Izvanredni izbori u Grčkoj

U Grčkoj su u nedjelju ujutro počeli izvanredni izbori obilježeni teškom  gospodarskom i društvenom krizom u zemlji i najneizvjesnijim ishodom u proteklih nekoliko desetljaća.
Za ukupno 32 stranke, među kojima su najjače konzervativna Nova Demokracija i socijalistički PASOK, glasovalo je oko 9,8 milijuna registriranih glasača od kojih oko 25 posto, po anketama, ni uoči samih izbora nisu znali za koga će glasati. Analitičari smatraju da bi odaziv glasača mogao biti  najmanji u povijesti demokratskih izbora u Grčkoj.
Po rezultatima posljednjih anketa, objavljenih prije izborne tišine, PASOK i Nova Demokracija izgubile su potporu glasača od prošlih izbora 2009. i ona je pala na najnižu razinu u povijesti. Najveći broj glasova trebala bi dobiti Nova Demokracija Antonisa Samarasa, ali znatno manje od 151 zastupničkog mandata koliko je potrebno za formiranje vlade. U parlamentu ima ukupno 300 zastupničkih mjesta. Očekuje se da će Nova Demokracija osvojiti više od 25,5 posto glasova.
PASOK Evangelosa Venizelosa, koji je na prošlim izborima odnio uvjerljivu pobjedu, sada bi po anketama trebao osvojiti između 14,5 i 19 posto glasova.
Grčka, koja u potpunosti ovisi o kreditima EU-a i MMF-a, sljedećeg mjeseca mora uvesti još oštrije mjere štednje, ako želi da se nastavi priliv financijske pomoći i spriječi moguće isključenje iz eurozone. Nakon dvije godine krize i dva paketa međunarodne pomoći zemlji da bi izbegla bankrot, Europska unija s velikom pozornošću prati ishode ovih izbora strahujući od političke paralize i preispitivanja mjera poduzetih da se Grčka zadrži u eurozoni.
S obzirom na gnjev građana i njihovu razočaranost u glavne političke favorite, Novu Demokraciju i PASOK koji su se u Grčkoj smjenjivali na vlasti u proteklih gotovo 40 godina, ankete predviđaju da bi čak 10 stranka moglo prijeći prag od 3 posto za ulazak u parlament. Među njima je i ekstremno desna stranka Zlatna zora koja popularnost gradi na obećanjima o beskompromisnoj borbi protiv ilegalnih imigranata i kriminala.