Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Kulturni turizam “došao kući”

19.05.2011. 22:00
Kulturni turizam “došao kući”


Znalcima nije trebalo ponavljati ono temeljno – kulturni turizam ne ovisi toliko o moru i suncu, traje – cijelu godinu


Hrvatska  turistička zajednica i turističke zajednice Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s  Dubrovačko-neretvanskom  županijom i Gradom Dubrovnikom organizirali su  jučer “Dan kulturnog turizma”, što se “poklopilo” s obilježavanjem 300. godišnjice  rođenja Ruđera Boškovića i  prigodnom izložbom u godini  inače označenom Godinom  kulturnog turizma.
Središnji događaj bio je  stručni skup pod nazivom “Ispričajmo priču – Interpretacijom do doživljaja” s posebnim osvrtom na projekte razvoja i destinacijskog menadžmenta u kulturnom turizmu, a održan je u tvrđavi  Revelin.
Stereotipi o turizmu
O tome da je održavanjem  Dana kulturnog turizma  upravo u Dubrovniku ovaj  događaj  “došao kući” govorili  su mnogi, počevši od Andre  Vlahušića, gradonačelnika  Dubrovnika, Nikole Dobroslavića, župana Dubrovačko-neretvanske županije,  predstavnika Ministarstva turizma i Ministarstva kulture,  do dijela izlagača.
Uz domaće stručnjake,  skup su obilježila i predavanja inozemnih predavača.  Yoel Mansfeld iz Izraela izlagao je o održivom domaćinskom iskustvu, Chris Webster  iz Britanije o ključni paremetrima iskustva posjetitelja  i kako upravljanjem postići  optimalne rezultate, kako na  primjerima izložbi ili muzeja  tako i destinacija. Joško Belamarić u intepretiranju Dubrovnika i njegove povijesti  mnogima je približio tekstilnu i metalsku industriju, drvodjelstvo i graditeljstvo, odnosno povijest Dubrovnika  utemeljenu na teškom i tvrdom radu generacija, mudrosti ali i nemilosrdnosti u  služenju programiranim ciljevima kao i današnjim pitanjima, do onog što napraviti s  gradom u kojem je ostalo manje od tisuću domicilnih stanovnika, a i oni su većinom tu  jer su zaštićeni stanari pa ne  mogu drugačije.
Vjekoslav Vierda iz Dubrovnika poigrao se stereotipima – potrebe za boljim  gostima koji će više trošiti,  našem umišljaju o sebi – tko  ovo može platiti, do pitanja  odnosa potreba turizma i lokalnog stanovništva. Općenito, u prvom dijelu predavanja  dominiralo je pitanje odnosa i  potreba lokalnog stanovništva i razvoja kulturnog turizma.
Dobre priče čekaju  interpretaciju
U drugom dijelu izlaganja  sudionici su upoznati s nekim  briljantnim ispričanim  pričama u ovdašnjem turizmu  koji sljubljuju kulturu i tradiciju s turizmom, kao i nizom  primjera neiskorištenih priča.  Dragana Lucija Ratković  prepričala je prelijepu priču o  batani iz Rovinja kao i Ogulinu – zavičaju bajke, Nedjeljko Mikelić već čuvenu  priču o Rapskoj fijeri…  Uglavnom spoznato je koliko  je dobrih priča već ispričano a  koliko ih tek čeka interpretaciju. Znalcima nije trebalo  ponavljati ono temeljno –  kulturni turizam ne ovisi toliko o moru i suncu, traje –  cijelu godinu.
Nakon stručnog dijela za  sudionike je priređen raznovrsni program s predstavljanjem ovdašnjih turističkih  proizvoda, od gastronomije  do tematske ture “Ruđer  Bošković i barok u Dubrovniku” kao i gledanje neba teleskopima na Boškovićevoj  poljani. “Dani kulturnog turizma” uključivali su i besplatne stručne razglede kulturnih znamenitosti, predstave i koncerte, edukativna predavanja, besplatne ulaze u  muzeje, prigodne ponude suvenirskih proizvoda te razne  programe usmjerene ka  očuvanju i održavanju kulturnih resursa.
Bili su ovdje i predstavnici  TZ Zadarske županije, Ivo  Dunatov i Ina Sikirić, Ive  Eškinja iz TZ Biograda, dok  su neki predstavnici turističkih gradova koji bi imali što  kazati i naučiti, kako iz turističkog tako i sektora kulture ili kulturne politike –  izostali.


 SLAVNE PRIČE ZADARSKE ŽUPANIJE




Mirjana Kos iz Muzeja hrvatskog turizma iz Opatije nabacila je niz teza i ideja o neispričanim pričama diljem Lijepe naše, od povijesti turizma, vila rusika, preko dvoraca i mjesta hodočašća do začetaka turizma, najznačajnijih slavnih gostiju, nerealiziranih projekata, ponude povijesti turizma kao kulturnog turističkog proizvoda.
Nije mimoišla niti neke silne neispričane priče koje se tiču Zadarske županije poput Maškovića hana na Vrani – najzapadnijeg spomenika turskog carstva, kao i elemente neiskorištenog vjerskog turizma s procesijama Gospi od Sniga u Kukljici, Gospi od Tarca na Kornatima ili Gospi od Zečeva u Ninu.
Publika je saznala i za aktualni problem u Novalji oko vrhunskih arheoloških nalaza kojima prijeti zatrpavanje. Riječ je o mozaicima i ostacima apsidalnog luka. Mozaike navodno investitori i sredina namjeravaju zaštititi staklom, dok će apsidalni luk zatrpati.
– Treba učiniti obratno, jer mozaika i ljepših imamo, ali najveći apsidalni luk širine gotovo 13 metara vjerojatno svjedoči o najvećoj bazilici, najvjerojatnije trobrodnoj, na istočnoj obali Jadrana.


 ZAJEDNIČKI NASTUPI DALMATINSKIH TZ-a


Susret u Dubrovniku direktori TZ četiriju županija u Dalmaciji  iskoristili su za zbrajanje i procjenjivanje učinjenog kroz niz zajedničkih  nastupa na sajmovima, predstavljanjima, “road showovima” i drugim  oblicima privlačenja gostiju. U posljednjim godinama sve češće u nizu  mjesta i lokacija istupaju zajedno, snizujući cijenu i napore, pogotovo  otkako kopni zajedničko nacionalno istupanje na dijelu sajmova uslijed  promjene prioriteta. Uz mnoštvo realiziranog slijedi im predstavljanje u  Rimu u Galieriji Sordi kao i predstavljanje u Parizu nedaleko  Louvrea.