MUFLONI SU POŽELJNI NA OTOCIMA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

– Ne ide nam na ruku što je proglašen nepoželjnom vrstom na otoku, bez obzira na to da muflon stoljećima (Korzika, Sardinija) obitava na otocima. Nadam se da će se nepravda učinjena lovcima i samoj divljači biti ispravljena od strane onih koji su takve odluke i donijeli, kaže Danijel Telesmanić Did. Zašto mu je najdraži odstrel muflona upravo na Dugom otoku?
Lovstvo Zadarskog kraja na daleko je poznato, prepuno poznatih začetnika i onih koji su cijeli svoj život proveli u lovstvu. Jedni od takvih provoditelja i štovatelja kulta lovstva su i obitelj Telesmanić, ponajprije pokojni Krste Telesmanić, koji je dobio mnoge nagrade za razvijanje lova i lovstva na ovim područjima.
Ispuštanje muflona i lov pernatih predatora
Da jabuka ne pada daleko od stabla uvjerili smo se i na primjeru Danijela Telesmanića, našeg današnjeg sugovornika, zvanog Did, sina pokojnog Krste koji je preuzeo, popravio i do danas nastavio s razvijanjem lovstva Zadarskog kraja, gdje god stigne.
Osim u lovstvu nadaleko je poznat i kao ratni zapovjednik i osoba koja je cijeli svoj život posvetila napretku Lijepe naše u svakom segmentu. Lovački ispit položio je davne 1961. godine, dopredsjednik je streljačkog kluba “Lovac” i član u nekoliko društava u kojima lovi i krupnu i sitnu divljač. Kad smo kod divljači, po priči Danijela, u sjećanje mu se najviše usjeklo ispuštanje muflona i lov pernatih predatora.
– Pokojni moj otac imao je poseban način lova na pernate predatore pomoću sove ušare, što je potpuno razumljivo znajući da sova noću dobro vidi i stoga je lov i interesantniji. Mnoge nagrade je dobio za takav vid lova, čak je jednom na dar dobio i lovačku pušku kao doprinos za smanjenje predatora na specifičan način. Danas to nitko ne radi mada sam mišljenja da bi se prije riješili pernatih predatora u lovištima i tako doprinijeli kvalitetnijem razvoju lovišta. Kad smo kod razvoja lovišta, posebice otočnog, mogu reći da je moj pokojni otac donio i muflone 1978. godine s Brijuna na Dugi otok, tu prekrasnu sredozemnu i jedinu krupnu divljač koju posjedujemo na otočnom području Zadarske Županije – kazuje nam Did i nastavlja:
– Porijeklo europskih muflona je poznato (oblast prednje Azije), no dugo je bilo nepoznato kojim je putevima stigao u Europu (kontinentalnim i splavom). Za očuvati tu prekrasnu otočnu ljepoticu potrebno je dosta znanja i umijeća, a evo mi smo to i uspjeli – ponosno tvrdi Danijel.
Odstrel muflona na Dugom otoku
 – Ne ide nam na ruku to što je proglašen nepoželjnom vrstom na otoku, bez obzira na to da muflon stoljećima (Korzika, Sardinija) obitava na otocima. Nadam se, kaže popularni Did, da će se nepravda učinjena lovcima i samoj divljači biti ispravljena od strane onih koji su takve odluke i donijeli. Ja svake godine lovim muflone u doba kad se smiju loviti prema kalendaru i najdraži odstrel muflona mi je upravo na Dugom otoku te vam mogu reći da nema ljepšeg lova. Samo šuljanje, stapanje s prirodom, nadmudrivanje divljači odrasle u divljini postaje pravi izazov. Za vrijeme parenja mufloni se po cijeli dan kreću, isto kao i divokoze. Zapravo jure jedan za drugim. Tada više nisu toliko oprezni, može im se prišuljati. A kako je to isti teren kao i kod divokoze, golo kamenje i kamen koji je obrastao s gustim raslinjem, može im se približiti na nekih 100 do 150 m.
Tada se ocjenjuje starost grla i puca se ako je ocjena zadovoljavajuća. Isto vrijedi i kada nije parenje.
Muflon se lovi cijelu godinu, a muflonka i janje od 1. kolovoza do 31. prosinca prema kalendaru lovidbe, što je doista rano. Tada se lovi dočekom. Svaka škrapa na koju se krivo stane može biti ili ozljeda ili bijeg možda trofejne divljači. Vrlo je nepoželjno muflone uzgajati na područjima slobodne ispaše domaćih ovaca kada postoji mogućnost međusobnog parenja, time i gubljenja svojih genetskih osobitosti. No, mi tih problema nismo imali nikad, jer su i genetska svojstva, brojnost i omjer spolova zadovoljeni, stoga nemaju ni potrebe križanja – na kraju zaključi Danijel Telesmanić Did.

 ATRAKTIVNI I U LOVNOM TURIZMU

Iako su mufloni proglašeni neprijateljima na otocima, stjecajem zasigurno pogreške onih koji su donosili zakon, on je prema svim pokazateljima najatraktivnija divljač Sredozemlja. Lov na muflona zanimljiv je u otvorenim lovištima s makijom i kamenjarom, na mediteranskom prostoru. Odsrijelna pristojba je za trofejna grla razmjerno visoka. Iako je na tržištu cijena po nekima precijenjena, još uvijek je potražnja veća od ponude. Kapacitet nije iskorišten posebice na otocima, gdje je jedini limitirajući čimbenik eventualne štete na poljodjelskim kulturama i diskutabilne odredbe zakona o otocima. Za vrijeme kad otoci zimi spavaju, uz dobar marketing mogu se postići izvrsni rezultati u lovu na ovu atraktivnu lovnu divljač. Lovni turizam u svom programu treba sadržavati osim popunjenosti kapaciteta lovišta, dobrog vodiča i kvalitetnu divljač pri čemu se misli na zdravlje, kondiciju i težinu divljači, a to upravo na otocima trenutačno imamo. Svaki lovac želi steći što bolju trofeju, ako ih nema lov i lovne aktivnosti preseliti će u bolja i kvalitetnija lovišta.

 DIVLJAČ MALIH ZAHTJEVA

U 19. stoljeću mufloni, kao najatraktivnija divljač, su naseljeni u neka lovišta u Mađarskoj i Austriji, a početkom 20 st. otamo preneseni u neka druga Europska lovišta. Najbolje rezultate u uzgoju postizali su u Njemačkoj i tadašnjoj Čehoslovačkoj. U našem podneblju prisutan je na većini otoka. Muflon je prilagodljiva vrsta i u izboru staništa i glede hranidbenih potreba. Opstaje i na hranom siromašnim staništima kao i neproduktivnim šumskim tlima, gdje zasigurno druge vrste ne bi opstale, uz male potrebe za vodom. Visinske razlike do 1.000 metara ne predstavljaju mu nikakav problem, jednako živi i ponaša se na 50 ili 1000 metara. Procjena starosti muflonske divljači u prirodi može se odrediti na temelju promatranja zavojitosti luka roga, tj. dokle je rog s obzirom na starost zatvorio kružnicu svog rasta.Vodeći se tim, pojedini autori su napravili i sheme rasta roga s obzirom na broj godina starosti. No, takva procjena može samo poslužiti kao dodatno pomagalo pri određivanju starosti koje nije komplicirano uspiju li se pronaći prva dva prstena, jer su vrlo slični rogovima domaćeg ovna. Rogovi su šuplji i iz tog razloga ih nazivamo šupljorošcima, koji rastu cijeli život bez odbacivanja. U pravilu svaki prsten predstavlja manje-više i grubo rečeno godinu dana starosti, a razlog gusto nagomilanih prstenova na rogu je slabija ispaša i manje kalorična hrana u zimskom razdoblju.