Danas je najdepresivniji dan u godini: Evo kako ga prebroditi

U drugom smo tjednu nove godine, djeca su se vratila u školske klupe, studenti su se vratili na fakultete, radnici već rade i sve se vratilo na staro. Ukratko rečeno, vratili smo se u okrutnu stvarnost. Zbog svih blagodati koje nam nosi prosinac je tradicionalno najveseliji mjesec, ali s druge strane prosinac je i najrastrošniji mjesec.

Za razliku od prosinca siječanj je najdepresivniji mjesec. Kako ne bi mislili da se radi o nekoj izmišljotini, čak je i današnji dan, treći ponedjeljak u godini nazvan »Blue Monday«, odnosno najdepresivnijim danom u godini. Cijela negativnost koja nam se javlja nakon toliko pozitive u prosincu stvorila je fenomen u društvu koji se naziva »Siječanjska depresija«. O čemu je točno riječ ispričao nam je Mladen Mavar, specijalist kliničke psihologije, ravnatelj Psihijatrijske bolnice na Ugljanu.

Ljudi se osjećaju prazno

– Generalno govoreći dolazi do pada raspoloženje, do pada voljnih mehanizama u odnosu na neke druge elemente. Nakon što sve ono blještavilo nestane, kada nestanu sva ona veselja, kad se potroši i dosta sredstava kroz period koji je iza nas, nekako je logično da se ljudi osjećaju prazno. Primjerice, sada kad će se maknuti sve one lampice, ukrasi, kada nestane blještavilo s ulica i trgova, već nešto manjka. Slika koju vidite izgleda nekako sumorno. Moram istaknuti kako ta depresija, gledajući stanovništvo općenito, nije stanje koje iziskuje psihijatrijsku ili neku drugu stručnu pomoć. Nakon što su vrlo vjerojatno malo više potrošili, a plaća za sljedeći mjesec još nije stigla, sasvim je normalno da se ljudi osjećaju bezvoljnije i pesimističnije gledaju na cijelu situaciju, nego što je bilo prije samo petnaestak dana, kazao je Mavar te nabrojao neke od uzroka zbog koji ljudi »padaju« u siječanjsku depresiju.

– Uzroci se mogu pronaći u skoro svemu. Svi mi se potrudimo, i oni koji imaju novca i oni koji i nemaju baš, a nažalost mnogo je takvih, da u tom blagdanskom periodu sebi napravimo nešto da se bolje osjećamo, da počastimo sebe, svoju obitelji, da se proveselimo, koliko god je to moguće. Zbog činjenice da smo vjerojatno nekontrolirano potrošili, ovaj prvi mjesec nam izgleda jako dugačak jer plaća ili mirovina nikako da stignu. Osim novca uzrok pesimizma mogu biti i neke novogodišnje odluke koje smo donijeli, a zapravo su nam »prevelik zalogaj«. Može to u konačnici biti i kišno vrijeme, objašnjava ovaj klinički psiholog.

Bitno je biti aktivan

Kako bi što lakše prošli kroz ovaj period lagane besparice sve do nove plaće ili same činjenice da se morate odvojiti od obitelji i krenuti raditi, Mavar je istaknuo nekoliko savjeta.

– Siječanj ne može biti kao što je bio prosinac, ali moramo nastojati da nam i taj siječanj ne bude pust i tmuran. Moramo pronaći neku radost i aktivnost. Tko ima sredstava ide na snijeg, mnogo ljudi odlazi u toplice na nekoliko dana da odmore, kako se to kaže, »dušu i tijelo«. Tko si ne može takve stvari priuštiti, on se mora okupirati nekim drugim aktivnostima. Najgore je kad čovjek stane i pesimistično gleda na sve i misli da za njega nema pomoći. Siguran sam kako svaka osoba ima onu neku sitnicu koja ga motivira i razveseljuje. Smatram da nije sve tako crno i da se ta siječanjska depresija može »prohodati«. Mislim da ništa nije toliko strašno da se ne može svladati. U konačnici poanta je da ne prestanemo biti aktivni, nastavimo se družiti, ljubiti se, grliti, voljeti i sve će biti u redu, poručuje Mavar.

Stavimo ruku na srce i priznajmo kako volimo malo više potrošiti i dozvoliti si to tijekom cijele godine. Imamo u ožujku ili travnju Uskrs kada isto često ne pitamo koliko što košta, imamo godišnje odmore kada također ne gledamo cijene, a u konačnici imamo i taj prosinački blagdanski period. Doktor Mavar napominje kako se depresije mogu javiti bilo kada, no ističe kako se slika društva unatoč tome ne mijenja.

– Godina dana, različite prostorne situacije, mogu dovesti do različitih problema. Naravno da se tome moramo prilagođavati, naravno da uvijek moramo tražiti dobre strane i na temelju njih stvarati sebi neko bolje raspoloženje. Najbolji primjer je onaj šušur ljeta, kada se zbog dobrog vremena automatski i malo bolje osjećamo, kao i u proljeće kada sve cvjeta. Svako godišnje doba nosi dobre i loše strane, no nasreću takve stvari ne ostavljaju negativan osjećaj u društvu.

Neki se ne mogu nositi s depresijom

Postoje ljudi koji se, nažalost, ne mogu sami nositi s izazovima današnjeg svijeta i u jednom trenutku padaju u stanje depresije. Takvim je ljudima potrebna stručna pomoć, a ovakvi periodi godine kada sve mora biti lijepo i dobro, njima posebno teško padaju.

– Ima ljudi koji jesu depresivni, tako da ovo vrijeme na njih može još i više utjecati, no to su već ljudi kojima je potrebno pružiti stručnu pomoć kako bi sve prebrodili. Ne mora biti da će ovo vrijeme na njih djelovati u većem intenzitetu, no mogu se lošije osjećati, ali svi zajedno se nekako lošije osjećamo. Kod depresivnih osoba ili osoba koje žive same već i sami blagdanski dani mogu loše utjecati na njihovo psihičko zdravlje. Za njih je prilično loše kada ne odlaze u društvo, kada ne odlaze na posao, nego su zatvoreni u svoja četiri zida za vrijeme takvih dana i tada se njihove smetnje mogu intenzivirati. Sva ova druženja i blještavila kod njih stvaraju kontraefekt, jer oni to nemaju s kime podijeliti. Kada sve počne bujati, kada se život počne događati negdje, iz frustriranosti što su sami intenziviraju se njihovi problemi, ukratko je objasnio Mavar.