Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

MARUŠKA VIZEK: “Vlada treba djelovati brzo, recesija se može produbiti”

30.03.2020. 14:44


Kao što je osnovala Stožer za obranu protiv koronavirusa, Vlada bi trebala hitno utemeljiti i ekonomski "krizni stožer za obranu od koronarecesije", smatra dr. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Vizek je prošlog tjedna svojim programom predložila hrvatskim vlastima brzo djelovanje, kao i provođenje 16 mjera za pomoć gospodarstvu, kako bi se ublažile posljedice dramatičnog ekonomskog zastoja u zemlji.


Što vas je potaknulo na taj javni apel?
– Na osnovi popisa 63 mjere s kojima je izašla Vlada bilo je jasno da one ne adresiraju razmjere, dubinu i kompleksnost problema s kojim smo suočeni, a jednako tako iz njih nije bilo jasno kako će se te mjere provesti, odnosno kako će se one financirati. Nadalje, i mjere koje je u tom trenutku predlagala Vlada, kao i mjere koje su predlagali poduzetnici su parcijalne i ne vode računa o reperkusijama tih mjera na monetarni i fiskalni sustav, bankarski sektor i vanjsku likvidnost zemlje.
Smatrala sam stoga potrebnim da javnosti objasnim sam problem, zatim ciljeve mjera, kao i njihova ograničenja kako bi javnost razumjela da nas parcijalna rješenja, koja zadovoljavaju interese pojedinih interesnih skupina, neće nikud odvesti.


Osigurati likvidnost
Koje su nasušne potrebe hrvatskih poduzeća kako bi ona premostila, preživjela iznenadni slom gospodarstva, domaćeg i svjetskog?
– Ako ova kriza s koronavirusom potraje samo nekoliko mjeseci, gospodarstvu će prije svega trebati osigurati likvidnost. Međutim, ako kriza potraje dulje, onda će država morati generirati i agregatnu potražnju kako ne bi slabio potencijalni rast, odnosno sposobnost gospodarstva da proizvodi robe i usluge.
Za spašavanje gospodarstva treba golem novac. Vi ne predlažete drastično kresanje plaća u državnim i javnim službama, već ponajprije potrebu golemog zaduživanja države. Zašto?
– Ja predlažem kombinaciju financiranja: i izdanja domaćih i inozemnih obveznica, i korištenje svog raspoloživog novca iz EU-a, i stand-by aranžman MMF-a, i otkup državnih vrijednosnica od strane HNB-a, i smanjivanje plaća u javnom sektoru, i to najširoj mogućoj definiciji javnog sektora. Koji će na kraju izvor financiranja biti dominantan, ovisi o nizu faktora koji u ovom trenutku nisu poznati, ali bi svakako bilo dobro da smanjivanje plaća u javnom sektoru ne bude pretjerano drastično, jer će ono samo po sebi kreirati novi negativni udar na ekonomsku aktivnost.
 




Rizik monetizacije
Treba li Hrvatska narodna banka financirati manjak u državnom proračunu izravno, putem primarne emisije, ili neizravno, putem banaka?
– To opet ovisi o tome kako će se situacija s epidemijom razvijati i koliko će Vlada biti uspješna u pribavljanju financiranja iz drugih izvora. Ako se epidemija brzo privede kraju i ako Vlada bude uspješna u pribavljanju sredstava iz drugih izvora, moguće je da potreba za otkupom državnih obveznica HNB-a bude minimalna, pa da onda i neizravno financiranje bude dovoljno. Kao što sam navela u programu, monetizacija javnog duga (to jest državnih obveznica) rizična je mjera, jer ona može potencijalno destabilizirati tečaj, i to pogotovo u situaciji ako višak tako kreirane likvidnosti ne ode u one sektore gdje je ta likvidnost najviše potrebna.
Zašto je važno da država brzo djeluje i da ne oklijeva?
– Zato što se samo šok uslijed epidemije dogodio jako brzo i toliko je velik da ga tržišta sama od sebe ne mogu apsorbirati. Drugim riječima, postoji mogućnost ne samo da ekonomije iz recesije uđu u depresiju, nego još gore, da šok koji nas je pogodio trajno izbriše jedan dio potencijalnog BDP-a ako država ne reagira pravovremeno i s adekvatnim mjerama.


 


Potraje li epidemija, hrvatski turizam bi mogao i profitirati


Može li hrvatski turizam očekivati brzi oporavak od koronavirusa?
– To opet jako ovisi o tome kako će se razvijati situacija s epidemijom. Možda će zvučati paradoksalno, ali moguće je da što epidemija dulje potraje, to će se povećati vjerojatnost da će u dugom roku hrvatski turizam zbog svojih komparativnih prednosti od epidemije i profitirati. Naime, ako epidemija potraje dulje od pola godine, značajan dio aviokompanija će se suočiti s bankrotom, posebno niskobudžetne kompanije koje države neće spašavati i(li) nacionalizirati. U tom slučaju će cijena aviokarata porasti, pa će i putovanja u bliže destinacije automobilom ponovo postati atraktivnija, što pogoduje hrvatskom turizmu. Nadalje, ako epidemija potraje, porast će i tendencija da se na odmor ode negdje bliže domu, što hrvatskom turizmu opet odgovara. Treba, međutim, vidjeti kako će se situacija razvijati u sljedećih nekoliko mjeseci prije donošenja bilo kakvih nedvojbenih zaključaka.