Znalcima nije trebalo ponavljati ono temeljno – kulturni turizam ne ovisi toliko o moru i suncu, traje – cijelu godinu
Hrvatska turistička zajednica i turističke zajednice Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Gradom Dubrovnikom organizirali su jučer “Dan kulturnog turizma”, što se “poklopilo” s obilježavanjem 300. godišnjice rođenja Ruđera Boškovića i prigodnom izložbom u godini inače označenom Godinom kulturnog turizma.
Središnji događaj bio je stručni skup pod nazivom “Ispričajmo priču – Interpretacijom do doživljaja” s posebnim osvrtom na projekte razvoja i destinacijskog menadžmenta u kulturnom turizmu, a održan je u tvrđavi Revelin.
Stereotipi o turizmu
O tome da je održavanjem Dana kulturnog turizma upravo u Dubrovniku ovaj događaj “došao kući” govorili su mnogi, počevši od Andre Vlahušića, gradonačelnika Dubrovnika, Nikole Dobroslavića, župana Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnika Ministarstva turizma i Ministarstva kulture, do dijela izlagača.
Uz domaće stručnjake, skup su obilježila i predavanja inozemnih predavača. Yoel Mansfeld iz Izraela izlagao je o održivom domaćinskom iskustvu, Chris Webster iz Britanije o ključni paremetrima iskustva posjetitelja i kako upravljanjem postići optimalne rezultate, kako na primjerima izložbi ili muzeja tako i destinacija. Joško Belamarić u intepretiranju Dubrovnika i njegove povijesti mnogima je približio tekstilnu i metalsku industriju, drvodjelstvo i graditeljstvo, odnosno povijest Dubrovnika utemeljenu na teškom i tvrdom radu generacija, mudrosti ali i nemilosrdnosti u služenju programiranim ciljevima kao i današnjim pitanjima, do onog što napraviti s gradom u kojem je ostalo manje od tisuću domicilnih stanovnika, a i oni su većinom tu jer su zaštićeni stanari pa ne mogu drugačije.
Vjekoslav Vierda iz Dubrovnika poigrao se stereotipima – potrebe za boljim gostima koji će više trošiti, našem umišljaju o sebi – tko ovo može platiti, do pitanja odnosa potreba turizma i lokalnog stanovništva. Općenito, u prvom dijelu predavanja dominiralo je pitanje odnosa i potreba lokalnog stanovništva i razvoja kulturnog turizma.
Dobre priče čekaju interpretaciju
U drugom dijelu izlaganja sudionici su upoznati s nekim briljantnim ispričanim pričama u ovdašnjem turizmu koji sljubljuju kulturu i tradiciju s turizmom, kao i nizom primjera neiskorištenih priča. Dragana Lucija Ratković prepričala je prelijepu priču o batani iz Rovinja kao i Ogulinu – zavičaju bajke, Nedjeljko Mikelić već čuvenu priču o Rapskoj fijeri… Uglavnom spoznato je koliko je dobrih priča već ispričano a koliko ih tek čeka interpretaciju. Znalcima nije trebalo ponavljati ono temeljno – kulturni turizam ne ovisi toliko o moru i suncu, traje – cijelu godinu.
Nakon stručnog dijela za sudionike je priređen raznovrsni program s predstavljanjem ovdašnjih turističkih proizvoda, od gastronomije do tematske ture “Ruđer Bošković i barok u Dubrovniku” kao i gledanje neba teleskopima na Boškovićevoj poljani. “Dani kulturnog turizma” uključivali su i besplatne stručne razglede kulturnih znamenitosti, predstave i koncerte, edukativna predavanja, besplatne ulaze u muzeje, prigodne ponude suvenirskih proizvoda te razne programe usmjerene ka očuvanju i održavanju kulturnih resursa.
Bili su ovdje i predstavnici TZ Zadarske županije, Ivo Dunatov i Ina Sikirić, Ive Eškinja iz TZ Biograda, dok su neki predstavnici turističkih gradova koji bi imali što kazati i naučiti, kako iz turističkog tako i sektora kulture ili kulturne politike – izostali.
SLAVNE PRIČE ZADARSKE ŽUPANIJE
Mirjana Kos iz Muzeja hrvatskog turizma iz Opatije nabacila je niz teza i ideja o neispričanim pričama diljem Lijepe naše, od povijesti turizma, vila rusika, preko dvoraca i mjesta hodočašća do začetaka turizma, najznačajnijih slavnih gostiju, nerealiziranih projekata, ponude povijesti turizma kao kulturnog turističkog proizvoda.
Nije mimoišla niti neke silne neispričane priče koje se tiču Zadarske županije poput Maškovića hana na Vrani – najzapadnijeg spomenika turskog carstva, kao i elemente neiskorištenog vjerskog turizma s procesijama Gospi od Sniga u Kukljici, Gospi od Tarca na Kornatima ili Gospi od Zečeva u Ninu.
Publika je saznala i za aktualni problem u Novalji oko vrhunskih arheoloških nalaza kojima prijeti zatrpavanje. Riječ je o mozaicima i ostacima apsidalnog luka. Mozaike navodno investitori i sredina namjeravaju zaštititi staklom, dok će apsidalni luk zatrpati.
– Treba učiniti obratno, jer mozaika i ljepših imamo, ali najveći apsidalni luk širine gotovo 13 metara vjerojatno svjedoči o najvećoj bazilici, najvjerojatnije trobrodnoj, na istočnoj obali Jadrana.
ZAJEDNIČKI NASTUPI DALMATINSKIH TZ-a
Susret u Dubrovniku direktori TZ četiriju županija u Dalmaciji iskoristili su za zbrajanje i procjenjivanje učinjenog kroz niz zajedničkih nastupa na sajmovima, predstavljanjima, “road showovima” i drugim oblicima privlačenja gostiju. U posljednjim godinama sve češće u nizu mjesta i lokacija istupaju zajedno, snizujući cijenu i napore, pogotovo otkako kopni zajedničko nacionalno istupanje na dijelu sajmova uslijed promjene prioriteta. Uz mnoštvo realiziranog slijedi im predstavljanje u Rimu u Galieriji Sordi kao i predstavljanje u Parizu nedaleko Louvrea.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Zadar
RADNO VRIJEME
Pogledajte kako rade trgovine na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
INFOteka turizma
SPOMENIK KULTURE
Sv. Nikola napokon sjaji novim sjajem
INFOteka turizma
SKRIVENI BISER PAŠMANA
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima
Zadar
KONCERT
Jet Set Band na Uskrsni ponedjeljak na Narodnom trgu
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE