MIGRANTI I PANIKA: “Lažne vijesti iskorištavaju postojeću krizu kako bi efekt emotivne manipulacije bio što veći”

Migranti silovali, opljačkali, provalili, na stotine tisuća migranata prelazi državne granice, napadaju lokalno stanovništvo, uvoze oružje, među migrantima su samo muškarci bez žena i djece… Ovo su samo neki od isječaka iz naslova lažnih vijesti koje su se u posljednje vrijeme proširile društvenim mrežama postavši tako glavni izvor zabluda i opće panike među Hrvatima. Zašto lažne vijesti? Zato jer je svaka vijest koja se o migrantima širila zadnjih dana na kraju razotkrivena kao netočna. No, efekt je postignut. Strah je usađen i većina ljudi im, bez da provjere izvor vijesti i njenu valjanost, bezglavo vjeruje i automatski upada u klopku ksenofobnog populizma.

Cilj informacijskog rata je u konačnici politički
Što se događa? Tko plasira te lažne vijesti i čemu zapravo služe?
Krešimir Krolo, sociolog na Sveučilištu u Zadru kazao nam je kako proizvodnja i širenje lažnih vijesti kao fenomen koji postoji već dugo vremena, no svoj puni potencijal i utjecaj proživljava upravo sada, u vremenu internetskih društvenih mreža i, općenito, komunikacijske arhitekture digitalnih sustava.
– Relativno neograničeni prostori slobode, ali bez adekvatnih regulacijskih i kontrolnih mehanizama, dobili su (ne)očekivanu dimenziju novih oblika manipulacije i dezinformiranja. Drugim riječima, postalo je iznimno lako kreirati vijest s dostupnim alatima za digitalnu obradu slike i zvuka, tekstualno je opremiti tako da apelira na najniže strasti i emocije, i onda je kroz mrežni sustav proširiti do korisnika bez da je informacija prethodno prošla detaljnu provjeru, navodi Krolo naglasivši kako lažne vijesti često nastoje iskoristiti neki oblik postojeće krize kako bi efekt emotivne manipulacije bio što veći. Primjer s emigrantima to zorno pokazuje, kaže Krolo, jer je praktički svaka vijest koja se o njima širila zadnjih dana na kraju razotkrivena kao netočna.
Krolo objašnjava da je cilj ovakvog informacijskog rata uvijek u konačnici politički.
– Manipuliranje strahom od nepoznatog i prizivanje ugroze identiteta pojačava potrebu kod publike da zaključe kako su radikalne, često militantne i isključive političke opcije i rješenja jedini i najbolji način suočavanja s (često nepostojećom) krizom, kazao je Krolo dodavši kako je dovoljno samo vidjeti tko nastoji politički kapitalizirati od tih dezinformacija. Tada se često može pronaći aktere koji, ako ne proizvode paranoju, onda je svjesno iskorištavaju radi afirmacije među svojim biračkim tijelom, objašnjava Krolo.
Zašto se automatski vjeruje lažnim vijestima?
Krolo je nabrojao nekoliko potencijalnih razloga zašto se automatski vjeruje lažnim vijestima. Prvo, tvrdi on, te vijesti često na prizemni način apeliraju na već postojeće predrasude i strahove. Umjesto informiranja i edukacije, svoju publiku još više guraju u neznanje što je jako dobra vijest za one koji će se na bilo koji način okoristiti od masovne histerije. Drugi razlog koji navodi je slaba rasprostranjenost medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, a treći je jedno trajno stanje anksioznosti i nesigurnosti koje proizvode različiti globalni procesi s porukom da ništa nije sigurno i da smo svi ugroženi ukoliko ne gledamo prvenstveno svoje interese.
– Stav da je hrvatsko društvo ugroženo od strane nekoliko stotina, tisuća nenaoružanih nesretnika koji nemaju ni političku, ni vojnu, ni financijsku moć iza sebe je iracionalno, smatra Krolo. Strah je, dodaje, tim više neosnovan s obzirom da rijetko tko od njih pokazuje interes da bi ostao u Hrvatskoj, a tek to bi trebalo Hrvatima zvoniti na uzbunu od svih drugih iskonstruiranih problema.
– Ako usporedimo tu vrstu "opasnosti" s iskustvom prijeđenog puta hrvatske države zadnja tri desetljeća – od otvorene vojne agresije, privatizacije, političke korupcije i nepotizma, nerazumnog bujanja birokratskog i administrativnog aparata, disfunkcionalnog pravosuđa do odljeva radne snage i svođenja gospodarskog razvoja na broj sunčanih dana u godini, dolazimo do realnih strahova koji bi uistinu trebali brinuti hrvatsko stanovništvo, objasnio je Krolo dodavši kako nije rješenje niti romantizacija ovih izazova jer problema ima i bit će ih. Krolo smatra da način na koji odgovaramo na ove izazove govori koliko smo zapravo sami sebi potencijalna opasnost jer nismo izgradili institucije preko kojih smo u stanju razumno upravljati u razdobljima krize.

Payam Akhavan: Ulijevanjem straha i mržnje do lakše manipulacije
Nedavno predavanje kanadskog profesora i migranta Payama Akhavana "Multikulturalnost u doba promjena", jednim je dijelom bilo posvećeno upravo “proizvodnji” ratova, mržnje i lažnih vijesti. I on je, poput Krole, pokušao objasniti kako je riječ o manipulaciji ljudima upravo putem emocija.
– Svijet sve više postaje jedno globalno selo, a za političke vođe i ekstremiste vrlo je izazovno u toj situaciji koristiti mržnju kako bi uvjerili ljude da se osjećaju ugodno dajući im lažni osjećaj sigurnosti. Ulijevajući strah i mržnju u ljude oni mogu najlakše manipulirati ljudima, kazao je dodavši kako je kanadsko iskustvo pokazalo kolika je moć različitosti.

Žodan: Nema zabilježenih incidenata u kojima su sudjelovali migranti
Glasnogovornik PU zadarske, Elis Žodan, potvrdio nam je da je strah spram migranata neosnovan, pogotovo što se tiče Zadarske županije.
– Zadarska policija od početka migrantskog vala nema zabilježenih incidenata u kojima su sudjelovali migranti, bilo kao sudionici prekršaja (osim ilegalnog prelaska granice ili ilegalnog boravka), bilo kao sudionici kaznenih djela (počinitelji ili oštećeni), kazao je Žodan. Zbog niza objektivnih okolnosti poput samog geografskog smještaja PU zadarske koja je izvan glavnih migrantskih ruta, konfiguracije državne granice s BiH čiju trećinu čini tok rijeke Une, a ostatak prilično neprohodne planine, Žodan objašnjava kako je zadarsko područje uglavnom pošteđeno većeg priljeva migranata.
– Ovome svakako treba dodati i vrlo dobru pokrivenost granice patrolama granične policije i našu suradnju s policijom susjedne BiH, dodao je.
Od događaja s migrantima Žodan je kazao kako su uglavnom bilježili zatjecanja krijumčara u pokušaju prolaza preko našeg područja i prevoženja migranata dalje prema zapadu, a koji su granicu prešli preko granične crte na drugim područjima. U ovakvim događajima krijumčari, kao dio organiziranih zločinačkih skupina, kazneno se procesuiraju, a migranti se tretiraju kao žrtve krijumčarenja ljudima, dodao je zaključivši kako migrantska kriza ne utječe na stanje sigurnosti na zadarskom području, posebno u svjetlu još jedne uspješne turističke sezone koja je protekla mirno, bez ikakvih incidenata vezanih za migrante.