gledanja na cijelu  priču bio iznimno zanimljiv s obzirom da Australija nema niti približno  nešto toliko vrijedno. Jurica Vučetić je pričao o svim bunkerima koje je i  sam fizički obišao, popisao, detektirao, radeći to iz vlastite znatiželje, entuzijazma i ljubavi prema povijesti.
-Od ukupno 250 bunkera, očuvano ih je oko 230 različitih veličina i  oblika, a nalaze se, između ostalog, kod Tiz-ovih zgrada, na Ploči,  Dračevcu, Bokanjcu, veliki broj ih je na makadamskom putu Musapstan-Bokanjac, u Gaženici, kazao je Vučetić dodavši kako će ih biti sve  manje što se grad bude više širio. Otkrio je i zanimljivu činjenicu o nazubljenom kamenju koje se nalazi na većini bunkera.
-Ono je, naime, sužilo da zaustavi zemlju s kojom su bunkeri bili pokriveni. U vrijeme korištenja, oni nisu izgledali kako ih mi danas vidimo,  već su bili pokriveni ili zemljom ili maskirnim mrežama, ispričao je  Vučetić.

"Slon u sobi"
Ante Andrović napravio je idejno rješenje i prezentirao dva osvjetljena  bunkera uz cestu na samom ulazu u Zadar (iz smjera Bibinja). Umjesto  objekti prijetnje za koji su nekada slovili, sada bi bili objekt dobrodošlice.  Prije nekoliko godina ideju je predložio Gradu, a sada se uključio i u projekt Revival.
-Bunkeri su po meni oduvijek bili "slon u sobi", nešto što je posvuda,  ali nitko se njima ne bavi. Ideja je bila da se uopće pokrene razmišljanje  o njima, s naglaskom na sanaciju tih prostora. Jedna od mogućnosti je  da se prostor uredi i obasja svijetlom,… Vidim ogromni turistički potencijal u tim bunkerima, ali tu treba doći do suradnje s Gradom i građanima jer se većina bunkera nalazi na privatnim posjedima, kazao je Andrović naglasivši kako bi u Australiji, da imaju ovoliko bunkera, oko svakog napravili zlatni hram.

Značajan resurs
Šime Erlić, pročelnik Odjela za EU fondove, kazao je kako se Grad  uključio u projekt jer smatra da su bunkeri značajan resurs.
-Nama je kao Gradu u interesu da se ti bunkeri oplemene, revitaliziraju  i da vidimo što se sve s njima može napraviti. Kroz sljedeće dvije godine ćemo, za početak, definirati koncept revitalizacije tih bunkera, nakon čega ćemo, uz pomoć dobivenih sredstava, jedan ili dva bunkera revitalizirati i privesti ih svrsi s ciljem da ih uključimo u svakodnevni život  građana, ali i u tursitičku atrakciju, kazao je Erlić na kojeg se nadovezala  Mlikota kazavši kako će se najvjerojatnije urediti TIZ-ov bunker jer se  nalazi u samom centru grada.
-Ideja je napraviti nešto poput info punkta s interaktivnom kartiom ili  sl. gdje će se moći vidjeti svi bunkeri. Klikom na njih moći će se svaki pojedinačno istražiti. Također, želja nam je napraviti i jednu kratku povijest  Zadra iz 20.st., valorizirati Domovinski rat i ulogu bunkera u Domovinskom ratu. Kao što vrednujemo bedeme, tako bi trebali vrednovati i bunkere koji su njihov nastavak, kazala je Mlikota.