Utorak, 31. siječnja 2023

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Nasilje na internetu

Jedan od čestih oblika elektroničkog nasilja i tzv. sexting

01.12.2022. 21:30
Jedan od čestih oblika elektroničkog nasilja i tzv. sexting

Foto: Arif Sitnica



Baš poput otiska prsta svatko od nas u digitalnom svijetu ostavlja za sobom jedinstven otisak. Digitalni tragovi predstavljaju niz podataka koje ostavljamo svaki put kad se koristimo internetom (mrežne stranice koje posjećujemo, elektronička pošta koju šaljemo, fotografije i videozapisi koje stavljamo na mrežu, online igre koje igramo, informacije koje pretražujemo, itd.). Treba uzeti u obzir da ti podatci, čak iako ih obrišemo, zapravo ostaju na mreži zauvijek.


Kako odrastamo, mijenja se naša ideja o tome kako se želimo predstaviti drugima. Zato je prije svakog klika dobro promisliti kakav trag želimo ostaviti za budućnost. Elektroničko nasilje je svaka zlonamjerna i ponavljana uporaba informacijskih tehnologija kako bi se nekome nanijela šteta, odnosno kako bi ga se ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se zlostavljalo na neki način. E-nasilje se razlikuje od drugih oblika nasilja jer je žrtva zbog dostupnosti tehnologije nasilju izložena cijelo vrijeme, a sve što je zapisano u digitalnom obliku zauvijek tamo ostaje. Zato su njegove posljedice dublje i dugotrajnije, ne samo za žrtvu već i za počinitelja e-nasilja. Vrste elektroničkog nasilja sve prisutnijeg u posljednje vrijeme su grubo online sukobljavanje, iznuđivanje i širenje povjerljivih informacija, socijalno isključivanje, prijetnje i uhođenje, videosnimanje, izmjena fotografija, uznemiravanje, ogovaranje i klevetanje te lažno predstavljanje. Na mentalno zdravlje žrtve utječe u obliku depresija, sve češćeg samoozljeđivanja i suicida među mladima. Često konzumiranje pornografskih sadržaja ima veliki utjecaj na seksualnost i tijelo, nerealnost slika i videa stvara poremećaje hranjenja, dok se pretjeranim korištenjem Interneta, tj. nedovoljnom interakcijom licem u lice gubi ljudski kontakt te dodir s realnosti. Osim toga dolazi i do govora mržnje, odnosno radikalizacije.


Sve češći sexting


Jedan od čestih oblika elektroničkog nasilja u posljednje vrijeme jest i tzv. sexting, odnosno slanje i primanje ili prosljeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja, koji uključuju pisane poruke, osobne ili tuđe fotografije i videouratke, putem mobitela ili interneta. Kao posljedica sve prisutnijeg sextinga mogu se pojaviti: revenge porn – dijeljenje seksualno eksplicitnog sadržaja jednog od partnera nakon prekida veze te sextortion – ucjena koju počinitelj obavlja putem interneta i uključuje neki oblik prijetnje, najčešće da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije ili videa žrtve ako se ona na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti. Obično je počinitelj odrasla, a žrtva mlada osoba.




Aktualizacijom ovog problema Volonterski centar Zadar u prostorijama Gradske knižnice Benkovac organizirao je okrugli stol na temu prevencije elektroničkog nasilja nad i među mladima u Zadarskoj županiji. Na raspravi o ovom sve prisutnijem problemu među mladom populacijom sudjelovali su predstavnici PU zadarske Mario Brzoja, načelnik PP Benkovac-Obrovac, Silvija Anić, policijska službenica za kibernetiku i digitalnu forenziku Službe kriminalističke policije te Zrinko Gospić, policijski službenik za maloljetničku delikvenciju PP Benkovac-Obrovac. Osim njih, svoja iskustva su razmjenjivali i Martina Šarin, dipl.soc.rad, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Benkovac te izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu putem Zoom platforme. Prema kazivanju svih nazočnih okrugli stol je organiziran s namjerom kako bi potaknulo stvaranje međusektorske mreže stručnjaka na području Zadarske županije putem koje bi se mogla lakše dijeliti iskustva u praksi i moguća rješenja problema nasilja na Internetu, odnosno što ranije i kvalitetnije reagirati i odgovoriti na potrebe žrtve, počinitelja (ukoliko se radi o mladim osobama) te ostalih uključenih, s obzirom na to da internetsko nasilje uvijek uključuje i dodatnu »publiku«. Kao jedna od odrednica ovog okruglog stola bila je i važnost i načini prijave elektroničkog nasilja iz perspektive svih uključenih, odnosno postupanja po počinjenju kaznenog djela i rehabilitacije žrtava.


Nedostaje stručnjaka


Silvija Anić, policijska službenica za kibernetiku i digitalnu forenziku Službe kriminalističke policije, istaknula je kako su današnja djeca potpuno nezaštićena s obzirom da su od fizičkih postali viralne osobe.


– Elektroničko nasilje među djecom je uzelo maha prvenstveno jer su škole koje pohađaju autonomne ustanove i imaju neka svoja pravila te se često pojedini slučajevi nasilja još uvijek prikrivaju iz raznoraznih razloga. Nemamo ni dovoljno educiranih stručnjaka koji će raditi u ovoj temi. Nužno je oformiti specijalizirane tužitelje i suce za ovakve teme, te ojačati odjele s educiranim cyber policajcima. U ovoj borbi nužno je da snage reda i zakona znaju puno više nego što zna počinitelj internetskog nasilja, kazala je Anić dodajući kako tehnologija napreduje iz mjeseca u mjesec i zbog toga treba imati subspecijalizirane ekipe u svim dijelovima sustava koji su dužni procesuirati nasilnike na internetu.


Silvija Anić, policijska službenica u PU zadarskoj


– Današnje generacije djece su potpuno nezaštićene, nisu više fizičke već su postale viralne osobe. Generacija do 2000. godine ne može više pratiti današnju mladež po pitanju tehnologije, Mi smo za njih zapravo »dinosauri«. ne možemo svojoj djeci reći što je dozvoljeno, a što zabranjeno jer se u to niti ne razumijemo. Oni koriste razne aplikacije u koje ulaze kao administratori, a putem naoko bezazlenih igračaka poput Playstationa i igrica poput Minecrafta postaju potencijalne žrtve predatorima jer ulaze u brojne chatove i roomove u kojima komuniciraju s potpuno njima nepoznatim osobama, upozorila je ova policijska službenica na sve opasnosti koje vrebaju na našu djecu iz kibernetičkog prostora.


Ujedno je spomenula kako su aplikacije Snapchat i Tik Tok raj za pedofile.


Opasne aplikacije


– Mladima je Snapchat najdraža aplikacija jer nakon njene upotrebe sadržaj se briše i ne ostavlja trag. Ujedno Tik Tok postavlja bolesne izazove koje mladi prihvaćaju i lako mogu završiti suicidom. U sprječavanju elektroničkog nasilja najveća odgovornost leži u roditeljima. Oni su ti koji ne smiju djeci i maloljetnicima dopustiti da sama, bez nadzora i kontrole putuju prostranstvima virtalnoga svijeta. Odgovornost je roditelja da zaštiti dijete na način da ga nadzire te upozori na opasnosti koje vrebaju »s druge strane«. Virtualni svijet postao je realnost, a korištenje Interneta treba biti selektivno i odgovorno. Ukoliko se djetetu ili maloljetniku elektroničko nasilje ipak dogodi, ono što je u tom trenutku najvažnije jest osoba koja će ga saslušati, uz puno razumijevanja i shvaćanja ozbiljnosti situacije (bez nijekanja važnosti onoga što se dogodilo i bez tješenja kako će se sve s vremenom zaboraviti). Kao posljedica pretrpljenog elektroničkog nasilja kod djeteta se može javiti slabiji uspjeh i popuštanje u školi, izostajanje iz škole, zatvaranje u sebe, depresija, pa čak i pokušaj suicida, naglasila je Anić.


Izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako s ovog skupa treba poslati poruku da nasilje nije način komunikacije, ukazala je kako svaku sumnju na nasilje treba obavezno prijaviti te dodala kako naša djeca uče od nas.


– Pogledajte komentare odraslih osoba ispod tekstova na društvenim mrežama. Preplavljeni su raznim oblicima elektroničkog nasilja, a djeca uče od nas. Što možemo očekivati, zapitala se Vejmelka te dodala kako prevencija elektroničkog nasilja mora postati dio obrazovnog programa.


Ukoliko se elektroničko nasilje dogodi u nekom od svojih oblika, žrtva, roditelj ili nastavnik nasilje može u svakom trenutku prijaviti policiji na telefon broj 192. U tom slučaju slijede istražne radnje te po potrebi suradnja s Državnim odvjetništvom.


Okrugli stol na temu prevencije e-nasilja odvija se u sklopu projekta »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na Internetu III«, koji Volonterski centar Zadar provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Benkovac te uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Cilj projekta je edukacija srednjoškolaca, njihovih roditelja, nastavnika i stručne službe o opasnostima na internetu, s naglaskom na elektroničko nasilje, digitalni identitet te mogućnosti prevencije i zaštite mladih na internetu.