Foto: Arhiva ZL
Program predškole obavezan je godinu dana prije polaska u školu u dobi od 6 godina, za svu predškolsku djecu koja pohađaju vrtić. Za djecu koja ne pohađaju vrtić, predškola se organizira u popodnevnim satima. Iako obvezan, program predškole u Hrvatskoj ne računa se kao početak obveznoga obrazovanja u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja članica EU-a stoga će se novim konceptom predškole obavezno obrazovanje produljiti s 8 na 9 godina.
Dakle, ne uvodi se deveti razred, već se od pedagoške godine 2025./2026. produljuje predškola u vrtićima i diže satnica s dosadašnjih 250 na 700 sati. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, donijelo je odluku o donošenju nacionalnog kurikula predškole, nacrt koji je trenutno na javnom savjetovanju.
Ne nedostaje kadra
Iako je jedna od zamjerki ovoj odluci nedostatak kadra i prostornih kapaciteta, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra, Joso Nekić, objasnio je kako u Zadru imamo drugačiju situaciju nego u ostatku Hrvatske s obzirom na to da imamo Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja.
– U principu se ovom odlukom neće puno promijeniti, povećat će se satnica i obogatit će se kurikul. Ide se za time da se kurikul obogati i da se napravi prijelaz da se to računa kao prva godina školovanja. Predškolski program već imamo integriran u desetodnevnom vrtićkom programu. Kako se otvaraju mjesta za svu djecu u vrtiću, bit će sve manje programa koji se organiziraju popodne.
Moramo napomenuti, kako u Zadru gdje imamo Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja ne nedostaje kadra, čak imamo nezaposlene odgojitelje. Što se tiče prostora, znamo da su dobivena sredstva iz NPOO-a za četiri vrtića, te ćemo s tim kapacitetima zadovoljiti sve potrebe za mjestom u vrtiću. Izgradnjom i dogradnjom ovih vrtića u skoroj budućnosti, bit će mjesta za svako dijete kako bismo dobili odgovarajuće obrazovanje. Vidjet ćemo što će se dogoditi do 2025. godine, ali u svakom slučaju ono što se započne to se i dovrši. Ja očekujem da će cijeli naš obrazovni sustav doživjeti i druge promjene, jer kako se razvija cijelo društvo i principi poučavanja, tako će se mijenjati kurikul i cijeli obrazovni sustav, kazao je Nekić.
Edita Tošić, Predsjednica Udruge odgajatelja predškolske djece Maraške, istaknula je važnost prilagodbe kurikula djeci i njihovim potrebama.
– Težnja je bila da se ide prema devetogodišnjem školovanju, međutim, kurikulum treba urediti tako da bude usmjeren na dijete. Priprema za školu ne počinje programom predškole već dolaskom djeteta u odgojno-obrazovnu instituciju. Sve je to priprema djeteta za samostalnost i vještine koje treba steći za učenje u školi. Pri tome, treba paziti na individualne razlike jer nemaju sva djeca jednak početak i sposobnosti, istaknula je Tošić te dodala kako kurikulum mora biti integriran poštujući individualne razlike kod djece, emocionalnu zrelost i sposobnost da razviju vještine koje su im potrebne za učenje.
Dopustiti djeci istraživanje
– Ovaj koncept predškole je dobrodošao, s tim da treba djeci osigurati puno prilika za učenje. Možete imati i 800 sati, ali kurikulum, kao razvojna kategorija mora dopustiti djeci istraživanje, vlastite strategije učenja. Veliku ulogu u tome imaju odgojitelji predškolske djece i stručni suradnici kao i ravnatelji ustanova za rani i predškolski odgoj, kazala je Tošić.
– Pohađanje vrtića je dječje pravo o kojem odrasli moraju intenzivno razmišljati i biti odgovorni, a pravo na vrtić imaju sva djeca bez obzira imaju li njihovi roditelji dvoje, troje ili više djece. Svi bi trebali imati polazište koje je jednako, a to je čak u Zadru dosta dobro realizirano. Nemamo puno neupisane djece. Europska unija je postavila svoje zahtjeve, do 2029. godine treba puno toga riješiti, zadovoljiti neke standarde i upisati 95% djece u vrtić.
Hrvatska ima jako napredan predškolski odgoj i obrazovane odgojitelje, ali kao i u svim sustavima, uvijek ima nešto što ne štima. Što se tiče kadra, u Zadru je situacija relativno stabilna koju ponegdje remeti novi Zakon o radu koji je izašao, a to je da su odgojitelji koji rade na određeno vrijeme predugo tako zaposleni. Ove godine, na sreću primljeno je jako puno odgojitelja u dva gradska vrtića.
Predškolstvo u Zadru je riješeno i s privatnim vrtićima koji su sufinancirani od Grada. U svakom slučaju, situacija u Zadru je bolja nego u drugim gradovima u Hrvatskoj, kazala je Tošić te ipak naglasila kako bi u Zadru trebalo raditi na otvaranju novih vrtića, a u nekim postojećim trebalo bi urediti vanjske prostore tako da budu potpuno prilagođeni djeci.
Školifikacija sustava
– Standard u privatnim i vrtićima kojima je osnivač lokalna zajednica trebao bi podrazumijevati podjednake uvjete kada je u pitanju stručni kadar, stručne službe. Treba razumjeti da se standardi razlikuju od sredine do sredine i da nisu jednaki ni po pitanju stručnog kadra, ni po uvjetima u kojima odrastaju djeca, napomenula je Tošić.
Ida Somolanji Tokić, koja predaje na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, od početka svoje karijere istražuje područje rane i predškolske pedagogije, a koja je doktorirala na temi prijelaza iz dječjeg vrtića u osnovnu školu, kazala nam je kako pitanje uvođenja predškole kao obveznog dijela odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj nije novo. Kako kaže, nije nov niti problem nedostatnog broja odgojitelja i stručnih suradnika, nedostatnih prostornih i materijalnih kapaciteta za svu djecu te nezadovoljavajućih uvjeta rada.
– Moramo biti svjesni da uvođenjem predškole u trajanju od 700 sati nismo ništa bliže rješavanju navedenih problema o kojima značajno ovisi i sama realizacija kurikula predškole. Međutim, čak i uz riješene navedene probleme nedostatka odgojitelja i osnovne infrastrukture, niti to ne rješava svojevrsni pritisak kojem smo intenzivno izloženi zadnjih desetak godina, a riječ je akademizaciji ili takozvanoj školifikaciji sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Forsiranje akademskih znanja, vještina i sposobnosti naspram podržavanja cjelovitog razvoja djeteta dovodi do takozvanih high stake procjena i vrednovanja koje posljedično dovode do reduciranja djetetovih prilika za razvoj i učenje, naglasila je Somolanji Tokić te dodala kako je akademizacija, pojednostavljeno rečeno, uvođenje takve prakse u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koja određuje sadržaje poučavanja, načine vrednovanja usvojenosti takvih sadržaja i neizostavno – pobrojane ishode.
Skraćivanje djetinjstva
– Dok god dijete zadovoljava sve ove elemente, sve je dobro. U suprotnom riječ je o deficitu koji se mora popraviti. Što je tu problematično? Ovakva praksa akademizacije sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno sadržaji, ishodi i vrednovanje, dovodi do negiranja i skraćivanja razdoblja djetinjstva, do negiranja vrijednosti dječje igre, dječjeg istraživanja i aktivnog učenja te negiranja kritičkog i autonomnog promišljanja, istaknula je Somolanji Tokić te dodala kako je mnogima koji se ne bave ranom i predškolskom pedagogijom prethodna rečenica možda nova informacija, ali zato je i važno javno o tome progovarati.
– Ne smijemo dopustiti da se samo deklarativno zalažemo za određene vrijednosti i načela, a kod realizacije, odnosno kreiranja dokumenata činimo potpuno suprotno. Primjer toga je naša ideja stvarati tolerantno, inkluzivno i kreativno društvo znanja i kritičkih mislioca (korištene su sve ‘ključne’ riječi), ali smo se u realizaciji odlučili za takvu praksu koja rezultira suprotnim vrijednostima – od najranije dobi potičemo dijete da bude uvijek izvrsno, kompetitivno, konkurentno, kompetentno, korak ispred drugih ili ukratko – uvijek optimalno, upozorila je Somolanji Tokić te istaknula kako je upravo to u podlozi akademizacije čega mnogi, nažalost, uopće nisu svjesni.
– Republika Hrvatska i hrvatski rani i predškolski odgoj i obrazovanje nisu prvi koji su se našli u ovakvoj situaciji. Nažalost, mnoge zemlje Europe i svijeta prošle su ili prolaze ovakav put i sigurno su nam do danas pomalo i zavidjeli. Naime, dugi niz godina odolijevali smo ovakvim pritiscima obrazovne politike. Nadam se da ćemo ustrajati u tome, zaključila je Somolanji Tokić.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
legendarni veslač