Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

MARKO KUTLEŠA: “Radimo kao da je teška sezona gripe”

11.04.2020. 19:11


Doc. dr. sc. Marko Kutleša, pročelnik je Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu, voditelj tima koji se u aktualnoj epidemiji koronavirusa bori za život najteže oboljelih pacijenata. Trenutno ih je u Klinici na respiratoru 15, uglavnom su stariji od 60 godina, a najmlađi pacijent ima 32 godine. Potporu respiratora dosad je, prema riječima doc. dr. Kutleše, trebao samo jedan pacijent koji je bio potpuno zdrav, dok ostali teški bolesnici imaju problem s debljinom, a neki od njih i astmom. O ulozi koju respiratori, osnovna oprema za liječenje teških oblika COVID-19, imaju u spašavanju pacijenata, kaže:
– Respirator je potreban kad pluća ne mogu više dostaviti dovoljno kisika u krv jer su ispunjena tekućinom i upalom. Onda respirator to uspijeva. Kisik koji mi dišemo je možda 21 posto, a na respirator se može staviti 100 posto, dakle, dišete sam kisik. Može se i povećati tlakove tako da se pluća otvore, što čovjek ne može postići sam svojim disanjem koje radi na principu negativnog tlaka.


Biti strpljiv


Koliko bolesnika u prosjeku treba pomoć respiratora?
– Oko pet posto od ukupno oboljelih.




Koliko vaši pacijenti provedu na respiratoru?
– Najmanje 14 dana. S tim pacijentima treba biti strpljiv. Ako netko završi na aparatu za disanje, respiratoru, neće se brzo oporaviti. Često se čini da se pacijent može ekstubirati, ali treba biti vrlo oprezan, jer se pokazalo da je česta potreba za reintubacijom. Treba biti strpljiv, nikud se ne žuriti. Ako pacijent dobije visoku temperaturu i šok, ako mu padne tlak, definitivno treba razmišljati o tzv. citokinskoj oluji i dati terapiju u tom smjeru.


Citokinska oluja je pretjerana reakcija imunološkog sustava, u ovom slučaju na koronavirus. Može li se to stanje liječiti?
– Ima lijekova koji se mogu dati, a imamo i filtere koji se mogu staviti da se citokine izvadi iz krvi.


ECMO uređaj dosad ste koristili samo kod jednog pacijenta. Zapravo, rijetki oboljeli od koronavirusa dođu na taj uređaj. Jesu li to posebno teški slučajevi, ili je kriterij drugi?
– To su posebno teški slučajevi. Većina oboljelih se može pomoću respiratora dosta dobro oksigenirati. ECMO uređaje smo više koristili kod gripe koja je bila drukčija bolest, pluća su bila puno manje popustljiva, teško ih je bilo propuhivati.


Što znači da su pluća popustljiva?
– To bi značilo koliko su na neki način mekana, koliko se mogu gibati. U slučaju oboljelih od koronavirusa dosta su mekana, onda ih se može dosta dobro ventilirati respiratorom.


Potpora kisikom


Koliko je važno da se čovjek na vrijeme javi liječniku kad osjeti kratkoću daha? Je li rano liječenje važno za ishod?
– Ova bolest nije takva da će vam se stanje pogoršati u roku od nekoliko sati. To je bolest koja polako urušava. Kad osjetite da više kašljete, da teže dišete, javite se liječniku.


Koliko osoba koje se hospitaliziraju s takvim simptomima treba potporu disanja?
– Nekih 15 posto treba ih potporu kisikom, a oko pet posto i respiratorom. Važno je reći i da 80 posto ostalih ne treba ni jedno ni drugo.


Primjenjujete li lijekove na intenzivnoj skrbi, kakva im je uloga?
– Primjenjujemo. Antivirusni lijekovi, koji još nisu dokazane učinkovitosti, ali se pretpostavlja da bi mogli biti, trebaju se dati što ranije, u prvoj fazi bolesti. Kad pacijent već završi na respiratoru, ti su lijekovi puno manje efikasni, a čini se da tu velik dio problema radi upalni odgovor samog organizma. Mogu se dati i neki protuupalni lijekovi, a dajemo i ove, ali im je onda efikasnost bitno manja.


Jesu li pacijenti koji moraju na respirator uplašeni, imaju li bolove?
– Svi oni primaju lijekove protiv bolova i lijekove da budu sedirani dok im se pluća ne počnu oporavljati. Onda ih se počne buditi, i to polako, ne naglo. Kad se razbude i budu u kontaktu, objasni im se što je bilo. Naravno da su oni svi izbezumljeni, jer smo svi mi unutra odjeveni potpuno u skafandere. Oni se jadni probude i izgleda im kao da su ih izvanzemaljci oteli. Tako da je to sigurno njima veliki stres, ali pokušavamo im objasniti, umiriti ih.


Tada su već praktički spremni za skidanje s respiratora?
– Budimo ih kad su pluća spremna, kad se počnu oporavljati i kad se ide prema skidanju s respiratora. Sat-dva ranije, dok nisu dovoljno ojačali da se može izvaditi ta cjevčica.


Svi zdravi


Kako su liječnici i sestre na intenzivnoj, imate li pozitivnih?
– Kod nas na odjelu svi su zdravi. Najbitnije nam je da budemo kompletni, onda možemo sve to kvalitetno odraditi.


Jesu li ovih dana bitno opterećeniji u odnosu na, recimo, sezonu gripe?
– Pa, negdje kao u sezoni gripe prošle godine, dakle dosta opterećeni. Epidemija gripe prošle godine bila je teška. Imali smo u jednom trenutku 22 pacijenta na respiratoru, ukupno ih je lani bilo 50 na respiratoru. I osam ECMO uređaja radilo je u jednom danu. To je bila grda sezona, a ovo je na tragu toga. Ali s manje ECMO-a.


Koliko ste u Klinici imali preminulih od gripe lani?
– Ne znam točno, ali sigurno dvadesetak.


Hrvatska ima dosta nizak postotak teških oblika koronavirusa. Neka istraživanja govore o vezi cijepljenja protiv tuberkuloze i teških bolesnika s koronavirusom, a po njima to cjepivo ima moguću zaštitnu ulogu.
– Treba malo vremena da se to detaljnije prouči. Ima neke logike u tome, moguće da postoji nekakva korelacija, ali to treba tek vidjeti.