KVARTART: Građani osvajaju vojarnu 2

I ove godine ponavlja se KvartArt, urbani festival na području vojarne Stjepana Radića na Voštarnici, koji je prošle godine privukao brojne udruge i građane te oživio taj, odavno derutan i napušten  prostor.
– KvartArt počinje 15. lipnja s temeljnim ciljem promocije promišljanja javnih prostora, revitalizacije zapuštenih urbanih prostora, promicanja urbane kulture i mladih te razvoja kreativnog sektora, ali i publike,  ukratko je pojasnio Šime Erlić, pročelnik UO za EU fondove, a ujedno i  jedan od pokretača KvartArta, glavne ciljeve ovog jedinstvenog urbanog  festivala koji je prošle godine okupio na desetke građanskih i civilnih  udruga koji su svojim raznovrsnim programima privukli velik broj  građana i ispunili do tada napuštenu vojarnu.
KvartArt ove godine nosi jednu novost, a to je da će se najvjerojatnije  realizirati dva projekta nastala u prošlogodišnjoj Gradionici Društva arhitekata. Riječ je o dva nagrađena projekta – ZeleNIŠE i ŽuTINEL, gdje bi  se manjim intervencijama u prostoru postigla vidljiva promjena.

Prošupljiti zelenilo uz crveni put
U projektu ŽuTINEL-a je navedeno kako bi se ponudila intervencija u  centru parkinga kojega bi transformirali u dnevni boravak i u kojem bi se  nalazio svojevrsni amfiteatar i dio za opuštanje i sjedenje, poput tinela  sa zelenilom, s mogućim komercijalnim i glazbenim sadržajima. Prostor  bi se mogao urediti uz jeftine materijale poput sjenila, paleta i boja, uz  participaciju samih građana.
U opisu projekta ZeleNIŠE su fokusirani na prostor menze, a u kojoj je  trenutno skate park gdje bi se interveniralo u niše, uz montažni kafić, crveni prolaz i palete. Ideja je prošupljiti zelenilo uz crveni put te pomoću  dobivenih niša stvoriti prostor za različite sadržaje. U projektu su uzeli  modul drvenih paleta, koje se slažu jedna na drugu, čime se dobiva prostor na kojem se može boraviti unutar zelenila. Stvoreni prostor u zelenilu vizualno komunicira sa prostorom unutar zgrade Menze preko velikih  prozorskih otvora.
– Cilj ovih radionica je bio da se nađu niskobudžetni načini na koje bi  se oplemenio taj prostor unutar vojarne. Imali smo mnogo birokratskih  problema, ali trudimo se realizirati ove intervencije u prostoru do početka festivala, najavio je Šime Erlić.
Istaknuo je kako je ovo važan iskorak ka revitalizaciji tog prostora.  Svjestan je da je to mali korak, ali dodaje kako je stvarno sustavno ulaganje u vojarnu puno zahtjevniji pothvat. Uređenjem Centra za mlade, dodao je, taj će prostor dobiti nove sadržaje i postat će novo mjesto gdje se  može ići i provoditi vrijeme na otvorenom.

Veliki interes
 – Centar za mlade neće poništiti djelovanje Nigdjezemske, koja i dalje  ostaje tamo gdje je. Naime, taj dio nije u našem vlasništvu i mi ne  možemo intervenirati u njega. Ja se nadam da će Nigdjezemci ostati tamo gdje jesu što duže jer se razvijaju i rade kroz cijelu godinu, oni su u  biti KvarArt koji traje cijelu godinu, zaključio je Erlić. Dodao je kako su  oni svojevrsni prirodni partneri te svojevrsni domaćini KvarArta jer su  tamo cijelo vrijeme i sudjeluju svojom kreativnošću.
 – Ove godine bilježimo povećanje interesa udruga koje žele sudjelovati  u KvarArtu, kao i veliku želju i entuzijazam za sudjelovanje. Želim naglasiti kako u organiziranju KvartArta Grad nije u prvom planu, već je to  projekt građana i udruga koje su osmislile program. Grad je više u ulozi  koodinatora koji usklađuje sve sudionike u festivalu, pojasnio je Erlić, vidno zadovoljan načinom na koji se razvija ovaj jedinstveni festival, a koji  je vratio život u ovaj dio Voštarnice. Istaknuo je dobru suradnju s  Društvom arhitekata Zadar, koje i ove godine sudjeluje te organizira novu Gradionicu čija će ovogodišnja tema biti uređenje javnih prostora na  Bilom brigu. Erlić je najavio i daljnju praksu uključivanja građana i šire  stručne zajednice u osmišljavanje javnih prostora, pa je tako ove godine  napravljena anketa o kvaliteti života na Bilom brigu.
– Ne postoji nitko tko može bolje artikulirati želje i namjene pojedinih  prostora od građana koji tamo žive, naravno uz struku, a to su arhitekti.  Mislim da je ovo dobar put i način za dobiti najadekvatnije rješenje za  neki prostor, zaključio je Erlić. Istaknuo je kako bi se ovakvim načinom  rada stvorile zone u kojima bi građani mogli boraviti i uživati u javnom  prostoru čime bi se povećala kvaliteta življenja.