Zadarski župan od nove ministrice okoliša očekuje pozitivno rješenje

Očekuju se pozitivna rješenja Studije o utjecaju na okoliš kao i Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Tek kada se dobiju ta rješenja, moglo bi se govoriti o podnošenju zahtjeva za dobivanje lokacijske dozvole, koja je po prijašnjim planovima trebala biti zatražena upravo ovog mjeseca
U utorak je Ministarstvo financija potpisalo ugovore s gradovima Šibenikom i Rijekom te Istarskom županijom o zajmu vrijednom 23,18 milijuna eura kao dijelom potrebnih sredstava za izgradnju tri odlagališta komunalnog otpada. Riječ o prvom zajmu kojeg će Hrvatska dobiti iz europskih fondova ISPA i IPA, namijenjenih ovakvim projektima. Dakle, spomenutim ugovorom, odnosno zajmom će se financirati riječko odlagalište otpada Marišćina, istarsko Kaštijun i šibensko Bikarac.
Sve je to pohvalno i vrlo pozitivno, ali čim je vijest o potpisivanju navedenog ugovora objavljena, mnogi Zadrani su se pitali što je sa zadarskim budućim odlagalištem, odnosno Centrom za gospodarenje otpadom, koji je krenuo gotovo prvi u zemlji, a “gradi” se u Biljanima Donjim, moglo bi se kazati još od 2005. godine, kada je prihvaćena ta lokacija.
“Hladni tuš” iz Splita
Treba podsjetiti da se u međuvremenu mnogo toga dogodilo, da se izradilo niz potrebnih i skupih dokumenata, osnovana je posebna tvrtka za pripremu i izgradnju te buduće tvornice za preradu otpada, MBO (mehaničko-biološka) prerada i sve je više, manje teklo uredno do prošle godine. Naime, u veljači 2011. godine iz Splita je stigao “hladan tuš” i od tada se još nije ugrijao! Tada su Hrvatske vode, njihov Vodogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova u Splitu, uskratio Zadru suglasnost na Studiju o zaštiti okoliša za buduću tvornicu. Tamošnji su stručnjaci procijenili da lokacija buduće tvornice za preradu otpada kod Biljana ne odgovara zahtjevima posebnoga pravilnika, “jer je smještena u tzv. treću zonu sanitarne zaštite voda, pa tako može ugroziti izvor “Oko” udaljen desetak kilometara! Dakle, po toj ustanovi ovaj zadarski veliki projekt, vrijedan oko 60 milijuna eura, nije prihvatljiv za okoliš u pogledu zaštite podzemnih voda i to stoga što se nalazi unutar treće zone zaštite zadarskih crpilišta vode.
Izvor “Oko” odavno mrtav
No, je li sve baš tako, pitali su Zadrani i došli do nekih podataka, koji govore drugo. Kao prvo, na istoj toj lokaciji se nalaze kamenolomi za potrebe građevinarstva, a za koje je suglasnost dalo isto ministarstvo (?), drugo lokacija se nalazi na granici tzv. treće i četvrte zone, a najvažnije od svega je što je izvor Oko za zadarski vodovodni sustav – mrtav. Taj se izvor, sjećaju se mnogi, koristio tek u vrijeme Domovinskoga rata, kada Zadar zbog neprijateljske okupacije Zrmanje nije imao vode, ali od tada, više od desetljeća i pol, Oko je zatvoreno, nije u sustavu javne opskrbe i postoji kod odgovornih odlučnost da se zauvijek zatvori. Osim toga, ponovljena stručna testiranja su pokazala da podzemne vode unutar ove lokacije pripadaju tzv. podslivu Golubinka, udaljenom čak 18 kilometara od lokacije, pa se ne može govoriti o navedenim zonama zaštite.
Velika očekivanja od nove ministrice
Nadalje, budući Centar za gospodarenje otpadom za potrebe Zadarske županije neće biti uobičajeno odlagalište kakvih, nažalost, u ovoj županiji ima još ukupno 14, nego će to biti najsuvremenija tvornica za preradu otpada. Projekt, osim toga, obuhvaća i sustav za organizaciju, prikupljanje i sortiranje otpada te zatvaranje i sanaciju postojećih odlagališta, od onoga iznad Dikla do svih ostalih diljem županije, u 6 gradova i 28 općina. Zbog svega toga je 2008. godine i osnovana mješovita tvrtka, Eko d.o.o., čiji su vlasnici Grad Zadar s 51 posto, Zadarska županija s 23 i Grad Benkovac s 26 posto.
Osobito zainteresirana za prekid zabrane i nastavak priprema za gradnju budućeg Centra za gospodarenjem otpadom Zadarska županija, odnosno osobno župan Stipe Zrilić, ovih je dana o cijeloj situaciji upoznao i novu ministricu zaštite okoliša Mirelu Holy, očekujući da će ona napokon donijeti promjene. Očekuju se pozitivna rješenja Studije o utjecaju na okoliš kao i Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Tek kada se dobiju ta rješenja, moglo bi se govoriti o podnošenju zahtjeva za dobivanje lokacijske dozvole, koja je po prijašnjim planovima trebala biti zatražena točno ovog mjeseca, siječnja ove godine.
No stvari su, kako se vidi, krenule neočekivanim smjerom, svi pripremni dokumenti nisu mogli biti završeni i zato se Zadar nije našao među gradovima, odnosno županijama koje su potpisale ugovor o zajmu iz europskih fondova.