Časopis Ars Adriatica uvršten u bazu podataka Scopus

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jučer je predstavljen 12. broj časopisa Ars Adriatica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Na predstavljanju su bili izvršna urednica izv. prof. dr. sc. Ana Mišković te glavni i odgovorni urednici doc. dr. sc. Meri Zornija i prof. dr. sc. Laris Borić, a časopis je predstavila doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Nakon uvodnog govora pročelnica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Silvije Bekavac, doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo pozdravila je sve prisutne te započela s predstavljanjem časopisa.

– Na samom početku željela bih zahvaliti uredništvu na ukazanom povjerenju i pozivu da predstavim dvanaesti broj časopisa Ars Adriatica. Pored toga, posebno bih čestitala svim zaslužnim na primanju časopisa u bazu Scopus zato što je to doista veliki uspjeh, započela je doc. dr. sc. Španjol-Pandelo te nastavila kako je ovaj broj časopisa donosi šest izvornih znanstvenih radova, dva prethodna priopćenja i jedan pregledni rad, ali i šest nerecenziranih radova u kategoriji osvrta i prikaza. Uz to većina radova je pisana na hrvatskom jeziku, dok su tri rada objavljena na engleskom jeziku.

– Prvi izvorni znanstveni rad donose Tin Turković i Nikolina Marković na temu »The Castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long-Lasting Debate« u kojem tematiziraju kasnoantičku utvrdu pored Čapljine u Bosni i Hercegovini, a koja je nekoć bila dio rimske Dalmacije. Potom Ivo Glavaš donosi prethodno priopćenje na temu »Još o fortifikacijskoj strukturi strada del soccorso u Šibeniku« u kojoj piše o mletačkoj fortifikacijskoj strukturi iz prve polovine 15. stoljeća, odnosno o prilazu koji okomito vodi od kaštela Svetog Mihovila prema obali, a omogućavao je dostavu vojne pomoći u sam kaštel. Nadalje, Jasenka Gudelj nam donosi izvorni znanstveni »Juraj Dalmatinac u Ravenni« tijekom druge polovine 15. stoljeća u kojem donosi četiri transkripta arhivskih dokumenata na temelju čijih podataka upućuje na snažne obiteljske veze, ali i mogućnost kako se Dalmatinac upravo u Ravenni upoznao s antičkim ili kasnoantičkim kiparskim oblicima. S druge strane, Andrej Žmegač donosi izvorni znanstveni rad na temu »Sforza Pallavicino i Zadar« u kojem otkriva kako je Pallavicino tijekom druge polovine 16. stoljeća nekoliko puta obilazio Dalmaciju, a iz čijih izvješća saznajemo kako je cijenio Zadar kao najvažnije mletačko uporište između Venecije i Krfa. Uz to autor opisuje gradnju utvrde Forte na kopnenoj strani zadarskog poluotoka. Zdenko Dundović također donosi još jedan izvorni znanstveni rad na temu »Novi podatci o crkvi Gospe od Kaštela u Zadru« u kojoj stavlja naglasak na definiranje početka štovanja kulta Gospe od Kaštela ili Gospe od Zdravlja s naglaskom na pojačanu pobožnost koja je uvjetovala pregradnju crkve. I posljednju srednjovjekovnu temu donosi Marina Odak koja u svom prethodnom priopćenju »Skadarski ili papinski? Riječ o jednoj vrsti bakrenog novca koji se pripisuje srednjovjekovnom Skadru« u kojem dokazuje kako taj novac nije pripadao kovnici iz Skadra, ali ni istočnojadranskim gradovima već kako je riječ o novcu pape Aleksandra VI. Borgia s kraja 15. i početka 16. stoljeća, objasnila je doc. dr. sc. Španjol-Pandelo te se nadovezala na ostale teme.

– Petar Prelog donosi izvorni znanstveni rad »Prilog tumačenju Problema umjetnosti kolektiva Krste Hegedušića« u kojem se kritički osvrće na eseje Krste Hegedušića s kraja 1920-ih i početka 1930-ih godina pružajući uvid u strukturu i sadržaj, ali i uspoređujući esej s predgovorom podravskim motiva Miroslava Krleže suprotstavljajući Hegedušićev larpurlartizam s Krležinom afirmacijom umjetničkog individualizma. Barbara Gaj Ristić u izvornom znanstvenom radu »Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji« bavi se temom hrvatskih umjetnica s kraja 1950-ih i početka 1960-ih godina, dok Sandra Uskoković donosi pregledni rad na engleskom jeziku »Hegemony of the Antiquity’s Heritage: Sharing a Common Past?«, kazala je doc. dr. sc. Španjol-Pandelo.

Časopis Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru Ars Adriatica izlazi jednom godišnje, a objavljuje recenzirane znanstvene i stručne članke iz povijesti i teorije likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija. U fokusu interesa su pitanja i pojave umjetničke baštine prostora jadranskoga bazena, urbanizma i arhitekture, slikarstva, kiparstva te primijenjenih umjetnosti, ali i teme vezane uz teorije umjetnosti, metodologiju istraživanja, muzejske i kustoske prakse te zaštitu kulturne baštine. Riječ je o časopisu otvorenog tipa koji je indeksiran u podatkovnim bazama: HRČAK, Web of Science Core Collection (ESCI), Art source (EBSCO), ERIH Plus, DOAJ, a od listopada 2022. i u Scopusu. Časopis financira Sveučilište u Zadru, a sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem godišnjeg natječaja.