Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

SVJETSKA KONFERENCIJA OMEP-a Nedi Grbin priznanje za Jelovnik s okusom i mirisom Mediterana

05.12.2018. 08:55
SVJETSKA  KONFERENCIJA  OMEP-a Nedi Grbin  priznanje za  Jelovnik s  okusom i  mirisom  Mediterana


U niz uspješnih Zadrana, dobitnika svjetskih priznanja,  upisala se i Neda Grbin, odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Radost. Ona je  dobila priznanje za projekt pod nazivom Jelovnik s okusom i mirisom  Mediterana koji je predstavila u Pragu, na svjetskoj konferenciji OMEP- a (Organisation Mondiale pour l’Education Prescolaire), međunarodne,  nevladine i neprofitne organizacije koja se bavi svim aspektima odgoja  i obrazovanja u ranom djetinjstvu. Ovogodišnja tema OMEP-ove konferencije bila je održivi razvoj, a upravo projekt koji već osam godina u  dječjem vrtiću Voštarnica provodi teta Neda, pomeo je konkurenciju iz  33 druge zemlje s nekoliko kontinenata. Stoga priznanje s kojim se vratila u rodni Zadar predstavlja veliki uspjeh  ne samo za nju samu, DV  Radost čija je zaposlenica, već i za grad Zadar i Hrvatsku koje je na  konferenciji predstavljala. 


Uče o prirodnim procesima
– Radi se o ekološkom, održivom projektu koji već godinama provodim u vrtiću Voštarnica gdje imamo naš mediteranski vrt. On je osnova  svega i u njemu danas zaista imamo svega. Djeca u tom vrtu uče o prirodnim procesima, ekološkom uzgoju, načinu pripreme komposta, estetskom uređenju i slično. Sve što uberemo u našem vrtu koristimo za  pripremu jela po tradicionalnim, gotovo zaboravljenim receptima, a organiziramo i prodajne akcije kada imamo višak proizvoda. Novac od  prodaje koristimo za kupnju igračaka ili za humanitarne svrhe, kroz što  djeca opet uče o ekonomiji, vrijednostima, a samim razmišljanjem o  prirodnim procesima potičemo ih na logičko promišljanje, pojašnjava  Grbin dodajući kako su prve sadnice koje su mališani zasadili u svoj  mediteranski vrt bile masline. Potom su došli badem, smokva, rogač,  dud pa i planika koja daje plod maginju. Ona im nije uspjela, no odgojiteljica Grbin ističe kako su i iz tog neuspjeha djeca nešto naučila o  prirodnom procesu. Kao važno napominje da u plodovima bilja iz vrta  ne uživaju uvijek ona djeca koja su sudjelovala u sadnji, iz prostog razloga što je, primjerice bademu, trebalo pet godina dok dade prve plodove.
– Iz toga su naučili kako za neke stvari treba vremena, a do takvog zaključka su došli sami dajući odgovore na pitanje zašto je to tako. U projekt su uključeni i roditelji koji nam pomažu kod pripreme jela nakon što  poberemo plodove ili kad pripremamo prodajne akcije. Osim autohtonih starinskih jela, izrađujemo i svoje marmelade, rogačevo brašno koje  koristimo za kolače. Djeca sama oslikavaju zatvarače teglica, čime se  razvija kreativnost.  Vrt nam služi i kod učenja o godišnjim dobima, a  imamo i svog vjesnika proljeća – badem koji cvjetanjem najavljuje njegov početak. Dakle, kroz naš eko-projekt zapravo odgajamo društveno  pozitivne i odgovorne osobe, ističe Grbin dodajući kako je u mediteranskom vrtu DV Voštarnica, osim spomenutih stabala, raste i ružmarin od  koje s maslinovim uljem pripremaju ljekoviti pripravak. Sastavni dio vrta  je i cvijeće, a ove su godine sadili i grahorice poput boba, jarog graha,  čičvarde te su posijali blitvu. 


Ekološki uzgojeni plodovi
– Naše bilje nije tretirano ničim pa djeca imaju priliku kušati ekološki  uzgojene plodove, koji za razliku od onih koje nam nude po trgovačkim  centrima, imaju i miris i okus, zaključuje Grbin te na kraju razgovora dodaje kako zahvalnost na uspješnoj realizaciji projekta s kojim je osvojila  svjetsko priznanje u konkurenciji između 34 zemlje svijeta  duguje i ravnateljici DV Radost Marijani Miočić, kao organizatorici predavanja na  kojima je sudjelovala Andrijana Višnjić Jevtić, predsjednica OMEP-a Hrvatska.
– Ravnateljica Miočić je od početka podržavala i pomagala mi u provedbi projekta, kao i moj tim iz DV Voštarnica bez kojih ne bi sama mogla sve to odraditi. Mojoj obitelji – suprugu Emilu, kćeri Josipi i sinu Šimi  sam zahvalna najprije što su me informatički opismenili, a potom i što  su mi pomogli u pripremi projekta za prezentaciju u Pragu, kazala je Grbin koja je predstavljanje projekta započela riječima. „Ja sam odgojiteljica Neda Grbin i dolazim iz Hrvatske, iz grada Zadra…“
Kako OMEP dijeli ukupno pet priznanja, osim naše Zadranke, kao jedine nagrađene Europljanke, priznanja su primili i predstavnici Koreje,  Čilea, Kolumbije i Novog Zelanda.




O OMEP-u
OMEP (Organisation Mondiale pour l’Education Prescolaire) je osnovana je 1948.  godine, a OMEP Hrvatska 19. svibnja 2011., nakon čega je  primljen u članstvo  Svjetske organizacije u srpnju 2011. na Svjetskoj skupštini OMEP- a u Hong Kongu.  Organizacija među ostalim brani i promiče prava djece na odgoj i obrazovanje u svijetu i podržava aktivnosti koje poboljšavaju dostupnost visoko kvalitetnog obrazovanja i skrbi za djecu. Kao ciljeve ističu borbu za prava djece u okviru Konvencije o  pravima djece Ujedinjenih naroda, podupire istraživanja koja mogu utjecati na uvjete u kojima djeca žive, razvijaju se,  uče i igraju, pomaže u svim akcijama koje doprinose poboljšanju obrazovanja u ranom djetinjstvu, a ujedno  je i nositelj projekata  koji doprinose razumijevanju među ljudima i miru u svijetu.


Svako dijete samo oslikalo staklenu  šalicu
U DV Voštarnica djeca u sklopu eko-projekta uče i stare igre, a za primjerice trlju  koriste plodove badema. Eko svijest su podigli na jednu višu razinu pa svako dijete  ima svoju staklenu šalicu  koju je samo oslikalo. Na taj način izbjegavaju plastične  čaše, a isto tako naučili su kako je za okoliš najgora jednokratna upotrebljiva ambalaža. To su naučili u svom mediteranskom vrtu gdje su u zemlju, osim plastike, položili i primjerice, koru jabuke ili krumpira. To su zatrpali i nakon šest mjeseci ponovno otkopali kako bi vidjeli što će se razgraditi, a što će ponovno naći tamo. Kao  zanimljivost odgojiteljica Neda Grbin ističe pripremu i konzumaciju brudeta od ljutike, začinske biljke koja je pomalo izlazi iz uporabe u kućanstvima.
– To tradicionalno jelo lako se priprema. Na maslinovom ulju se malo zaprži ljutika, nakon čega se doda voda i ubaci krompir. To jelo tako fino miriše, tako je slatko  da su ga sva djeca redom rado kušala, pojela i pitala kad ćemo ga ponovno spremati, istaknula je Grbin kojoj je to jelo pripremala njezina baka. U nizu starih i gotovo  zaboravljenih običaja ona je djecu iz svoje skupine naučila i što je pletar. Na njemu  vrtićanci, kao što su to u ovim krajevima činili težaci godinama unatrag, suše smokve iz svog vrta.