NEDJELJOM IZ NINA Gaj Julije Kurtik Etor financirao je izgradnju južnog ninskog mosta

U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je tema o rimskim imenima.
U uvodnom dijelu navedeno je kako je onomastika ili proučavanje imena vrlo bitno za razumijevanje rimske civilizacije jer gotovo svaki natpis sadržava ime. Isto tako, zbog sustava imenovanja koji su koristili Rimljani, iz njih se može iščitati mnogo informacija o pojedincu ili zajednici.

Imenski obrazac rimskih građana
Iz Arheološkog muzeja Zadar pojasnili su kako su u najranija vremena Rimljani koristili samo jedno osobno ime te da je s rastom stanovništva, ubrzo dodan element obiteljskog imena, a od kraja 2. st. pr. Kr., navode kako se pojavljuje i nadimak kako bi se preciznije identificirao pojedinac.
Time se uspostavio imenski obrazac rimskih građana koji se sastojao od tri glavna dijela: praenomen (predime), nomen (obiteljsko ime) i cognomen (nadimak), dok su građanke nosile samo nomen i cognomen. Slobodni ljudi bez građanskog prava (peregrini) i robovi imali su jedno ime. Praenomen je bilo predime čiji broj je bio vrlo ograničen i u široj upotrebi bilo ih je svega par: Gaj, Mark, Lucije, Gnej, Kvint, Publije i Sekst. Nomen ili obiteljsko ime bilo je najvažniji element imenskog obrasca i označava pripadnost određenoj obitelji, osnovi rimskog društva. Postojalo ih je nekoliko tisuća, među poznatijima su Claudius, Fabius, Aurelius, Cornelius, Valerius i Flavius. Nomen je često slijedilo ime oca i rjeđe pripadnost plemenu koje je označavalo teritorijalnu i upravnu podjelu rimskih građana. Na kraju se navodio nadimak ili cognomen, koji je mogao nastati na različite načine: od značajki fizičkog izgleda (Rufus-crven, crvenokos), apstraktnih pojmova (Victorina-pobjednica), imena naroda (Sabinus-Sabinjani, narod iz srednje Italije) ili domorodačkih imena (Aetor, Ceuna).

Gaj Julije Kurtik Etor financirao je gradnju mosta
– Zanimljiva su imena oslobođenika, bivših robova koji su nakon stjecanja slobode preuzimali predime i obiteljsko ime bivšeg gospodara, a kao nadimak svoje robovsko ime, često grčkog podrijetla (npr. Callista-lijepa). Na primjeru natpisa izloženog u lapidariju odjela Muzeja ninskih starina, možemo prikazati elemente rimskog imena i zaokružiti današnju temu: spominje se Gaj Julije, sin Ceuna, upisan u pleme Sergija, Kurtik Etor, koji na pomalo osebujan način dva domorodačka imena navodi kao nadimke. Iz natpisa se može iščitati i da je Gaj Julije Kurtik Etor od svojih novaca financirao izgradnju mosta, čime je zasigurno dao značajan doprinos životu zajednice, navode iz Arheološkog muzeja Zadar, a u svom znanstvenom radu na temu postanka i razvoja ninskih mostova Boris Ilakovac naveo je kako je Gaj Julije Kurtik Etor mogao financirati izgradnju samo južnoga mosta jer je u to vrijeme, kako ističe i obrazlaže drugim dokazima, u Ninu samo i postojao taj jedan most, dok je drugi sagrađan nešto kasnije.