Mons. Ivan Mustać: Papin posjet obilježio je moj život

Mons. Ivan Mustać, po svom izuzetno predanom svećeničkom, pastoralnom radu zaslužni i značajni, poznati i među pukom omiljeni svećenik Zadarske nadbiskupije, preminuo je u ponedjeljak, 21. siječnja 2019. godine u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, uslijed bolesti srca. Umro je u 65. godini života i 40. godini svećeništva.

Kao generalni vikar Zadarske nadbiskupije od 2001. do 2010. godine bio je bliski suradnik blagopokojnog zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe i predsjednik Organizacijskog odbora za doček sv. pape Ivana Pavla II. u Zadru 2003. godine. Mons. Mustać koordinirao je i operativno bio nositelj svakog organizacijskog aspekta u dočeku pape Wojtyle, kojega je i osobno u svom životu neizmjerno volio, poštovao i njegove pastoralno-evangelizacijske smjernice slijedio. Za desetu obljetnicu papinog posjeta Zadru 2013. godine mons. Mustać je u razgovoru za Zadarski list opisao najvažnije trenutke u pripremi i realizaciji ovog najvećeg događaja u povijesti Zadra.

– Čuli smo razne dojmove o posjetu pape Ivana Pavla II. Zadru. Između ostalog, u Vatikanu su komentirali da je taj posjet i ambijent koji je stvoren pokazao svima kako se može organizirati relativno kratak papin boravak u jednom gradu, i to bez euharistijskog slavlja. Kasnije su nas na mnogim susretima, koji su bili i na svjetskoj razini, prepoznavali po tome da smo imali jedinstven susret s Papom. Svakako, posjet pape Ivana Pavla II. obilježilo je život nadbiskupije, ali i moj život. Papa u Zadru je nešto neponovljivo, govorio je mons. Mustać. Malo je poznato koliko je trebalo napora i molitvi puka i klera da Papa uopće dođe u Zadar.

– Samo je izuzetno zalaganje našeg blagopokojnog nadbiskupa Ivana Prenđe utjecalo da Papa dođe u Zadar. Naime, kada je potvrđeno da Ivan Pavao II. dolazi u Hrvatsku, znalo se da će sigurno ići u Dubrovnik, gdje je trebao proglasiti blaženom Mariju Propetog Isusa Petković. Znalo se i da će u tom razdoblju biti smješten u Rijeci i da će tamo imati euharistiju. Brzo je potvrđen i odlazak u Đakovo, a mi u Zadru smo dugo živjeli u neizvjesnosti, pričao nam je Mustać.

Jedinstveni prostor

Prvotno je tako bilo planirano da Papa dođe u Zadar 6. lipnja, po povratku iz Dubrovnika.

– Mons. Prenđa je imao veliku želju da Papa samo nogom stupi na teritorij naše nadbiskupije. U toj varijanti i prostor Zračne luke Zadar u Zemuniku spominjao se kao lokacija za susret s vjernicima. Mi smo od početka nudili i opciju sa ŠC-om Višnjik, kao i s Forumom, gdje je na kraju i održan susret s Papom. Dugo smo živjeli u uvjerenju da razgovaramo o lokaciji koja bi bila aktualna za 6. lipnja, iako je naša želja bila da Papa u Zadar dođe upravo u ponedjeljak, 9. lipnja, rekao je tada.

Konačno, odluku o tome hoće li, i kada, doći u Zadar, donio je sam Ivan Pavao II.

– Papa je odlučio da će u Hrvatskoj ostati dan duže i da će u Zadar doći 9. lipnja, na Duhovski ponedjeljak, na blagdan Marije Majke Crkve. Osim toga, odlučio je da se iz Zadra neće vraćati u Rijeku, nego izravno sa Zemunika odletjeti za Rim. Kada smo to čuli bili smo oduševljeni i tada su počele još intenzivnije pripreme, posebno kada je odlučeno da će susret biti u središtu grada. To je sa Sv. Donatom, potom Episkopalnim kompleksom, zatim crkvom i samostanom svete Marije, kao i samim ambijentom Foruma jedinstveno mjesto. Dakako, susret u središtu grada tražio je dodatni organizacijski, kao i sigurnosni angažman, ali uz dobru suradnju s vlastima i policijom nije bilo nikakvih problema u otklanjanju svake potencijalne prepreke, naglašavao je.

Papa, mi te volimo

Papa je prije Zadra već imao susrete s vjernicima u Dubrovniku, Đakovu i Rijeci, gdje je služio svete mise.

– S obzirom na to da su nama susjedne metropolije, Riječka i Splitsko-makarska, svoje vjernike usmjeravale u Dubrovnik odnosno Rijeku, mnogo je bilo onih koji su bili uvjereni da će u Zadru biti slab odaziv. Međutim, mi smo radili animacije po našim župama, poticali smo vjernike da mole i poste za ovaj susret. Rezultat toga jest procjena policije da je taj dan na Poluotoku bilo 120 tisuća ljudi. Možemo sa sigurnošću reći da je na susretu s Papom bilo najmanje sto tisuća ljudi, što je za jednu malu biskupiju, kao što je Zadarska, velika stvar, ponosno je kazao mons. Mustać.

Atmosferu na susretu obilježilo je klicanje mnoštva vjernika. Poklici »Papa mi te volimo« ili »ostani s nama« i danas odzvanjaju u srcima Zadrana.

– Želja nam je bila da mjesta koja su najbliža bini imaju naši vjernici, odnosno oni koji sudjeluju na euharistijskim slavljima u svojim župama. Tako smo na misama četiri tjedna prije Papinog dolaska podijelili 40 tisuća tzv. najboljih ulaznica. Veliki doprinos dali su i članovi crkvenih pokreta i zajednica koji su bili vrlo blizu bine. Pritom mi je koristilo iskustvo koje sam imao s brojnih svjetskih susreta s Papom. Na tim je susretima uvijek bilo puno pjesme, zastava, transparenata, svega onoga što smo imali i u Zadru. Ukratko, svi smo mogli osjetiti prisutnost Duha Svetoga, objasnio je naš sugovornik.

Već 2014. Ivan Pavao II. je proglašen svetim, a na tom je događaju bio i mons. Mustać.

– Mnogo je obitelji koje su nam se javljale da su nakon susreta s Papom dobile djecu, i to nakon što godinama nisu imali djece. Vjerujem da je i to plod molitve i zagovora našeg Pape, naglasio je mons. Mustać.

ORGANIZACIJA

U organizaciji Papinog dolaska u Zadar sudjelovalo je na stotine svećenika i laika iz cijele Zadarske nadbiskupije.

Organizacijski odbor

Predsjednik mons. Ivan Mustać (generalni vikar Zadarske nadbiskupije), potpredsjednici mons. Pavao Kero (biskupijski vikar za kulturu i umjetnost), Ivo Grbić (zamjenik župana Zadarske županije), Ana Lovrin (zamjenica gradonačelnika Grada Zadra) i tajnici don Stanko Grubić, Mišela Grmić i Ines Grbić.

Koordinacijski odbor

Mons. Ivan Prenđa (zadarski nadbiskup), Šime Prtenjača (župan Zadarske županije), Božidar Kalmeta (gradonačelnik Zadra), Ivan Katalinić (načelnik Policijske uprave zadarske).

Pododbori

Liturgijski – o. Jozo Milanović (voditelj), fra Bernardin Škunca, don Mario Soljačić, don Tomislav Sikirić, don Zdenko Milić, fra Ante Badurina, Livio Marijan, Žan Morović, Branimir Buturić i HILP Zadar.

Pastoralni – mons. Šime Perić (voditelj), don Gašpar Dodić, fra Andrija Bilokapić, don Joso Kokić, don Anđelko Buljat, don Srećko Frka Petešić i don Igor Ikić.

Tehnički – don Ivica Jurišić (voditelj), mons. Milivoj Bolobanić, don Emil Bilaver, fra Josip Peranić, don Boris Pedić, Ivan Tadić, Edo Bilaver, Marija Pavlović, Stanko Zrilić, Mate Bilaver, Nediljko Pavlović, Darko Petković, Miljenko Rakvin.

Protokolarni – don Mario Sikirić (voditelj), don Zdravko Katuša, don Marinko Duvnjak, don Marino Ninčević, Žan Morović, Mirjana Sačić i Slobodan Vrdoljak.

Tiskovni – don Nedjeljko Zubović (voditelj), don Šimun Šindija, Ines Grbić, Drago Čulina, Toni Pajkin, Marija Ćurko, Boris Artić, Anita Gržan Martinović, Sandra Poljak Jurinčić.

Medicinsko sanitetski – Josip Kraljić (voditelj), Emil Puhalović, Zvonimir Vrančić i s. Melhiora Biošić.

Volonterski – don Zdenko Dundović (voditelj), fra Ivo Martinović, don Mladen Kačan i don Niko Šošić.

Financijski – don Srećko Petrov ml. (voditelj), don Šime Kevrić, Bibiana Baričević i Grozdana Perić.

Prometno-sigurnosni – Ivan Gambiraža (voditelj), don Pavao Zubčić, don Jozo Kaić, Petar Vedrić, John Matak, Maksimilijan Surić, Katica Pupić Bakrač i Dragan Segarić.

Jedinstvena pozornica po projektu Nikole Bašića

Mnogo je detalja bilo vezanih za uređenje prostora na kojem je blaženi Papa predvodio Molitvu srednjeg časa.
– Ponosni smo na zbor koji je imao 1.300 članova, a poseban ugođaj dala je pozornica izrađena po projektu Nikole Bašića, do kojeg smo došli na preporuku Nives Kozulić. Bašić je imao sjajnu ideju s pozornicom izrađenom od vijenaca spletenih od autohtonog bilja. Umjesto nadstrešnice imali smo latinsko idro, ispred je bila Višeslavova krstionica, pa slika Gospe od Zdravlja… Želja nam je bila donijeti na binu i škrinju sv. Šime, no zbog visokih temperatura od toga smo odustali.