INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Tehnički divovi morat će dijeliti zaradu s umjetnicima i novinarima

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) u  subotu je u Šibeniku organiziralo radionicu pod naslovom »Kako zaštititi novinarska autorska prava – demistificirajmo Direktivu«. Što DZNAP osnovan 2011. godine radi, na koji način štiti autorska prava novinara, a od prošle godine i fotografa, govorila je Valentina Wiesner,  predsjednica društva i novinarka Večernjeg lista. Iznijela je podatak da  je u 2018. godini prikupljeno 1,8 milijuna kuna koji su potom podijeljeni na način da je nakon odbijanja troškova po 750 tisuća kuna podijeljeno nakladnicima i novinarima.

Pravo novinara na glavarinu
– Svi autori imaju pravo na glavarinu za koju se izdvaja 30 posto, a to  je za prethodnu godinu iznosilo 214 tisuća kuna. Preostalih 70 posto,  odnosno 501 tisuća kuna,  išlo je za 150 najcitiranijih autora na način  da su se pobrojali članci, izračunao bod i potom pomnožio za svakoga  od njih, nakon čega im je u ožujku i isplaćena naknada. Problem je što  se taj novac prikuplja samo od press clipinga. ZAMP, pak, štiti autorska  prava glazbenika i ljudi iz tog kreativnog sektora, te oni dobivaju dio  novca i od, primjerice, ugostiteljskih objekata. Tu su autori iz pisanih  medija u neravnopravnom položaju jer nema obaveze plaćanja za to  što su novine i časopisi dostupni čitateljima, kazala je Wiesner te dodala kako se često događaju zlouporabe na način da se ugostitelji dogovore s trgovcima u kioscima, uzmu novine i navečer ih vrate, nakon  čega ih trgovci spreme u remitendu i vraćaju nakladnicima.  Taj problem, istaknula je, bio je puno puta tema razgovora i pregovora, no bez  rješenja do danas.
– Nadam se da ćemo kroz direktivu koja je nedavno usvojena, ponovno na dnevni red staviti i tu temu, pa makar obvezati ugostitelje na pretplate ili prilaganje računa za novine i časopise koje gostima ustupaju u  svojim objektima, kazala je i potom iznijela novosti koje nova Direktiva  donosi, a za koju se uskoro treba oformiti radna skupina koja će sudjelovati u kreiranju novog zakona na način da se što bolje zaštite autorska  prava, odnosno intelektualno vlasništvo.

Platforme nemaju odgovornosti
– Trenutačno stanje je takvo da kada je riječ o internetskim platformama nema odgovornosti za prijenos sadržaja koji korisnici učitavaju,  kao  ni za pohranu sadržaja, poveznica, odnosno linkova, a niti obveze stalnog nadzora već su dužni ukloniti sadržaj koji krši autorska prava samo  kada nositelj prava to zatraži, kazala je Wiesner te dodala kako se pojavom internetskih platformi razvio poslovni model na kojemu platforme  zarađuju na reklamama ubacujući ih uz sadržaje koje prenose, a da udio  u zaradi od reklama  nemaju autori tih sadržaja, te je dodala kako Direktiva donosi pravnu regulativu koja će ispraviti tu neravnotežu u zaradi.
Spomenula je i tzv. sporne članke te je iznijela da članak 2. govori o  raznim manifestacijama poput koncerata, sportskih događaja i sličnog,  pojašnjavajući da ako se netko fotografira na takvim manifestacijama ne  ostvaruje pravo na intelektualno vlasništvo, ukoliko se primjerice vidi bina ili sportski teren, već organizator. Navela je i kako članak 11. omogućuje naknadu izdavačima i autorima od prihoda koji platforme ubiru  na reklame vezane uz poveznice (linkove) vezane uz njih, a kao novitet  spomenula je i članak 13. koji omogućava autorima  da sami odluče koje  sadržaje žele licenciranjem prenijeti na platforme, a koje ne žele.
– Novosti u odnosu na postojeći zakon su da su internetske platforme  odgovorne za sadržaj koji prenesu korisnici, a  najviše se sadržaja prenosi  s You toubea, Facebooka i Google Newsa, dok su iz Direktive izuzeti memovi ili GIF-ovi. Poveznice na novinske članske popraćene pojedinačnim riječima ili vrlo kratkim isječcima mogu se slobodno dijeliti, navela je Wiesner dodajući kako novinari moraju dobiti dio svih prihoda  povezanih s autorskim pravima koje dobiju njihovi izdavači.

Blaža pravila za start-upove
Istaknula je kako su prema Direktivi blaža pravila za start-up platforme  koje su na tržištu kraće od tri godine i imaju manji godišnji prihod od  10 milijuna eura, jer oni samo moraju nastojati sklopiti ugovore o licenci  i na obrazloženi zahtjev ukloniti sadržaj ili onemogućiti pristup. Drgačije  je, kazala je, u slučajevima kad platforme ostvaruju mjesečno više od pet  milijuna eura u godinu dana. Tada moraju dokazati da su učinili sve da  spriječe daljnje učitavanje sadržaja za koje su autori dali informacije o  pravu.
– Direktiva se odnosi na sve pružatelje usluga informacijskog društva,  čija je glavna svrha ili jedna od glavnih svrha pohranjivanje velike količine sadržaja kojeg su učitali korisnici i davanje pristupa javnosti tom  sadržaju, pri čemu ih platforma organizira i promovira u svrhu zarade.  Platforma mora dobiti licencu i sklopiti ugovor s nositeljem prava za  priopćavanje i stavljanje na raspolaganje javnosti. Direktiva nastoji povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izdavača, scenarista i  slično, kao i izdavača vijesti, za usaglašavanje boljih nagodbi za dijeljenje  njihovih uradaka na internetskim platformama, iznijela je Wiesner te  dodala kako će upravo internetske platforme biti izravno odgovorne za  sadržaj koji se prenosi na njihovim stranicama, dok će se izvođačima vijesti automatski dati pravo da pregovaraju u ime svojih novinara o informacijama koje objavljuju servisi za prikupljanje vijesti.  Kao novitet koji  će donijeti Direktiva navela je i to što će autori i izvođači moći zahtijevati  dodatnu naknadu od distributera koji iskorištavaju njihova autorska  prava, kada je prvotno dogovorena naknada nerazmjerno niska u usporedbi s dobiti koju distributer ostvaruje. Što se novinara tiče, novitet je i  to da izdavači neće moći ni na koji način spriječiti autore da svoja djela  koriste naknadno, neovisno o izdavaču i publikaciji u kojoj su objavljeni,  osim u slučajevima isključive licence.
Da bi sve što je usvojeno Direktivom došlo u primjenu potrebno je  kreirati radnu skupinu za donošenje novog Zakona o autorskim i srodnim pravima, organizirati sastanke za pregovore izdavača/kreativaca i  platformi oko uvjeta licenciranja i naknada, te pregovore između novinara i izdavača o raspodjeli naknada.

Prenošenje fotografija bez pitanja  autora nije legalno
Prijedlog Direktive donosi i novitete vezane uz prenošenje sadržaja s društvenih  mreža. Tako fotografije primjerice s Twitewra, Facebooka ili Instagrama nije dozvoljeno prenositi  bez izravno reguliranih prava s vlasnikom autorskog prava. No postoje  situacije kad je to dozvoljeno.  Prema praksi Europskog suda moguće je takve sadržaje koristiti,  a to je kad je onaj tko koristi te sadržaje siguran da su oni legalno objavljeni na platformama s kojih ih skidaju. Legalnost ovisi i o tome jesu li određeni  sadržaji označeni kao javno dostupni svima, te je li netko tko je neki sadržaj prenio  to provjerio prije nego je to učinio. Ovo pitanje nije do kraja definirano, pa je za  predstavnike medija uputno da u svakom slučaju zatraže dopuštenje jer samo potpisivanje izvora nije dovoljno.