PROJEKT REVIVAL U bunkeru na Bokanjcu virtualna šetnja, na Vidikovcu prezentacijski centar

Grad Zadar i Sveučilište u Zadru dobili su ukupno 388.640 eura za projekt REVIVAL kojim se planiraju valorizirati i rekonstruirati bunkeri nastali za vrijeme talijanske vlasti u ovim područjima.
– Na području grada Zadra izvršit će se radovi na rekonstrukciji talijanskih vojnih fortifikacija – bunkera. Provest će se manji građevinski radovi i urediti unutrašnjost bunkera i pripadajućeg krajolika. Odabrat će se barem jedan bunker koji će biti rekonstruiran i prenamijenjen u multifunkcionalni, prezentacijski izložbeni prostor s prostorom za održavanje manjih događanja. Izravnu korist ovog projekta imalo bi nekoliko ciljanih skupina među kojima su edukativne ustanove, udruge civilnog društva, turisti i šira javnost, pojasnio nam je Ante Ćurković, pročelnik Upravnog odjela za EU projekte Grada Zadra, koji je partner u ovom projektu zajedno sa Sveučilištem u Zadru.

U funkciji turizma i kulture
Ćurković pojašnjava kako bunkeri u Zadru predstavljaju veliki dio povijesti grada, a ujedno čine i dodatak fortifikacijama koje potječu još iz antičkih vremena, srednjeg vijeka, renesanse, te prve polovine 20. stoljeća. Također, dodaje on, ovi su bunkeri značajni i zbog svoje velike uloge u obrani Zadra tijekom Domovinskog rata, dok u budućnosti njihov značaj i raznolikost mogu dovesti do razvoja nove turističke ponude.
– U brojnim talijanskim i hrvatskim gradovima i mjestima uključenim u projekt REVIVAL, postoje mnogi zapušteni prostori (npr. ljetni kampovi, škole, vojarne, vojne utvrde) te industrijski kompleksi koji imaju arhitektonsko i povijesno značenje i koji predstavljaju izvanredne primjere industrijske arheologije, racionalističke i modernističke arhitekture ili raznih vojnih utvrda i bunkera izgrađenih kroz 20 st. Sve navedeno je gotovo potpuno izgubljeno nasljeđe koje se danas treba ponovo otkriti, revitalizirati i ponovo upotrijebiti u funkciji turizma i kulture što će proširiti turističku ponudu gradova, govori Ćurković ističući kako je cilj projekta poboljšati sustav zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen razvoj.
– Projektom se nastoji budućim korisnicima i posjetiteljima, na siguran način, učiniti dostupnim trenutno zapuštene vojne objekte, podići svijest i pažnju lokalnih vlasti, kreatora javnih politika i potencijalnih investitora o problemu zanemarenosti ovog oblika baštine kao i na njihov ekonomski i kulturni potencijal te u konačnici promovirati novi tip turističke ponude koji bi mogao postati zajednički prekogranični brend i činiti novu turističku rutu koja bi obuhvaćala sva područja projektnih partnera (Forli, Campobasso, Cesenatico, Pesaro, Rijeka, Split i Zadar), rekao je Ćurković.

Rješavanje imovinskopravnih odnosa
Inače, Grad Zadar i Sveučilište u Zadru sudjeluju kao partneri na projektu REVIVAL koji je usmjeren na revitalizaciju i ponovnu upotrebu izgubljene baštine u jadranskom krajoliku.
Na pitanje u kojoj je trenutno fazi projekt, Ćurković navodi kako Grad Zadar trenutno rješava imovinskopravne odnose za rekonstrukciju bunkera koji se nalazi u Ulici Hrvatskog sabora, na dijelovima k.č. 7441, 7888/1, 7914, 7922, 7933 i 7936, a sve K.O. Bokanjac.
– Za navedeni bunker izrađen je Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja. Postoji veliki potencijal za revitalizaciju ovog bunkera, poglavito zbog toga što je vrlo dobro očuvan te postoji mogućnost jednostavnog pristupa i smještaja čak i vozila većeg kapaciteta putnika. Cijelo područje je zanimljivo i zbog vidikovca s kojeg se prostire prekrasan pogled na planinu Velebit, more i grad Zadar. Nakon što bude riješeno imovinskopravno pitanje, Grad Zadar kreće u izradu dokumentacije za nabavu usluge izrade idejnog rješenja za revitalizaciju navedenog bunkera, zaključio je Ćurković.

Ideja potekla sa Sveučilišta u Zadru
Inače, ideja je potekla sa Sveučilišta u Zadru te smo imali priliku o projektu razgovarati s Antonijom Mlikotom, jednom od članova projektnog tima.
– U našem dijelu projekta odlučili smo se za razdoblje talijanskih utvrda iz 2. svjetskog rata te koncentracijski logor na Molatu kao dio fašističke arhitekture koja je imala strašne posljedice na žitelje ovog dijela obale. Kako smo vidjeli da imamo najviše objekata, odlučili smo napraviti digitalnu bazu podataka koja je već gotova i koju bi uskoro trebali otvoriti za javnost. Pilikom ulaska u bazu korisnik će moći kliknuti na određeni bunker, vidjeti naziv, fotografiju i eventualni nacrt bunkera. Dakle, u bazi ćemo prezentirati sve objekte koje smo obradili tijekom istraživanja, a jedan objekt i to bunker na Bokanjcu smo odabrali te ćemo ga prezentirati virtualnom šetnjom s pogledom 360 stupnjeva, rekla nam je Antonija Mlikota dodavši kako je, s obzirom na količinu objekata, ovo tek početak projekta. Dodala je kako joj je drago da na projektu surađuju s Gradom jer smatra bitnim povezanost Sveučilišta i Grada.

Jurica Vučetić dvije godine obilazio teren
– U svemu ovome treba istaknuti Juricu Vučetića koji je prije početka projekta dvije godine obilazio teren oko Zadra i detektirao, opisivao i crtao bunkere te bi bez njega ovo bilo jako sporo. Čak smo i tijekom istraživanja našli neke nove bunkere za koje ni on nije znao da postoje. Naime, u okolici Zadra pronađeno je 250 bunkera i podzemnih utvrda od kojih je velik broj jako dobro očuvan, dodala je Mlikota. Istaknula je važnost osvještavanja ljudi o njihovom postojanju jer su dio naše povijesti, a tijekom Domovinskog rata koristili su ga i branitelji te imaju bitnu povijesnu važnost.
– Bunkeri su nastali u fašističko vrijeme te imaju negativan predznak, ali su imali jako važnu ulogu u obrani Zadra u Domovinskom ratu te imaju memorijalnu vrijednost. Također, još jedan aspekt o kojem smo vodili računa je i činjenica a ovi bunkeri graniče s musapstanskom šumom koja bi u nekoj budućnosti trebala biti uređena park šuma. S te strane dakle, kad građani i turisti budu šetali šetnicom uz bunkere imat će smjerokaze ili informativni pano na kojem ćemo pojasniti o čemu se radi, zaključila je Mlikota.
Za kraj je dodala kako će se projekt malo produžiti zbog COVID-a, a rad na projektu je bio otežan i u Italiji, kao i u Hrvatskoj te će se produžiti za par mjeseci.
 

Ukupna vrijednost projekta je 1,8 milijuna eura

Projekt je sufinanciran iz programa transnacionalne suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020 iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 1.825.035,00 eura, od čega je Grad Zadar dobio na raspolaganje 228.490,00 eura, dok Sveučilište u Zadru ima na raspolaganju 160.150,00 eura, što je ukupno za područje grada Zadra na raspolaganju 388.640,00 eura. Projekt je započeo 1. siječnja 2019. godine, te će trajati 30. mjeseci, do 30. lipnja 2021. godine.