Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Manče u turizmu

Kovačević: Važno je da radnici napojnicu dobiju pa čak i uz plaćanje određenog poreza

Autor: Vanja Mirčeta

14.11.2022. 13:50
Kovačević: Važno je da radnici napojnicu dobiju pa čak i uz plaćanje određenog poreza

Foto: Arif Sitnica



S obzirom na to da je plaćanje karticama do sada »ubijalo« napojnicu djelatnicima u ugostiteljstvu, čini se kako bi uskoro moglo doći do velikog preokreta po ovom pitanju te bi se POS uređaji za naplatu karticama trebali prilagoditi na način da bi gost u isti mogao unijeti iznos koji želi ostaviti kao nagradu djelatniku koji ga je posluživao u ugostiteljskom objektu. Prema riječima predsjednice Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore (HGK), Jelene Tabak, radi se na prijedlogu modela poreznog tretmana bezgotovinske naplate napojnice u turizmu u iznosu od neoporezivih 25.000 kuna godišnje. Naime, u blagajni bi trebala postojati opcija za naplatu napojnice koja bi se proslijedila djelatniku na njegov račun. Sada stvari funkcioniraju na način ukoliko je račun 330 kuna, a gost ga zaokruži na 350 kuna, tih 20 kuna se mogu samo unijeti u promet i evidentirati kao ostale prihode koji su oporezivi kao svi drugi prihodi. Prema svemu sudeći sada bi to trebalo biti prepoznato kao napojnica vezana isključivo za određeni račun.


Dvosjekli mač za konobare


Na problem kartične naplate napojnice ugostitelji ukazuju već dulje vrijeme, osobito posljednje dvije pandemijske godine kada su beskontaktni oblici plaćanja u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima preuzeli primat u vrsti plaćanja. O ovom problemu razgovarali smo s Robertom Kovačevićem, zadarskim predsjednikom Ceha ugostitelja.


– U 21. stoljeću taj problem rješiv je već u samo jednom napisanom programu. Tehnički je to vrlo jednostavno izvesti, nema tu puno filozofije. Problem je samo regulacija plaćanja poreza ili oslobađanje od plaćanja od poreza. To je svojevrsna nagrada koja se ne bi možda trebala uvesti samo u ugostiteljstvo, nego i u neke druge institucije. No, uvijek se postavlja pitanje može li netko biti povlašten i izuzet od plaćanja poreza jer realno, to je prihod. Vjerojatno ne bi bio oporeziv možda prvu godinu, no vjerojatno bi jedan dan netko »stavio šapu« i na to. Napojnica je zapravo novac koji ‘ne postoji’, nije nigdje prikazan. U onom trenutku, kada on postane vidljiv, određene količine novca će predstavljati izazov da se na njih naplati porez. To je logično razmišljanje. Najgora opcija za radnike koji tu manču ostvaruju je da je uopće ne dobiju, dok bi sve druge opcije po meni njima trebale biti prihvatljive, čak i uz plaćanje nekakvog poreza, istaknuo je Kovačević.




Udruženje ugostitelja HGK-a predložio je model uvođenja manče u sustav fiskalizacije kao jednu od bitnih mjera prilagodbe poslovanja digitalnom dobu, koji bi istovremeno za radnike u ugostiteljstvu bio stimulativan i transparentan.


– Danas već imate opciju da vam se putem određenog kartičnog poslovanja mogu nekakva sredstva uplatiti direktno na tekući račun. Doduše, to je bilo moguće samo u slučaju hrvatskih banaka. Dakle, postoje već opcije da konobar dobije direktno na svoj tekući račun novac koji gost namijeni njemu. To sve već postoji. No, naši ljudi ne ostavljaju veliku manču, oni su svakodnevno u lokalima i uglavnom plaćaju gotovinom. No, postoje razni načini da se ta napojnica uplati željenom djelatniku. No, ponavljam, onaj dan kada ona postane vidljiva u sustavu, morat će se uplaćivati na žiro-račun, a ne na tekući račun. Onda će se ona morati iskazati kao nekakva godišnja dobit, pa prema tome to može biti dvosjekli mač samim konobarima, ali i oni se kao i svi mi moraju prilagoditi novim, modernijim vremenima, novim sustavima te biti zadovoljni da dobiju manču na bilo koji način, naglasio je Kovačević i dodao kako se radi se o ogromnom kapitalu koji ustvari netko namjerava ostaviti tu, a ne ostavi ga jer nije regulirano zakonom, sve je još na bazi gotovine.


Godišnji neoporezivi iznos 25 tisuća kuna


– Pitanje je mora li se to prijaviti ili ne. Po meni je to dobit. Uplate napojnice su, dakle, u nekakvoj sivoj zoni. Naime, primjerice, imate slučaj kada se u javnost iznose podaci o plaćama djelatnika u ugostiteljstvu, no kolike prihode zapravo imaju nitko ne pita, jer ja ne mogu reći da netko tko radi kod mene ima plaću primjerice 6.000 kuna, ima 8.000 ili čak možda 10.000 kuna. Kartično poslovanje i ponuda su zapravo jedini način da privučeš goste da se i manča poveća.


Prijedlogom bi se omogućila neoporeziva naplata napojnice, vezana isključivo za izdani račun, pri čemu bi godišnji iznos od 25.000 kuna po djelatniku ostao neoporeziv, a sve iznad toga oporezivalo bi se stopom poreza na dohodak, ali bez obveze plaćanja doprinosa.


– Danas, poslovati bez kartice je suludo. Moji prometi su na 50 posto vezani uz kartično poslovanje, a nemam hranu već samo piće. Samo strancu koji ode na bankomat i podigne gotovinu kako bi se nama prilagodio, uzmu mu od pet do 20 posto provizije što je čisti bezobrazluk. No, kako sada ulazimo u eurozonu kartično poslovanje će biti sve prisutnije i traženije od strane gostiju i kupaca. Čak i za jednu kavu i jedan kruh, što do sada nije bila baš navika naših ljudi. Do sada je to bilo nepojmljivo, no novac je novac, kako god ga netko nama uplatio. I nama je plaćanje karticom trošak jer na to se isto digne provizija, a to će se događati i našim djelatnicima. U budućnosti će sigurno to oporezovati država, ujedno će se i banci morati davati neka provizija za sve te transakcije, odnosno obrade. No, ponavljam, najgore je kada gost želi ostaviti napojnicu, a ne može. To je najgora opcija za sve. Dugo se već o tome polemizira, diskutira, problema u ugostiteljstvu ima jako puno, ali u stvari su vrlo jednostavno rješivi uz malo dobre volje te da svaka strana bude zadovoljna. Mi puno prijedloga dajemo, nudimo, nikada nisu idealni, i dobivamo nekakva rješenja od lokalne i državne vlasti, ali to uvijek može više i bolje. Sporo se donose odluke i rješenja. Alati već postoje, postoje i mogućnosti, ali treba samo zakonski regulirati što taj prihod jest, je li to dohodak ili ne, jer nama je u interesu da naši radnici imaju što veće prihode, a na taj način bi bili transparentniji i legalniji, a nama bi danas – sutra bilo lakše komunicirati s radnom snagom. Ipak, uvijek će veći dio napojnica ostati u gotovini, naglasio je Kovačević.


Usvajanjem ovog prijedloga, porezni tretman napojnica trebao bi se riješiti najkasnije do prvog dana 2024. godine, a ušao je u plan i program aktivnosti Ministarstva financija za iduću godinu. Prema svemu sudeći, konobarima ubuduće ne bi trebao padati mrak na oči kada se susretnu s kartičnim plaćanjem u ugostiteljskim objektima. Ukoliko spomenuti prijedlog prođe te gosti budu mogli u POS uređaj za naplatu unijeti i napojnicu konobarima bi ona sjela direktno na njihov račun. S Poreznom upravom bi se prema svemu sudeći komuniciralo putem godišnje porezne prijave ukoliko se prijeđe neoporezivi limit u iznosu od 25.000 kuna.