ZAVRŠNI ISPITI Tomčić: Potrebna je strukovna državna matura

Nakon što su se ispuhali na ludijadi pred maturantima je  razdoblje učenja i priprema za državnu maturu, koja počinje za nekoliko  dana.
U nekoliko dana je potrebno ponoviti, sažeti, zapamtiti sve ono što su  učili kroz četiri godine školovanja kako bi u nekoliko sati "briljirali" i tako  osigurali mjesto na željenom fakultetu. Mnogi zbog nesigurnosti i straha  posežu za pomoći privatnih centara za obuku gdje zajedno s profesorima uče i ponavljaju gradivo te ih se priprema za taj, najvažniji trenutak u  školovanju.

Neke škole imaju dodatne pripreme
Gimnazijalci su u slučaju državne mature više-manje dobro pripremljeni, dok učenici strukovnih škola često imaju problema jer tijekom  školovanja imaju manje sati općeobrazovnih predmeta od gimnazijalaca.
Naime, državna matura provodi se polaganjem ispita obveznog i izbornog dijela. Obvezni su ispiti iz hrvatskog, matematike te stranog jezika. Također, ispiti se mogu polagati na višoj ili osnovnoj razini. Međutim,  za uspis na pojedine fakultete traži se viša razina pojedinih predmeta te  brojni učenici, posebno oni strukovnih škola, u ovo vrijeme posežu za  dodatnom pomoći.
Neke škole tijekom školske godine imaju pripreme za državnu maturu  te profesori drže poduku učenicima, dok se neki učenici snalaze sami te  plaćaju privatnu poduku.
Razgovarali smo s Tihomirom Tomčićem, ravnateljem Strukovne škole  Vice Vlatkovića, čiji učenici posljednjih godina sve više upisuju FER ili  slične fakultete.
– Strukovnjaci su u podređenom položaju u odnosu na gimnazijalce  jer imaju manje sati općeobrazovnih predmeta. Mi smo svjesni toga.  Naime, kad se krenulo s idejom državne mature ona je bila namijenjena  kao završni ispit za gimnazijsko obrazovanje. U međuvremenu su  odlučili da državna matura zamijeni prijemne ispite, odnosno da bude  svojevrsna ulaznica za upis na fakultet. Međutim, uvođenjem ovakvog  načina evaluacije nije se mislilo na strukovnjake. Onda se u sustav ubacilo i četverogodišnje strukovne škole, ali one nemaju isti broj sati hrvatskog ili stranog jezika kao kod gimnazijalaca, a zadaci su za sve isti, pojasnio je Tomčić situaciju zbog koje smatra da su učenici strukovnih škola u podređenom položaju u odnosu na učenike gimnazija.

Kompenziranje nedostatka sati
Istaknuo je kako većina strukovnih škola organizira dodatnu nastavu  za učenike kako bi kompenzirali nedostatak sati.
– Problem je što ovi dodatni sati nisu obavezni pa dolazi manji broj  učenika jer ovo ipak nije jednako kao da učenici to uče u sklopu redovne  nastave. Mislim da bi oni učenici koji žele maturirati i ići na fakultet trebali imati mogućnost pripreme u školi, rekao je Tomčić.
Istaknuo je još jednu po njemu tragičnu situaciju, a to su jako loši rezultati na državnoj maturi. Također, velik broj učenika ide na pripreme i  na kraju se, prema njegovim riječima, najviše profitirale privatne škole  za edukaciju.
– Mislim da je u državnoj maturi potrebno mijenjati taj dio koji se odnosi na strukovnjake na način da se održava strukovna državna matura  uz koju bi bio i zadnji ispit koji bi bio kompleksan. To bi bilo svojevrsno  certificiranje ili vanjsko vrednovanje kako bi učenici imali vertikalnu  prohodnost u svom sektoru, zaključio je Tomčić, pitajući se da li državna  matura valorizira nečije četverogodišnje znanje ili samo dobre pripreme.