Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Zemljana baterija zadarskog učenika Karla Korone budući ekološki akumulator

15.05.2018. 15:57
Zemljana  baterija zadarskog učenika Karla  Korone  budući  ekološki  akumulator


Ustrajnost i sve veća ljubav prema novom i neistraženom  doveli su Karla Koronu,  maturanta Gimnazije Jurja Barakovića, do fantastičnih znanstvenih otkrića na području fizike.
S mentoricom Katarinom Juranov sudjelovao je na Državnom natjecanju iz fizike u kategoriji eksperimentalnih radova i osvojio 3. mjesto čime  je dobio izravan upis na PMF te FSB! To je do sada najveći uspjeh ove  gimnazije na natjecanjima, kako iz fizike tako i općenito. U kategoriji eksperimentalnih radova, Karlo je tako postao jedini iz Zadra koji je, unazad 20 godina, prošao na Državno natjecanje iz fizike, i postigao ovako  dobar rezultat.


Izravan upis na fakultet
Riječ je o projektu na kojem je radio više od godinu dana a posvećen je  bateriji, ali ne bilo kakvoj, već zemljanoj i ono što je najvažnije za naglasiti "zelenoj" ekološki prihvatljivoj bateriji sačinjenoj od zemlje, bakra i  cinka. Bilo je potrebno dobro ispitati sve njezine karakteristike kako bi se  otkrilo gdje bi se ona, u skoroj budućnosti, mogla svakodnevno koristiti,  priča Karlo.
– Ideja za projekt došla je nakon što sam pogledao nekoliko videa na  temu izvora i skladištenja energije nakon kojih sam odlučio provjeriti kako to funkcionira u praksi. Kod izračuna i formula mi je uvelike pomogla  profesorica Juarnov, kao i da se odvažim prijaviti na natjecanje.
– Predstavio sam projekt pred povjerenstvom i učenicima u publici i  dali su svoje ocjene. Što se tiče učenika, trebao sam biti prvi jer je tema  bila među inovativnijima i svima se svidjela, ali suci su ipak odlučili s prva dva mjesta nagraditi eksperimente koji su već viđeni i nisu dokazali  ništa novo. Za razliku od njih, ja nisam mogao staviti toliko fizike i formula u svoju prezentaciju jer još nisam u potpunosti dovršio projekt. I literatura mi je bila problem, jer je nema! Ali nema veze, osim što 1. mjesto bolje zvuči, ja sam i s trećim vrlo zadovoljan, i imam izravan upis na  fakultet pa mi ne smeta, ističe Karlo.


Biti fizičar je “skup sport”
Što se tiče financija i poziva fizičara, jako je teško bez početnog kapitala uopće započeti s bilo kakvim projektom i istraživanjima jer sve, kako i  sami znamo, zahtijeva određena ulaganja. No, u tom pogledu, Karlu se  sudbina osmjehnula i nagradila njegov dosadašnji trud i zalagnje te je  2017. godine dobio nagradu Luka Ritz, od koje ima stipendiju 1.000 kuna  mjesečno, a zahvaljući kojoj je projekt zemljane baterije i zaživio. Osim  novca, uloženo je i puno vremena. Karlo je svaki slobodan trenutak posvetio projektu, uspješno balansirajući između privatnih i školskih obaveza.
Prije nego nastavi raditi na dovršenju projekta, na kojem ima još siguirno godinu dana posla, mora se odlučiti za fakultet.
– Najvjerojatnije ću otići na strojarstvo (FSB), a što se tiče mog 'izuma',  definitivno ću nastaviti dalje raditi koliko god budem mogao (uz obveze i  fakultet). Sigurno će biti još najmanje godinu dana posla da projekt bude  dovršen. Čeka me istraživanje po pitanju punjivosti zemljane baterije.  Jer, kada sam krenuo u projekt, na bateriju sam gledao kao na alternativni izvor energije misleći da će ona, samo zalijevanjem i izmjenom zemlje, kontinuirano davati struju kroz određeni period. No, kako to nije  ispalo tako, odlučio sam da mi baterija neće biti izvor energije, već će mi  služiti za njeno skladištenje, kazao je Korona.
Do sada je najviše radio s kombinacijom bakra i cinka, ali kako oni nisu punjivi, sada mora pronaći novu.
– Primjerice, s kombinacijiom nikla i cinka ili sličnih metala, dobit  ćemo manji otpor i gubitke, a s druge strane – kvalitetu baterije. Plan mi  je utvrditi koji su najbolji i najjeftiniji metali, a s kojima mogu dobiti  proizvod koji može parirati akumulatoru. Pri tome ne mislim na autoakumulatore, već na baterije koje bi se mogle iskoristiti kod npr. malih  niskoenergetskih mobilnih kuća, kod kojih je potražnja za strujom puno  manja nego kod normalnih kućanstava. U potpunosti sva struja koja je  potrebna kući proizvodi se solarnim panelima te se skladišti u akumulatore koji su smješteni u podnožju kuće. One već imaju svoje akumulatore, ali njihovo skladištenje, odnosno reciklaža je problem jer sadrže, između ostalog, sumpornu kiselinu i ostale spojeve koji su otrovni i opasni  za ljude i okoliš, objašnjava Karlo dodajući kako bi njegova zemljana baterija uvelike riješila problem zagađenja okoliša jer je jedan od njenih  ključnih sastojaka zemlja i u potpunosti je prihvatljiva za okoliš.




Ostanak u Hrvatskoj
– To može biti bilo kakva zemlja, možete ju uzeti iz vrta, ali najbolje bi  bilo da je što kiselija. Takva zemlja može se naći u šumama gdje raste bobičasto voće, jer što je manji ph zemlje, manji je i otpor. Sad radim na  projektu solarnih ploča i punjivosti baterije kako bih od projekta napravio kompletnu i smislenu priču, kaže Karlo dodajući kako bi bio najsretniji kada bi njegova baterija u budućnosti uspjela zamijeniti akumulatore .
– Volio bih ostati u Hrvatskoj i nakon fakulteta, te ako sve bude kako  treba, možda otvoriti firmu ili laboratorij za daljnja istraživanja na području 'zelenog' dobivanja i skladištenja energije, otkrio je Karlo.
– Mislim da ovdje imamo puno mladih i pametnih ljudi. Dovoljno je  samo pogledati Rimca koji je savršen primjer uspjeha i dokaz da se, uz  vjeru u sebe, trud i rad, sve može. I zato treba ostati u Hrvatskoj i pomoći  našem gospodarstvu da se malo oporavi, smatra Karlo, otkrivši još kako   planira do kraja ljeta napraviti “pošteni” električni bicikl, nešto između  motora i bicikla. Iako je u startu skuplja zbog ulaganja, što se tiče daljnje  potrošnje, ona će biti minimalna, i mislim da će mi super odgovarati kao  studentu u Zagrebu. Jednog dana će mi biti i dobra referenca za neki posao, kao moj vlastiti gotovi proizvod, zaključuje Korona.


Pozvan u Njemačku na natjecanje 
Karlo je pozvan na natjecanje u Njemačku koje se održava 2019. godine i okuplja  mlade iz cijele Europe, a temelji se na novim, do sada neistraženim izvorima energije, zelenijem pristupu u dobivanju i skladištenju energije. Želja mu je otići, pogotovo iz razloga što su mu put i smještaj plaćeni, te se nada da će uspjeti organizirati  put i fakultetske obaveze.