Problem besplatnog studiranja ostao neriješen

Dani sociologije koje organizira klub studenata Antifjaka završili su jučer projekcijom kratkih filmova „Malo aktivističke priče” (razni autori) i „Susret” (I. Bezinović). Jučerašnja tribina koja je tematizirala studentske pokrete privukla je veliki broj zainteresiranih.
Sudionici tribine Dean Duda, Hajrudin Hromadžić, Sven Marcelić, Andrea Milat i moderatorica Tereza Kaurinović iz Antifjake prisutnima su ukazali i pokušali dati odgovor na medijsku izoliranost vezanu za studentsku blokadu hrvatskih sveučilišta i veleučilišta, koja se dogodila prošle godine. Duda, Hromadžić i Marcelić su se u svojim predavanjima dotaknuli medijskog ignoriranja, ali i prikazivanja studentske populacije kao, kako kaže Marcelić, ekonomski jalove skupine.
– Ispočetka je studentska blokada punila naslovnice i bila spektakularna. Zatim se počela analizirati kroz kulumne. Ubrzo je nastao problem jer se novinari nisu snašli u situaciji kada studentski pokret nema vođu. A onda je počela diskreditacija studenata na način da se o njima pisalo da su paraziti, vječni studenti, skupina koja uživa razna prava. Zatim se nastojalo financijski prikazati kako su sredstava uložena u obrazovanje veća negoli je to bilo prije, da bi se stvorilo mišljenje javnosti da studenti tu nemaju više što tražiti. Također, takvim ignoriranjem studenti više ne mogu biti ravnopravan sugovornik, dolazi do isključivanja studenata iz ravnopravnog dijaloga, rekao je Marcelić, govoreći o studentskoj populaciji kao „kulturno nedorasloj”.
Andrea Milat, studentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vrlo je živopisno prepričala početak blokade, razgovore i pregovore s ministarstvom, upravom sveučilišta, komunikaciju s ostalim studentskim skupinama koje se bore za nekomercijalizaciju obrazovanja u svijetu. Milat se osvrnula na sve akcije koje su pokrenute – dvije blokade i četiri prosvjeda.
– Posljednjim prosvjedom postiglo se da se diplomski studiji ne plaćaju. Vlada je donijela odluku o upisu svih studenata u prvu godinu bez plaćanja, ali nitko nije spominjao diplomske studije. Naše akcije započelo su davno prije kada smo na poziv dekana saznali da će se ECTS bod plaćati 250 kuna, a 2.000 kuna po studentu za diplomski studij. Blokada je rezultat jednogodišnjeg rada. Sve je zapravo počelo s promjenama u visokom obrazovanju, bolonjskim procesom. Primorac, Fuchs i drugi su imali različite vizije „zemlje znanja”. Problem je prvostupništvo, jer sustav stvara visokoobrazovanu radnu snagu koja nije prepoznata na tržištu rada ili se prepoznaje kao niža stručna sprema pa su samim tim prvostupnici potplaćeni. Osnovni cilj bolonjskog procesa nije mobilnost, već stvaranje jeftine visokoobrazovane radne snage. Znanje se pretvara u robu, a znanje podređuje tržištu. Reforme obrazovanja u svijetu provode Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, mišljenja je studentica Milat, koja je za kraj dala usporedbu studiranja u Austriji, Sloveniji, Velikoj Britaniji i SAD-u. Prisutni su tako mogli čuti da studenti u V. Britaniji i SAD-u sa studija izlaze kao dužnici, a dug obično zna iznositi i do 200.000 dolara.
– Sustav kreditiranja studenata u Sloveniji je propao jer Slovenija daje dosta subvencija. Naš Zakon o sveučilištima je prepisan austrijski model visokog obrazovanja. Ovakav način plaćanja prema uspješnosti dovodi do polarizacije onih studenata koji moraju raditi, a zna se da takvi studenti obično i duže studiraju, rekla je Milat.