Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

USKRSNI OBIČAJI “Ljuske blagoslovljenih jaja bacaju se u vatru, na sam Uskrs oblači se najsvečanija odjeća”

11.04.2020. 19:18


Etnološki odjel Narodnog Muzeja Zadar i Pedagoška služba muzeja, ove godine zbog koronavirusa nisu organizirali, sada već tradicionalne radionice pletenja maslinovih grančica koje se inače, prema riječima više kustosice i voditeljice Etnološkog odjela, dr.sc. Jasenke Lulić – Štorić, već godinama održavaju nekoliko dana prije same Cvjetnice u prostoru Narodnog Muzeja Zadar.
 


Umivanje u cvjetnoj vodi
– Kroz dosadašnje radionice prošao je veliki broj sudionika od djece predškolske i školske dobi, ali i odraslih, koji su se rado odazivali pletenju maslinovih grančica, rekla je Lulić- Štorić, te izdvojila zanimljivost običaja dinarskog područja sjeverne Dalmacije gdje bi djevojke dan prije Cvjetnice prikupile proljetno cvijeće te ga kroz noć ostavile u vodi dok bi se na samu Cvjetnicu u toj vodi umile, kako bi imale ljepše lice.
Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, počinje s korizmom na Čistu srijedu, i kako objašnjava Lulić – Štorić to je vrijeme propitivanja i pokore u kojem se pokornički karakter tog razdoblja, najbolje vidi po izostanku plesa, pireva, skromnijoj odjeći, postu i nemrsu na određene dane, a koji su obično srijeda i petak, te se tjedan dana prije Uskrsa obilježava Cvjetnica koja ima poseban ritual na području sjeverne Dalmacije.
-Tjedan dana prije Uskrsa je Cvjetnica koja se naziva još i Cvitnicom, ali i Maslinskom nedjeljom kada se blagoslivljaju maslinove grančice, podsjetila je Lulić – Štorić, te je objasnila kako se u jadranskom području sjeverne Dalmacije od listića maslina pletu palme te se u crkvu na blagoslov uz obične grančice masline, nose i ove pletene.
Prema tradiciji i običajima, kako dalje objašnjava voditelja etnološkog odjela NMZ-a, blagoslovljena maslinova grančica bi se stavila iza svete slike, dok bi se prošlogodišnja grančica bacala u vatru jednako kao i ljuske blagoslovljenih jaja.
Pred sam Uskrs, kako podsjeća Lulić – Štorić, najvažniji je veliki tjedan, koji se zove i "vela šetemana", u kojem su osim Uskrsa koji spada u nedjelju, najvažniji Veliki četvrtak, te Veliki petak.
 


Na Veliku subotu bojaju se jaja, peku pogače
– Na Veliki četvrtak se zavezuju crkvena zvona koja se odvezuju tek na službi na Veliku subotu, rekla je Lulić – Štorić, te ispričala kako bi umjesto zvona na obred u crkvu čegrtaljkama i čvrčaljkama pozivala nekolicina mladića koji bi obilazili selo obično tri puta u danu.
– Veliki petak je dan duboke žalosti i tada se ništa ne bi smjelo raditi na zemlji jer je, kako objašnjava Lulić – Štorić, na taj dan Kristovo tijelo bilo u zemlji i to je dan velikog posta ili samo nemrsa, dok se u crkvi čuva Kristov grob te se klanja križu i održava procesija.
Na Veliku subotu, priprema se hrana, bojaju se jaja, te se peku pogače i male pogačice u obliku pletenica za djecu.
– Jaja su se nekada bojala u broću kako bi se dobila crvena boja, dok je bogato ukrašavanje jaja novija pojava, objasnila je Lulić – Štorić dodajući kako su Etnološki odjel i Pedagoška služba do pojave koronakrize, održavali radionice ukrašavanja jaja.
– I konačno, u nedjelju, slavi se najveći kršćanski blagdan Uskrs, te se prema običaju, tada na blagoslov u crkvu nose jaja, kapula, meso, vino i pogača, dok se po povratku iz crkve jede blagoslovljena hrana, te se ljuske blagoslovljenih jaja bacaju u vatru. Na sam Uskrs oblači se najsvečanija odjeća, te se ponovno počinje igrati kolo kod crkve na takozvanom koledišću ili igrišću, ispričala je Lulić – Štorić o uskrsnim običajima koji će ove godine izostati u svojoj punini zbog pandemije koronavirusa.